Korona virus prijeti da se iz Kine pokrene
po čitavom svijetu i da preraste u pandemiju. Cifra registrovanih sa ovim
oboljenjem u Kini je 12 000, a umrlih 259. Pojavljuju se slučajevi ovog oboljenja
u nizu zemalja širom svijeta. U našoj državi još nije registriran. Vrijeme je
neubičajno toplo i pogoduje standardnim oblicima gripe.
Formiran KO SBB Ze-do kantona u koji je imenovana Seida Ahmić
iz Tešnja. Vlada sarajevskog kantona promijenjena tijesnom većinom, Načelnik
Srebrenice veliča četništvo i tvrdi da su antifašisti. Vlasti na nivou
Federacije BiH, nakon zadnjih izbora još uvijek nema.
Bilo
je kiše, jednu noć i susnježica, ali je relativno toplo sa nekoliko lijepih
sunčanih dana sa preko 20°C. Posebno je toplo bilo u nedjelju.
Potpisan ugovor za izgradnju komunalne infrastrukture
u Poslovnoj zoni Bukva-Vila
Načelnik općine mr. Suad Huskić potpisao je
ugovor sa direktoricom firme Dobojputevi d.o.o. iz Doboj Juga, Saćom Prnjavorac,
za izgradnju komunalne infrastrukture u Poslovnoj zoni Bukva-Vila u Tešnju.
Mr Suad Huskić i Saća Prnjavorac
Vrijednost ugovora je: 259.740,00 KM. Finansijska
sredstva u iznosu od 180.512,82 KM obezbijedilo je Federalno ministarstvo
razvoja, poduzetništva i obrta, a preostala Općina.
Predmet ugovora je prihvatanje upotrijebljene
vode Poslovne zone Bukva-Vila i odvođenje u već izgrađeni kanalizacioni kolektor.
U sklopu navedenog projekta radi se i
rekonstrukcija i proširenje postojeće saobraćajnice kako bi se omogućilo
bezbjedno odvijanje teretnog saobraćaja, asfaltiranje trotoara za sigurno
kretanje pješaka, kao i ugradnja tri stuba javne rasvjete.
Otvorena kafana Tradicija na Gornjoj
čaršiji
Prolazeći
sa Gornje čaršije prema Autobuskoj stanici zapazih da je uređen prizemni
prostor na staroj zgradi porodice Blagojević, u ulici Saliha Sarića br.4. Kada
sam ušao, iznenadio sam se lijepo, moderno, uređenom prostoru namjenenom za
ugostiteljske usluge. Na zidovima se nalaze slike akademskog slikara Miralema
Brkića sa motivima iz serije Tale, filma Gori vatara i portretom Muse Ćazima
Ćatića. Tu se nalazi i slika Ahmeta Hundura sa motivom starog grada i Gradine,
a na ulaznoj strani zida su fotografije iz filmova snimanih u Tešnju.
Vlasnica kafane je Nadira Natka Mešić
rođena Dervišević od oca Aziza i majke Halide Halilović. Završila je Gimnaziju, ali se
cijeli radni vijek bavi vođenjem biznisa ugostiteljskih usluga. Počela je sa radom
odmah poslije rata otvorivši kafić u objektu koji je bio izgrađen na mjestu
gdje je sada parkiralište kod OŠ Huso Hodžić.
Naziv cafe bara je bio Ado (po sinovom
imenu). Nakon 15 godina, kada su objekti porušeni, prelazi u prostore nekada kafane
Kozara u ulici 9. septembar sa istom ponudom i nazivom. Tu radi do 15.1. ove
godine kada otvara u novom prostoru kafanu Tradicija. U iznajmljenom prostoru
izvršena je potpuna rekonstrukcija sa izmjenom instalacija, interijera. Prostor
je savremeno uređen, ambijentom i nazivom se nastoji podsjetiti na tradiciju Čaršije.
Preko puta objekta, ispred zgrade Udruženja
za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u martu će biti otvorena ljetna bašta.
I pored značajnih ulaganja vlasnica kaže da
će cijene ostati veoma pristupačne. Tradicija u svojoj ponudi ima i jedan dio kuhinjske
ponude.
Talentovana mlada Tešanjka Mina
Ferizbegović na putevima nauke
Mina Ferizbegović je rođena 06.10.1992. u Tešnju
od oca r. Midhata i majke Edine rođene Sprečo. Završila je OŠ Huso Hodžić u Tešnju,
a zatim Sarajevo koledž u Sarajevu. Tokom osnovne i srednje škole isticala se na
takmičenjima iz matematike i fizike, gdje u nekoliko navrata osvaja prvo mjesto
na nivo Federacije BiH i BiH. Također, učestvovala je na Međunarodnim olimpijadama
iz matematike i dobitnica je dvije počasne pohvale.
Studije na Elektrotehničkom fakultetu završava
2017. godine u Sarajevu na Odsjeku za automatiku i elektroniku. Dobitnica je zlatne
značke Univerziteta u Sarajevu koja se dodjeljuje za postignuti izuzetan uspjeh
tokom studija. Tokom 2016. godine dobila je stipendiju za razmjenu od Švicarske
nacionalne naučne fondacije, i provodi 6 mjeseci na École polytechnique fédérale
de Lausanne (EPFL) u Biorobotics laboratory. Radila je na projektu kreiranja novih
metoda upravljanja inspirisanim lokomocijom životinja.
