Prvog radnog dana u junu, hrvatski poslodavci su na penziono
osiguranje prijavili 1.388 novozaposlenih radnika. Ukupan broj osiguranika na
početku meseca bio je milion i 520 hiljada, što je oko 6.000 zaposlenih više
nego krajem aprila, dok je karantin bio u punom jeku.
Hrvatska je
iz izolacije izašla s približno jedan posto manje zaposlenih u odnosu na stanje
koje je imala sredinom marta, piše Večernji list, ali kako je njihova ekonomija podložna
velikim sezonskim promjenama – realniju sliku stanja na tržištu rada poslije
korone, daje poređenje s istim razdobljem prošle godine.
Premijer Hrvatske, Andrej Plenković, kaže da je Hrvatska
prošle godine u ovo vrijeme imala 51.000 zaposlenih više, odnosno milion i 578
hiljada osiguranika. Tih 50-ak hiljada izgubljenih radnih mesta, posljedica su
korone, i prije svega su se desila u turizmu, trgovini, transportu, uslužnim
sektorima.
Na proljeće i ljeto 2019, hoteli i restorani su zapošljavali
oko 30.000 radnika više nego danas, trgovina njih osam hiljada više, prijevoz –
oko 2.000, a poljoprivreda je zadržala zaposlenost. Građevinski sektor je u
plusu za oko četiri hiljade radnika.
Veliku potražnju za građevinskim radnicima i majstorima
podstaknuo je zemljotres, jer su vlasnici oštećenih zgrada i kuća sami krenuli
u obnovu.
– Što se tiče ekonomije, ukupno smo pomogli s 30 milijardi
kuna. Nikada nijedna vlada nije tako stala iza hrvatskih radnika, poslodavaca i
privatnog sektora – tvrdi Plenković, koji kampanju za novi mandat temelji na
zaustavljanju epidemije i snažnoj pomoći privredi.
Za razliku od Amerike, gdje je nezaposlenost eksplodirala,
Evropa je ipak uspjela da sačuva radna mjesta tako što je uvela programe
subvencija, bilo da je riječ o kraćem radnom vremenu, ili o podršci za
preduzeća.
U Hrvatskoj se broj nezaposlenih osoba, od uvođenja
karantina, popeo na 17 posto, u Austriji se udvostručio, a Njemačka je u maju
dobila oko 169 hiljada novozaposlenih, uz oko 10 miliona zaposlenih kojima
država pokriva primanja.
Volume 0%
Hrvatska traži zidare
S Ekonomskog instituta Zagreb navode da je u Hrvatskoj
stepen potražnje za radom još uvek daleko ispod onog prije pandemije. Na
primjer, u odnosu na maj 2019., u istom mesecu 2020. potražnja je bila niža oko
40 posto, s tim što sada ima najmanje interesa za nekad najtraženija zanimanja.
Potražnja za trgovcima, konobarima i kuharima pala je 72, 85
i 74 posto, u odnosu na maj 2019. godine. Izuzetak među tim dramatičnim
pokazateljima su zanimanja vezana za sanaciju pandemije i zagrebačkog
zemljotresa.
U odnosu na maj prošle godine, sada se traži 57 posto više
zidara, te 46 posto više medicinskih sestara, dok potražnja za ljekarima i
stomatolozima ide na 21 procenat.
Skraćenje radne sedmice
Gledajući regionalno, Ekonomski institut ističe da sve
hrvatske regije bilježe značajan pad, a najviše južni i sjeverni Jadran.
U maju 2020. u odnosu na isti mjesec prošle godine, taj pad
se mjeri sa 70 i 68 posto. Socijalni partneri počeli su pregovore o modelu
subvencioniranja skraćene radne sedmice, pa se očekuje u narednim danima
očekuju detalji.
