Tešanjski dnevnik 31.8-7.9.2020. godine

Izbori u Crnoj Gori i susret predsjednika SAD Trampa sa
predsjednikom Srbije Vučićem i premijerom Kosova Avdulahom Hotijem sa pažnjom
su praćeni u BiH. U Crnoj Gori Demokratska stranka socijalista predsjednika Đukanovića,
koja je na vlasti, osvojila je pojedinačno najviše glasova 35,06 %, a
opoziciona stranka Koalicija za budućnost Crne Gore koja je okrenuta Srbiji i
Rusiji uz punu podršku kleronacionalista, osvojila je 32,55 % glasova.
Zanimljivo je da će presudni glasovi za formiranje vlasti biti glasovi Platforme
„Crno na bijelo“ sa Dritanom Abazovićem, Albancem na čelu stranke koji sa sa
svoja četiri mjesta u parlamentu, koji
broji 81 mjesto, može sa Koalicijom za Crnu Goru formirati Vladu.

Slavljenje dobrih rezultata pristalica Koalicija za
budućnost Crne Gore u Plevljima najavljuje politiku ove stranke. Napali
Bošnjake, kamenovali džamiju i najavljivali srebreničku sudbinu Pljevljima. I
ako se od takvih postupaka ogradio i politički i crkveni vrh, strepnja se uvukla
u Bošnjake u Crnoj Gori.

Kada velike sile razgovaraju o Kosovu, član Predsjedništva
iz RS-a Dodik nametne temu otcjepljenja RS od BiH i rješavanje tog pitanja u paketu sa rješavanjem pitanja Kosova. Međutim
takvih razgovora nije bilo, dominirala su ekonomska pitanja i priznavanja
Kosova od strane Izraela i premještanje ambasade Srbije u Jerusalim. Sve se to
događa u vrijeme predsjedničkih izbora u SAD i izbora u BiH pa se retorika
prilagođava tome.

U teškoj saobraćajnoj nesreći u Lončarima kod Brčkog živote
su izgubile tri osobe iz Tešnja:Dževdeta i Fahrudun Bećirović i Almir Dolamić.
Dževdeta i Almir Bećirević su bili pijačni trgovci i krenuli su po robu u
Brčko, a sa njima i Almir Dolamić. Audi brčanskih registracija prešao je na suprotnu
traku i prouzrokovao direktan sudar.

TOŠK igrao sa Jedinstvom iz Bihaća 1:1, a utakmicu prenosila
Arena Sport 1. Nakon dva poraza, jedne pobjede, uslijedila su dva remija.

Vrijeme sunčano toplo preko dana, noći puno svježije.

Korona virus

U BiH broj dnevno novozaraženih u protekloj sedmici se
kretao 231-336 osoba. U Tešnju broj novozaraženih se kretao od 1-8.

Američki Institut za metriku i evoluciju Univerziteta Vašington najavljuje crni period
za BiH. Predviđa da će od Korona virusa u BiH do 1.1.2021. godine premuniti
2.732 osobe.

31.8.

U svijetu epidemijom zaraženo 25 miliona ljudi, a preminulo
više od 840.000. Žarište se preselilo iz Sjeverne i Južne Amerike u Indiju gdje
je zabilježen rekordan broj zaraženih u jednom danu 78.791.

U BiH je zabilježen manji broj testiranja u oba entiteta.
Otkrivene su 243 novozražene osobe (FBiH 170, RS 73), preminule su 4 osobe
(FBiH 2, RS 2)

1.9.

U BiH otkriven 231 novozaraženi (FBiH 174, RS 57), preminulo
11 osoba svi iz FBiH.

U Tešnju otkrivene 3 novozaražene osobe.

2.9.

U BiH otkriveno 270 novozuaraženih (FBiH 193, RS 77),
preminulo je 11 osoba (FBiH 7, RS 4).

U Tešnju otkrivene 4 novozaražene osobe.

3.9.

U BiH otkriveno 281 novozaražena osoba (FBiH 238, RS 43),
preminulo 7 osoba (FBiH 4, RS 3).

U Tešnju otkriven 1
novozaraženi.

4.9.

U BiH otkriveno 286 novozaraženih, preminulo je 9 osoba.

U Tešnju otkriveno 3 novozaražene osobe.

5.9.

U BiH otkriveno 336
novozaraženih osoba (FBiH 263, RS 73), preminule su dvije osobe iz FBiH.

