Smjernice strateške inicijative za samoodrživost domaće
proizvodnje i jačanje ekonomije BiH simboličnog naziva “Mi to možemo”, koja
ukazuje na nužnost repozicioniranja domaće ekonomije kako bi bila otpornija na
vanjske udare, zvanično su prezentirane na današnjoj konferenciji za medije u
Sarajevu.
Dokument sa ključnim smjernicama kojima se nastoji dati
pozitivan momentum ekonomiji Bosne i Hercegovine kroz fokus na samoodrživu
ekonomiju, izradila je na volonterskoj osnovi grupa domaćih stručnjaka iz
različitih oblasti okupljenih oko inicijative na platformi Sarajevo
Business Foruma (SBF), u cilju ublažavanja negativnih posljedica
izazvanih pandemijom COVID-19 i prevazilaženja ekonomske krize u Bosni i
Hercegovini.
“BBI banka je opredjeljena razvoju BiH i to je naš
strateški cilj, te smo suočeni sa pandemijom korona virusa inicirali online
sesije i panele SBF-a kako bi pronašli rješenja za samoodrživu
ekonomiju. Čak 22 stručnjaka iz privrednog i ekonomskog sektora okupljeni
oko inicijative koja se proširuje, pokušali su dati doprinos i identificirati
mjere koje bi mogle stabilizirati ekonomiju, jer je pandemija korona
virusa pokazala da se možemo osloniti samo na vlastite resurse kada se sve
ekonomije zatvaraju. U dokumentu koji sadrži više od 100 mjera, ponuđena su
konkretna rješenja koja bi trebala biti implementirana kako bi ojačali našu
ekonomiju.
Konkretne mjere podrazumijevaju da javna preduzeća koja
posjeduju 40% vlasništva ukupne materijalne imovine u bh. ekonomiji
trebaju ukrupnjavati svoj menadžment, odnosno biti ‘pod jednim krovom’.
Vrlo je bitno razvijati inovacije kroz podršku start-upima,
te da se masivnom kampanjom javnog obrazovanja kroz medije podiže svijest o
benefitima konzumiranja domaćih proizvoda.
Među konkretnim mjerama je razvoj digitalne ekonomije, kroz
uvezivanje malih i srednjih domaćih kompanija putem online platforme za plasman
prema domaćem i inozemnom tržištu.
Predloženo je i da se formira jedinica za podršku velikim
investicijama, gdje bi investitori na jednom mjestu mogli dobiti sve potrebne
dozvole za rad i pokretanje poslovanja.
Također, jedna od mjera je i pokretanje akcionog plana za
premiještanje fabrika iz Kine u BiH i region, kako bi bio olakšan plasman na
evropska tržišta. To bi dovelo do rasta zapošljavanja domaćeg stanovništva”,
rekao je u uvodnom obraćanju Amer Bukvić, predsjednik Uprave Bosna
Bank International (BBI) i organizator SBF-a, koji je jedan od autora
ovog dokumenta i idejni inicijator izrade rješenja za privredu BiH.
Prema autorima inicijative, prebroditi krizu izazvanu
pandemijom korona virusa i postići viši nivo samoodrživosti bh. ekonomije
moguće je postići samo djelovanjem javno-privatnog partnerstva u tri ključne
industrijske grane, odnosno razvoj i ulaganje u poljoprivredni i prehrambeni
sektor, sektor farmaceutskih proizvoda, te energetski i sektor obnovljivih
izvora energije
“O težini situacije dovoljno govori činjenica da sektor
proizvodnje hrane u BiH, koji podrazumijeva prehrambeni, maloprodajni i
poljoprivredni sektor, bilježi dvije milijarde KM trgovinskog deficita.
Pandemija korona virusa je pokazala da je prehrambeni sektor dobro odgovorio
izazovima i samo nekoliko dana BiH je bila suočena sa manjim nestašicama. Srž
problema je pak u segmentu poljoprivrede koja je u BiH socijalna kategorija,
što nije slučaj u zemljama EU gdje su svi posvećeni tome da svaki pedalj zemlje
bude obrađen.
U proizvodnji hrane koja može podržati više drugih
industrija, treba poduzeti konkretne korake. Potrebna je vertikalna integracija
kako bi bio kreiran stabilan sistem od polja do stola. Svaka proizvedena
1 KM u BiH daje veliki efekat na domaći standard ”, naglasio je predsjednik
Uprave AS Holdinga Rusmir Hrvić, govoreći o hitnim mjerama koje
je potrebno implementirati kako bi BiH ojačala vlastitu proizvodnju prehrambenih
proizvoda.
Među ključnim principima koji definiraju novu ekonomsku
viziju i razvojni model za BiH jeste i dosljedna primjena postojećih
zakona i kreiranje novih normativnih rješenja koja će utjecati na razvoj domaće
farmaceutske industrije.
„U posljednjih pet godina dvije i po milijarde KM sa domaćeg
tržišta lijekova otišlo je stranim proizvođačima, od čega je jedna milijarda i
250 miliona KM utrošak različitih državnih fondova iz kojih se nabavljaju
lijekovi za esencijalne liste, a koji se uglavnom pune od domaćih proizvođača.
