Sektor voća i povrća u 2019. godini ostvario je blagi rast
izvoza u odnosu na prethodnu godinu od četiri posto, dok je istovremeno
zabilježen visok rast uvoza od 16 posto, pokazuju analize Vanjskotrgovinske
komore BiH (VTKBiH) i Sweden/USAID FARMA II projekta.
Rukovodilac sektora voća i povrća USAID/Sweden FARMA II
projekta Velibor Trifković danas je u VTKBiH, predstavljajući rezultate
razmjene, naveo da je prošle godine ukupan izvoz iznosio 188 miliona KM, a uvoz
rekordnih 402 miliona KM, što potvrđuje manjak proizvodnje na domaćem tržištu.
U 2015. godini taj uvoz je iznosio 293 miliona KM i zabilježio je porast u
narednim godinama. Pokrivenost uvoza izvozom je bila 52 posto, što predstavlja
blagi pad u odnosu na prethodnu godinu.
“U razmjeni i dalje dominiraju proizvodi voća u odnosu na povrće. Izvezeno
je voća u vrijednosti 123 miliona KM, povrća 44 miliona KM, te prerađevina u
iznosu 21 milion KM. U strukturi uvoza učešće voća je oko 51 posto u
vrijednosti 206 miliona KM, povrća 26 posto ili 106 miliona KM, te prerađevina
voća i povrća 22 posto ili 90 miliona KM”, kazao je Trifković.
Pet ključnih izvoznih proizvoda, koji čine 52 posto izvoza, jesu: smrznuta
malina (59 miliona KM), svježae kruška (17 miliona KM), jabuka (12 miliona KM)
kornišoni (šest miliona KM) i šljiva (pet miliona KM).
Što se tiče vanjskotrgovinske razmjene za sektor voća i povrća sa zemljama
partnerima, kako je kazao stručni saradnik za prehrambenu industriju VTKBiH
Radoš Šehovac, Srbija je vodeći partner po obimu ukupne razmjene, s tim što je
uvoz iz Srbije dvostruko veći od izvoza iz BiH. Pozitivan bilans razmjene,
odnosno suficit bilježimo s Njemačkom i Ruskom Federacijom.
“Iako je zabilježen blaži pad izvoza u Njemačku, ona je vodeće izvozno
tržište, a pored nje Ruska Federacija, Srbija, Hrvatska i Švicarska nose 65
posto ukupnog izvoza. Blaži pad je zabilježen i kod izvoza u Srbiju”,
naveo je Šehovac.
Uvoz tropskog voća u 2019. iznosio je 133 miliona KM, a najveću vrijednost
bilježi uvoz banana, ukupno 61 milion KM, što nosi 15 posto ukupnog uvoza u
ovome sektoru. Za samo pet artikala (paradajz, paprika, krompir-smrznuti, čips
i sjemenski krompir) koji se proizvode i kod nas, uvezemo 66 miliona KM
vrijednosti.
Ukoliko posmatramo količinski u 2019. uvezli smo 338 hiljada tona voća i
povrća, a to znači da je svaki bh. građanin pojeo 57 kilograma uvoznog voća, 29
kg uvoznog povrća i deset kg uvoznih prerađevina od voća i povrća.
Šehovac je dodao da velike količine voća i povrća uvozimo po jako niskim
cijenama, te da je naprimjer prosječna cijena uvezene jabuke 0,42KM/kg, te da
generalno posmatrano postoji mnogo prostora za supstituciju uvoza.
Predstavnik kompanije Bosnaplod Tarik Dobrača je kazao da su u 2016. godini,
kada je bila prva godina otkupa, imali 1.800 tona svežeg voća, prije svega
višnje, te da su danas došli na skoro 6.300 tona voća od čega je 60 posto
višnja.
“Nažalost, 80 posto od toga je uvoz iz Srbije jer smo za kulture koje radi
Bosnaplod, višnja malina i šljiva, imali loše sezone posebno u smislu
vremenskih prilika”, naveo je Dobrača, dodajući da posebno zabrinjava pad
proizvodnje maline u BiH u prošloj u odnosu na predhodnu godinu. Naglasio je
potrebu jasne i provodive strategije za ovaj sektor, te podrške primarnim
proizvođačima.
