Sat i po duhovito-inteligentnog predavanja
doktora Ranka Rajovića, jednog od najpopularnijih stručnjaka za rani razvoj
inteligencije kod dece, čiji se program učenja “Nikola Tesla centar” sprovodi u
20 država, pre neloliko dana je na trenutke izazivalo salve smeha među publikom
u punoj dvorani zagrebačkog hotela “Antunović”. Na predavanje pod nazivom
“Roditelji, probudite se! Greške se teško popravljaju!”, u organizaciji hrvatskog
Večernjeg lista uglavnom su došli mladi roditelji, bolje rečeno majke,
ali bilo je i dosta staratelja i pedijatara.
Zašto su istočnjaci pametni?
Najvažniji period razvoja mozga djeteta je
od rođenja do treće odnosno do sedme godine života, pa je u tom uzrastu važna
rana stimulacija, koja kod djece razvija funkcionalne djelove mozga. Ali, to ne
znači, dodao je, da treba djecu s četiri godine učiti matematiku. Neke zemlje
ranu stimulaciju pogrešno shvate pa šalju djecu u školu s četiri-pet godina.
Problem je, tvrdi Rajović, što djeca ne povezuju informacije jer uče napamet kao
papagaji. Prema poslednjem PISA testu samo je Finska iz Evrope u svjetskom vrhu u
kojem zbog rane stimulacije dominiraju djeca iz istočne Azije, Južne Koreje,
Japana, Kine, Hong Konga…
“Finska traži drugi model u obrazovanju da
stigne te zemlje, a mi bismo kopirali finski model. Kineski model je za Kineze,
finski za Fince, a mi moramo znati kako mozak radi pa u skladu s kulturom i
tradicijom pomoći razvoju djeteta. Kad bismo sada sve promjenili u vaspitanju i
obrazovanju, možda bismo zemlje istočne Azije sustigli za 15 godina. A mi ne
menjamo još ništa i imamo sve više učenika sa kognitivnim ispadima,
disgrafijom, disleksijom, 50 odsto djece sa poremećajem fine motorike, a 70
odsto s ravnim stopalima”, nabrajao je Rajović.
Mala djeca instinktivno rade ono što je
važno za razvoj mozga pa se vrte u krug, skaču, a roditelji im to brane jer se
boje da ne padnu… Međutim, neki roditelji važnost vrtenja shvate bukvalno i
pogrešno. Rajović je u jednom vrtiću zapazio djevojčicu da stoji po strani jer
ju je mama vrtela dva dana.
“Kazala mi je: “Mama me je stavila u tatinu
stolicu od kompjetera i vrtela. Rekla mi je da ću biti pametnija…”, ispričao
je. Govorio je i o važnosti kretanja i da se mozak najviše razvija u trčanju,
ali ne po ravnom nego preko kamena i potoka, kako smo se pre i kretali.
Samo ste vi roditelji!
“Zašto Usein Bolt pređe 13 metara u sekundi?
Kao mali svaki dan je trčao nizbrdo jer je imao zadatak da stigne loptu pre
nego što padne u more…”, kazao je. Štetnost videoigrica za mozak djece Rajović
je dočarao zgodom sa sinom kome je dopustio da igra igrice dva dana u nedelji
po pola sata.
“Vi ste roditelji i vi pravite okvir. Djeca
ne mogu sama sebi da postave granice, poručuje.
Šta roditelji i škola rade dobro, a gde greše:
1. Ne učenju napamet
Djeca danas uče reproduktivno, ne povezuju informacije i nisu naučena da misle,
zato su lošiji od Azijata.
2. Previše zaštićeni
Prezaštićena djeca postaće biološki invalidi. Za mozak je dobro kad ih tate u
igri bacaju u vazduh.
3. Važno je kretanje
Čak 70 odsto djece ima ravno stopalo jer su neaktivna. A kretanje je važno u
razvoju mozga.
4. Vrtenje je poželjno
Roditelji ne daju da se djete vrti da ne padne, a djete instinktivno radi ono što
mu je važno za mozak, skače, rotira se.
Family.rs/zosradio.ba