U Tešnju otkriveno 8 novozaraženih.

6.9.

U BiH otkriveno 296 novozaraženih (FBiH 227, RS 69),
preminulo 12 osoba (FBiH 6, RS 6).

Inter d.o.o. najstarija tešanjska privatna građevinska firma

Gradnja
kuća je jedna od osnovni potreba čovjeka pa se od iskona javljala potreba za
graditeljima. Tešanj je imao svoje majstore pa se tako spominje naredba valije
iz 1876. godine da se iz Tešnja pošalje 20 nedžara (tesara). Kada je o tesarima
i dunđerima riječ, dosta prostora oviim graditeljima posvećeno je u sidžilu
tešanjskog kadije iz 1740-1747 godine. Navodi se da je država nerijetko angažovala tešanjske tesare, koji
su bili poznati majstori, na izgradnji ili opravci objekata na širim
prostorima. O njihovim djelima govor i stare kuće bosanske arhitekture
(Eminagića konak i druge kuće na tom dijelu grada). U periodu 1945-1992 godina
u Tešnju je bilo 383 zidara i 43 tesara (Tešanjski zanati i trgovci 1642-1992, Alija Galijašević).

Poslije Drugog svjetskog rata tek 1962. godine osnovana je u
Tešnju firma za izvođenje građevinski radova Univerzal. Osnivali su se i mali
obrti koji su se bavili građevinarstvom,
a mogli su imati maksimalno pet zaposelenih. Tako male firme nisu bile sposobne
da rade veće građevinske poslove.

Jedna od najstarjih takvih građevinskih samostalnih
zanatskih radnji je zanatska radnja vlasnika Šemse Ahmića, osnovana daleke
1970. godine.

Radnja egzistira sve do 90-tih godina, kada je zakonski
omogućeno privatno poduzetništvo, što
vlasnik radnje Šemso Ahmić koristi i osniva privatno preduzeće, koje i danas
egzistira pod nazivom firme Inter d.o.o. Nisam mogao naći podatak da je i jedna
druga zanatska radnja koja se bavila
građevinom preživjela u kontinuitetu do danas.

Šemso Ahmić

Osnivač Samostalne zanatske radnje (SZR) čija nasljednica je moderna građevinska firma
Inter d.o.o Šemso Ahmić, je
sposoban i uspješan, obrtnik koji
je odgovorio vremenu u kome je živio i pravio uspješan
biznis.

Šemso Ahmić je rođen 1942. godine u Ljetiniću. Ostao je rano
bez oca, a odrastao je u porodici amiđe. Rano se oženio i počeo raditi u
građevinskoj firmi Radnik iz Doboja. Tu je obavljao dužnost pomočnog poslovođe.
Tu je stekao prve praktične spoznaje o
građevinarstvu. Potrebe za školovanjem u građevinarstvu ga dovode u Zagreb gdje
upisuje Građevinsku tehničku školu, vanredno, a radi u poznatoj zagrebačkoj
firmi (Hidrogradnja ili Industrogradnja). Zagrebačaka firma je izvodila radove
u Njemačkoj gdje 1966.godine odlazi i
Šemso. Nakon godinu dana prelazi na rad u njemačku građevinsku firmu gdje radi
još oko 3,5 godine na radnom mjestu poslovođe.
Od zarađenog novca počeo je kupovati mješalice za beton, dizalice,
kolica i druge alate, mašine i uređaje potrebne u građevinarstvu,sa planom da
se vrati u svoju domovinu. Tada je ova vrsta
mašina i uređaja imala takav status da su je morali cariniti u Banja
Luci. Na pitanje mnogih koji su
poznavali Šemsu, zašto se vratio iz Njemačke u vrijeme kada se masovno odlazilo
tamo na rad najbolji odgovor je Šemsina
izjava koje se sjeća sin Muharem

-Nema zemlje pod ovim nebom, gdje sa njemačkim radom ne može
isto tako dobro živjeti kao u Njemačkoj!

Vraća se u Jugoslaviju 1970. godine i otvara Samostalnu
zanatsku radnju (SZR) sa sjedištem u Ljetiniću, te počinje sa radom. Iz tog
vremena značajniji poslovi su bili izgradnja pijace u Doboju, željezničke
stanice i dr.

