S prvim minutama januara Hrvatska je preuzela šestomjesečno
rotirajuće predsjedništvo Vijećem Europske unije, šest i pol godina nakon što
je postala članicom EU.
Početak predsjedanja bit će službeno obilježen 9. januara 2020. dolaskom članova Europske komisije u Zagreb i koncertom u Hrvatskom
narodnom kazalištu, javila je Hina.
Međunarodno otvaranje hrvatskog predsjedanja bit će 15.
siječnja koncertom u Bruxellesu, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne
reintegracije Podunavlja.
Sastanak povjerenika Europske komisije na čelu s
predsjednicom Ursulom von der Leyen i hrvatske vlade održat će se 9. siječnja u
Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.
Briselski dopisnici
U Hrvatsku 8. januara stiže šezdesetak utjecajnih
briselskih dopisnika iz svih zemalja članica. Riječ je o uobičajenoj praksi da
svako predsjedništvo na početku svoga mandata poziva skupinu dopisnika kako bi
im predstavili prioritete i program predsjedanja i upoznali ih sa
znamenitostima zemlje.
U političkom dijelu posjeta novinari će tijekom boravka u
Zagrebu razgovarati s premijerom Andrejom Plenkovićem i s nekoliko ministara, a
nakon toga posjeti će Plitvice, Rijeku i Opatiju.
“Snažna Europa u svijetu punom izazova”, slogan je
koji je Hrvatska izabrala za predsjedanje Vijećem EU-a.
Šestomjesečni program predsjedanja utemeljen je na četiri
prioritetna područja: Europa koja se razvija; Europa koja povezuje; Europa koja
štiti i Europa koja je utjecajna.
Tijekom hrvatskog predsjedanja održat će se oko 1400
sastanaka na raznim razinama, većinom u Bruxellesu. Sastanci na ministarskoj
razini u travnju i lipnju bit će u Luxembourgu. Već desetljećima je ustaljena
praksa da se svi ministarski sastanci tijekom tri mjeseca u godini – travnju,
lipnju i listopadu – održavaju ondje.
U Hrvatskoj će se održati ukupno 161 događaj, od čega dvije
trećine u Zagrebu. Najvažniji među njima i vrhunac predsjedanja bit će
neformalni sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. maja u Zagrebu.
Osam neformalnih sastanaka Vijeća EU-a bit će u Zagrebu, tri
u Splitu i jedno u Opatiji.
Predviđeno je i devet ministarskih konferencija od kojih će
pet biti u Zagrebu, a četiri izvan Zagreba.
Dio događanja planirao se održati i u Slavoniji, međutim
zbog nedostatka smještajnih kapaciteta i dvorana od toga se odustalo. Stoga će
se u Osijeku održati neki stručni sastanci koji ne zahtijevaju veliku
logističku potporu.
Planirano je i niz konferencija, o zaštiti potrošača, o obrambenoj
industriji, presađivanju organa, kohezijskoj politici, migracijama,
demografskim izazovima, turizmu, o Europskom socijalnom fondu, te prometnoj
infrastrukturi.
Za potrebe predsjedanja edukaciju je prošlo ukupno 850
ljudi. Izobrazbu u tri ciklusa prošli su i ministri u vladi – tečaj tajništva
Vijeća Europske unije, tečaj javnog govora, te tečaj vođenja sastanaka i
pregovora.
Novi ciklus
Vijeće Europske unije koje se nekad zvalo Vijeće ministara
jedno je od dva zakonodavna tijela EU-a, koje čine ministri u vladama zemalja
članica. Vijeće se sastaje u različitim konfiguracijama ovisno o temi o kojoj
se raspravlja i odlučuje, poput Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo, Vijeća za
pravosuđe i unutarnje poslove itd.
Svim konfiguracijama Vijeća predsjeda resorni ministar iz
zemlje predsjedateljice, osim Vijeća za vanjske poslove, kojim predsjeda visoki
predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.
Predstavnik zemlje predsjedateljice predsjeda i sastancima
radnih i stručnih skupina koje djeluju u Vijeću EU-a. Postoji dvjestotinjak
specijaliziranih radnih skupina i odbora koji rade na pripremama sastanaka
Vijeća.
Usvajanjem Lisabonskog ugovora, koji je uveo funkcije
stalnog predsjednika Europskog vijeća i visokog predstavnika za vanjsku i
sigurnosnu politiku, rotirajuće predsjedništvo je izgubilo na vidljivosti, ali
ipak ima svoju težinu jer predsjedavajuća zemlja vodi pregovore o usklađivanju
zakonodavnih prijedloga u institucijama EU-a.
Hrvatsko predsjedanje dolazi na samom početku novog
institucionalnog i zakonodavnog ciklusa Unije, započetog formiranjem novog
sastava europskih institucija. Kao najvažnije zadaće koje stoje pred Unijom
sljedećih mjeseci su dogovor o sedmogodišnjem proračunu, sporazum o budućim
odnosima s Velikom Britanijom, Konferencija o budućnosti Europe, zakonodavni
okvir za borbu protiv klimatskih promjena, navodi Hina.
Prioriteti
Hrvatska vlada je 27. prosinca usvojila detaljan i temeljit
program predsjedanja Vijećem Europske unije.
Osim četiri krovna prioriteta, u programu hrvatskog predsjedanja
razrađeni su i prioriteti za svih deset konfiguracija Vijeća EU-a.
U okviru prvog prioriteta Europa koja se razvija, hrvatsko
će se predsjedništvo “zalagati za ujednačen, održiv i uključiv rast Unije
koji uzima u obzir posebnosti i potrebe svih država članica, njihovih regija i
građana”, stoji u programu.
U drugom prioritetu Hrvatska će poticati politike usmjerene
na infrastrukturno povezivanje Unije i na zbližavanje njezinih građana,
ponajprije kroz obrazovanje, kulturu i sport. U EU-u postoje velike razlike u
kvaliteti infrastrukture i pokrivenosti prometnim, energetskim i
telekomunikacijskim te digitalnim mrežama, što sputava njezin napredak i
globalnu konkurentnost.
Djelovanje hrvatskog predsjedništva u trećem prioritetu bit
će usmjereno na daljnju izgradnju Unije kao prostora slobode, sigurnosti i
pravde zasnovanog na zajedničkim vrijednostima, demokraciji i vladavini prava.
To uključuje jačanje unutarnje sigurnosti, bolju zaštitu vanjskih granica,
postizanje pune interoperabilnosti informacijskih sustava, podizanje otpornosti
na vanjske ugroze te hibridne i kibernetičke prijetnje.
“Hrvatsko predsjedništvo zalagat će se za nastavak
dosljedne, djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja, kao uloga u
stabilnost, sigurnost i daljnji gospodarski razvoj i povezanost europskog
kontinenta”, kaže se u dokumentu u dijelu koji se odnosi na prioritet pod
nazivom Utjecajna Europa.
Ističe se da su promicanje europskih vrijednosti, jačanje
multilateralizma i europske sigurnosne i obrambene suradnje te provedba ciljeva
iz Programa Ujedinjenih naroda za održiv razvoj 2030., glavne odrednice vanjskog
djelovanja Unije te da se njezina vjerodostojnost u međunarodnim odnosima
odražava i kroz odgovoran pristup prema vlastitom susjedstvu, istočnom i
južnom, uključujući jugoistok Europe (zapadni Balkan).