Od septembra 2017. godine radi na
doktorskoj disertaciji na KTH Royal Institute of Technology u Stockholmu.
Radi na projektu u sklopu Wallenberg AI, Autonomous Systems and Software Program
(WASP) koja okuplja kompanije kao Ericsson, Volvo, Scania, ABB i sl. Glavne
oblasti interesovanja nalazi u upravljanju, mašinskoj inteligenciji i
identifikacija sistema. Objavila je nekoliko naučnih radova iz pomenutih
oblasti na prestižnim konferencijama kao Neural Information Processing Systems
(NeurIPS), Conference on Decision and Control (CDC), International Conference
on Robotics and Automation (ICRA) itd.
Esad Muharemović Plavi nedavno obilježio
značajne jubileje u estradnoj karijeri
Krajem
prošle godine Esad Muharemović Plavi obilježio je 35 godina od prvog
profesionalnog nastupa i 30 godina od izdavanja prve ploče. Pored značajne
muzičke karijere Esad Plavi vodi, već skoro 24 godine, biznis u ugostiteljstvu.
Rođen je 1962. godine u Tešnju od oca
Muharema i majke Sabihe rođene Rahić. Osnovnu školu je završio u Tešnju gdje
završava i Srednju ekonomsku školu-prva generacija. Međutim, u struci nije
radio. Nadarenost za pjevanje odvela ga je u Beograd gdje 1984. godine ima prvi
profesionalni nastup u kafani Ciganska noć u Beogradu. Već 1989. godine u
produkciji Diskotona iz Aranđelovca, tada najveće diskografske kuće u bivšoj
Jugoslaviji, snima prvu ploču. Udarna pjesma je Ne kuni što si volela autora Aleksandra
Aranđelovića Kemiša i Zorice Brunclik. Ova pjesma je proglašena za pjesmu
godine debitanta u Jugoslaviji.
Već sljedeće dvije godine 1991. i 1992. godine
pojavljuju se dvije nove Esadove ploče u izdanju Diskotona. Na njima su hitovi Reci
srećo i Usne imam da te ljubim ja. Autor pjesama je Marina Tucaković i njen muž
Aleksandar Radulović Futa. Pjesme postaju hitovi, a onda dolazi rat i Esad
Plavi odlazi u Holandiju. Nastupa u Njemačkoj, Holandiji i drugim zemljama, a
1994. godine u produkciji Intakta izlaze njegovi najveći hitovi Šeherzada i Babo,
autora braće Jukić. Ploče su prodate u preko 400 000 primjeraka. Sa istom
ekipom i izdavačem napravio je ukupno četiri ploče. Poslije rata radi u
Beogradu sa raznim autorima i realizuje ukupno 16 CD-ova. U proteklom periodu
gostovao je u Australiji, Kanadi SAD, zatim u većini evropskih
zemalja:Francuska, Njemačka, Holandija, Švedska, Danska, zatim Rusija,
Rumunija, Bugarska, a trenutno se sprema za odlazak u Norvešku.
Esad sa Šabanom Šaulićem
Vlastiti biznis započinje u ugostiteljstvu
otvaranjem 1996. godine motel Esad Plavi u Jelahu. Godine 1999. dograđuje
veliku salu za svadbe (gdje su gostovale najpopularnije muzičke zvijezde) i
vanjski otvoreni bazen. Danas zapošljava 9 radnika.
Esad Plavi je mogao krenuti i putem
fudbalske karijere. Naime fudbal u Tošku je počeo igrati sa 7 godina. Igrao je
za pionire i kadete, a sa 16 godina nastupio je za prvi tim. Bio je veoma brz i
igrao je desno krilo. Pokušao je i u FK Sarajevo gdje je odigrao jednu
prijateljsku utakmicu 1980. godine. Međutim, muzika ga je odvukla od fudbala.
Zanimljivo je da je i njegov brat Jasmin
napravio blistavu muzičku karijeru. Bio je tri godine proglašavan za najboljeg
interpretatora u Jugoslaviji u konkurenciji izvođaća narodne i zabavne muzike.
Stare fotografije
Stoje s lijeva: Avdo Bukvić, Paša Škapur i Rifat Škapur,
dijete Safija Škapur
Osman Hadžimehić Hasan Kadušić Hasica
S
lijeva: Mahmut Galijašević, Muhamed Hodžić sa sinom Sulejmanom i Mehmedalija
Abduzaimović
Kroz nekoliko fotografija želio sam
prikazati oblačenje u nekim prošlim vremenima. Bosanska nošnja je
prepoznatljiva po prsluku, koparanu i
čakširama, bezanoj košulji, platnenom pojasu i obavezan jedan od oblika fesa,.
Drugi su nosili turbansku kapu umjesto fesa. Seoski muškarci su uglavnom nosili
kapu bjelicu, prsluk i lanenu košulju i dugačke lanene gaće. Zimi se nosio
kožuh ( kožni prsluk sa vunom). Evropska odijela dolaze sa Austro-Ugarskom. To
su klasična današnja odijela sa košuljom i veoma često zadržan je fes u nešto
kraćem obliku. Nosile su i hlače pumperice do pod koljena sa dugačkim čarapama,
cipele i opanci, a zimi bakandže.
Sa table na Gornjoj čaršiji
Husein Galijašević/zosradio.ba