Oko 80 posto domaćeg tržišta lijekova drže strane kompanije. Apsurdno je
da zakoni preferiraju kupovinu domaćih proizvoda za esencijalne liste, ali se
slabo ili nikako provode, za razliku od svih svjetskih tržišta,
uključujući EU, ali i naš region, koji u punom kapacitetu koriste ova
riješenja, te preferiraju domaću proizvodnju gdje je god to moguće, a posebno u
ovim novim okolnostima.
U sklopu ove inicijative, tražimo od svih nadležnih u BiH da
maksimiziraju primjenu u praksi postojeće zakonske regulative, ali i da
kreiraju nova normativna rješenja koja će osigurati razvoj domaće farmaceutske
industrije, ali i drugih sektora kao najbolji odgovor na posljedice koje je
izazvala pandemija. S tim u vezi, u sklopu inicijative, zagovara
se i usvajanje Zakona o poticanju razvoja strateških industrija, stvaranje i
uvezivanje lanaca snabdijevanja, čime bi se značajno smanjila zavisnost od
uvoza a time povećala zaposlenost i zadržavanje mladih unutar BIH.
Vrijeme je da prihvatimo činjenicu da jedino u šta se bezuslovno možemo
pouzdati jeste domaća proizvodnja“, rekao je Nedim Uzunović, generalni
direktor Bosnalijeka, izvozne kompanije koja je investicije i plasman
proizvoda u periodu krize usmjerila na domaće tržište.
Stručnjaci su ukazali na nužnost pružanja veće podrške
razvoju novih biznisa, stvaranju pretpostavki za izgradnju efikasnih
proizvodnih klastera u domenu prehrambenog sektora, te digitalizaciji,
uključujući i podršku start-up biznisima.
“Pandemija korona virusa je okidač krize koja je
uslijedila u ekonomskom prostoru BiH, ali ne i njen uzrok. Bili smo naivni kada
smo fokusirani na razvoj malih i srednjih preduzeća zaboravili da su velike
korporacije motor njihovog razvoja. Trebamo pratimo potrebe velikih korporacija,
kako bi manje firme mogli usmjeravati u kojem smijeru da se organski
razvijaju. Razvoj inovacija i kreativnih novih rješenja mogu zaštititi
domaću privredu od udara”, istaknuo je Zoran Puljić, direktor Fondacije
Mozaik ističući važnost inovacija i digitalnih tehnologija u
prevazilaženju krize.
Poseban naglasak stavljen je na supstituciju uvoza
prehrambenih proizvoda i jačanje domaće proizvodnje kako bi se izbjegli
različiti rizici za bh. privredu i građane općenito.
“Bosna i Hercegovina je među zemljama koje posjeduju
značajnu proizvodnju ulja i šećera, koji spadaju u osnovne prehrambene
proizvode. Upravo domaća proizvodnja jeste naš primarni pokretač razvoja
održive ekonomije. Međutim, to zahtjeva sistemske promjene koje štite domaću
prehrambenu industriju, štite naše poljoprivredne proizvođače i sve u
proizvodnom lancu, uz adekvatno oslobađanje od birokratskih procedura koje
stvaraju nepotrebne barijere”, naglasila je Nataša Pucar, direktorica
korporativnih komunikacija Studen Holdinga.
Velika je uloga finansijskog sektora koji može
pomoći realizaciji ove inicijative.
„Projekat koji su pokrenule vodeće
bosanskohercegovačke kompanije zavrjeđuje pažnju finansijskog sektora.
Bankarski sektor i sada snažno podržava aktivnosti koje imaju za cilj jačanje
bosanskohercegovačke ekonomije, povećanje izvoza, ali i proizvodnju kvalitetnih
domaćih proizvoda koji mogu konkurirati uspješnim međunarodnim brendovima. Osim
mene, još je nekoliko kolega iz finansijskog sektora bili uključeno u izradu
ovog zaista kvalitetnog dokumenta, čija bi implementacija znatno ojačala
samoodrživost bosanskohercegovačke ekonomije”, istaknula je dr.Sanela
Pašić, profesorica na SSST i predsjednica Uprave Addiko banke.
Medijsko izvještavanje o ekonomiji i ekonomskim prilikama u
BiH, također je bitna karika u čijem cilju treba biti poboljšanje ekonomske i
poslovne klime.
„Interes medija treba biti usmjeren ka poticanju rada drugih
industrija u BiH. Samo sinergija medija i proizvođača može promijeniti svijest
potrošača u smijeru da više preferiraju proizvode iz domaće proizvodenje,
iz čega proizilazi dobrobit za cijelu BiH“, rekao je
predsjednik Asocijacije elektronskih medija u BiH Elvir Švrakić.
Inicijativa „Mi to možemo“ i prezentirana
konkretna rješenja, trebala bi podstaći kreatore ekonomskih politika, privatni
i javni sektor, javne institucije, dijasporu i nevladin sektor, da ujedine
snage i ubrzano pokrenu aktivnosti u smjeru postizanja većeg nivoa nužne samoodrživosti
strateških industrija i proizvoda u BiH, a koje u kratkom roku mogu donijeti
željene rezultate.
Dokument Strateške inicijative za jačanje ekonomije BiH
(Verzija 1.0 | maj 2020.) možete pronaći na: https://bit.ly/36Eg5mN
zosradio.ba
