Rezultati nakon više od 66 posto obrađenih glasova govore da je bivši hrvatski premijer osvojio 53,51, a Kolinda Grabar-Kitarović 46,49 posto glasova.
Na takav ishod ukazivali su i rezultati izlaznih anketa, objavljeni sat ranije.
Na takav ishod ukazivali su i rezultati izlaznih anketa, objavljeni sat ranije.
Ovi izbori ocijenjeni su kao najneizvjesniji dosad, s obzirom na malu razliku između kandidata desnog i lijevog centra.
Podsjetimo, i u prvom krugu izbora 22. decembra Milanović je pobijedio. Tada je imao 29,55 posto glasova, a Grabar-Kitarović je bila druga sa 26,65 posto.
Podsjetimo, i u prvom krugu izbora 22. decembra Milanović je pobijedio. Tada je imao 29,55 posto glasova, a Grabar-Kitarović je bila druga sa 26,65 posto.
Pravo glasa danas je imalo 3,8 miliona birača u Hrvatskoj i inostranstvu, gotovo 5.400 više u odnosu na prvi izborni krug. Kao i u prvom krugu, birači su mogli glasati na ukupno 6.533 biračkih mjesta, u Hrvatskoj ih je 6.409, u inozemstvu, odnosno u 47 država, 124, od čega trećina (44) u Bosni i Hercegovini.
Zoran Milanović je hrvatski pravnik i političar, bivši predsjednik Vlade Republike Hrvatske i nekadašnji lider SDP-a. Prije ulaska u politiku, Milanović je radio u Trgovačkom sudu u Zagrebu, a nakon toga u Ministarstvu vanjskih poslova. Bio je član mirovne misije OESS-a u Azerbejdžanu, te savjetnik hrvatske misije pri Evropskoj uniji i NATO-u u Briselu.
Tokom predsjedničke kampanje i izbornih debata i Zoran Milanović i Kolinda Grabar-Kitarović su u nekoliko navrata spominjali i iznosili stavove o BiH pa je tako Milanović optužio protukandidatkinju da je odnose sa Sarajevom upropastila, ali on je, međutim, izjavom da su “džihadisti u BiH realnost” praktično pokazao da se od tada aktuelne predsjednice kada je riječ o viđenju situacije u BiH ne razlikuje baš mnogo.
U suštini i Grabar-Kitarović i Milanović imaju sličan stav o predstavniku Hrvata u Predsjedništvu BiH, što znači da izbor Željka Komšića nijedno ne podržava. Ipak, pitanje je kako Milanović gleda na sigurnosne izazove u BiH, koje je problematizirala Kolinda. Također, teško je očekivati drastičniji pomak u rješavanju odnosa ove dvije države i sada kada je Milanović izabran za predsjednika. Tu prije svega treba istaći neriješen spor u vezi izgradnje Pelješkog mosta, od kojeg definitivno ni Milanović neće odustati i koji se uveliko gradi. Pored toga, tu je i pitanje imovine BiH u Hrvatskoj, kao i naplata novca za korištenje vode iz akumulacije Buškog jezera, s obzirom na to da Hrvatska našoj zemlji ne plaća sve.
Posebna tema je i odnos prema ratnoj ulozi čelnih ljudi tzv. Herceg-Bosne koja je presuđena u Hagu. Ipak, i tu će teško doći do promjene kursa u shvatanjima i zvaničnom stavu, iako je povjerenje birača ukazano Milanoviću.
Zoran Milanović je hrvatski pravnik i političar, bivši predsjednik Vlade Republike Hrvatske i nekadašnji lider SDP-a. Prije ulaska u politiku, Milanović je radio u Trgovačkom sudu u Zagrebu, a nakon toga u Ministarstvu vanjskih poslova. Bio je član mirovne misije OESS-a u Azerbejdžanu, te savjetnik hrvatske misije pri Evropskoj uniji i NATO-u u Briselu.
Tokom predsjedničke kampanje i izbornih debata i Zoran Milanović i Kolinda Grabar-Kitarović su u nekoliko navrata spominjali i iznosili stavove o BiH pa je tako Milanović optužio protukandidatkinju da je odnose sa Sarajevom upropastila, ali on je, međutim, izjavom da su “džihadisti u BiH realnost” praktično pokazao da se od tada aktuelne predsjednice kada je riječ o viđenju situacije u BiH ne razlikuje baš mnogo.
U suštini i Grabar-Kitarović i Milanović imaju sličan stav o predstavniku Hrvata u Predsjedništvu BiH, što znači da izbor Željka Komšića nijedno ne podržava. Ipak, pitanje je kako Milanović gleda na sigurnosne izazove u BiH, koje je problematizirala Kolinda. Također, teško je očekivati drastičniji pomak u rješavanju odnosa ove dvije države i sada kada je Milanović izabran za predsjednika. Tu prije svega treba istaći neriješen spor u vezi izgradnje Pelješkog mosta, od kojeg definitivno ni Milanović neće odustati i koji se uveliko gradi. Pored toga, tu je i pitanje imovine BiH u Hrvatskoj, kao i naplata novca za korištenje vode iz akumulacije Buškog jezera, s obzirom na to da Hrvatska našoj zemlji ne plaća sve.
Posebna tema je i odnos prema ratnoj ulozi čelnih ljudi tzv. Herceg-Bosne koja je presuđena u Hagu. Ipak, i tu će teško doći do promjene kursa u shvatanjima i zvaničnom stavu, iako je povjerenje birača ukazano Milanoviću.
zosradio.ba/https://www.klix.ba/