Počinju se otvarati poslovi u Hrvatskoj, ali traže veći broj
radnika. Šemso je tada doskočio zakonu tako što je registrovao 5 obrta na
rođake, a on je vodio sve poslove i tako sa 25 radnika intenzivno počeo raditi
u okolini Zagreba, Koprivnice, a zatim i po cijeloj Hrvatskoj.

S lijeva:Dino, Muharem, Šemso

Kada su se u Jugoslaviji počeli primjenjivati tzv Markovićevi
zakoni (1990) osniva firmu Inter u
Matuzićima (koji su pripadali općini Doboj). Nova firma ima i veće mogučnosti
pa proširuje djelatnost na trgovinu, rudarstvo (angažovanje mehanizacije na
površinskim kopovima u Brezi).

Intenzivan razvoj firme zaustavlja rat. Obnova djelatnosti
izvršena je 1994. godine kada je organizovano Društvo jednog lica (DJL). Uvodi
se djelatnost transporta. Transport će biti posebno važan u vrijeme prastanka
rata i početka obnove svih vrsta objekata.

Shodno zakonskim propisima društvo se 2.000 godine
registruje kao Inter d.o.o. Matuzići, a od 2012. godine firma je registrovana u Tešnju kao Inter
d.o.o. Tešanj. Uvode se i novi proizvodi vezani za građevinarstvo kao što je
proizvodnja betona, proizvodnja PVC stolarije (od 2003. godine).

Moderna betonarta u Ljetiniću

Godine 2002., Inter d.o.o. je u procesu privatizacije postao
većinski vlasnik DC d.d. Kraševo,
Tešanj, gdje je danas smješten carinski terminal i veliki broj privrednih
subjekata.

Od 2010. godine u
pravnom prometu osim firme Inter
egzistiraju još dvije firme i svaka sa uspjehom obavlja slijedeće djelatnosti:

-Inter d.o.o. se bavi građevinarstvim-visokogradnja
projektovanje i tehničko savjetovanje, proizvodnja, transport i ugradnja svih
vrsta betona, transport i ugradnja PVC stolarijr,veleprodaja i maloprodaja
građevinskog materijala,veleprodaja i maloprodaja autodijelova putničkog i
teretnog programa

-DC d.d. usluga iznamljivanja poslovnih prostorija

-Šema d.o.o.-ugostiteljstvo, veleprodaja i maloprodaja PVC
profila

U proteklim godinama društvo je uspješno izgradilo veliki
broj objekata raznih namjena na prostoru
BiH. Izgrađeni su objekti stambenog, poslovnog, proizvodne i sportske namjene.
Izgrađen je veliki broj stanova, poslovnih prostora, veliki broj objekata
infrastrukture (bazeni za vodu, vodovodi, kanalizacija, postrojenja za tretman
voda itd), određeni radovi na autoputu.

Vlasnik Inter d.o.o. Tešanj je Muharem Ahmić, sin Šemsin, a rukovođenje
firmama obavljaju Muharemovi sinovi Dino i Šemso.

Firma danas zapošljava 150 radnika. Nedavno sam u Dnevniku
pisao o stambenom objektu na Jelahu čiji investiror je DC d.d, a izvođač radova
Inter d.o.o. U razgovoru sa Muharemom, Dinom i Šemsom sam saznao da je u planu
izgradnja još nekoliko objekata u Jelahu namijenjenih za stanovanje.

Tešanjski investitori pokreću pogon za preradu crvenog mesa u
Maglaju

U Maglaju se privodi kraju novi pogon za proizvodnju mesa koji
će voditi firma Euro Meat. U pogonu će se vršiti prerada i promet crvenog mesa,
a u infrastrukturu i opremu je uloženo 3 mil KM, rekli su za eKapiju u toj firmi..
Osnivač firme Euro Meat je porodica Jabandžić iz Tešnja koja već ima iskustva sa
poslovanjem u mesnoj industriji, ali u drugom segmentu. Naime, riječ je o vlasnicima
tešanjske kompanije Madi, jedne od vodećih domaćih kompanija za proizvodnju pilećeg
mesa. U firmu Euro Meat uloženo 3 mil KM.

Ističu da je pogon u Maglaju izgrađen po najsavremenijim standardima
i sa najboljom opremom na tržištu za ovu industriju. Trenutno završavaju instalacija
opreme, pa se uskoro očekuje pokretanje pogona.

– Višegodišnje iskustvo i znanje investitora se ogleda u svakom
centimetru poslovne zgrade, a očekivanja za ovaj projekat su velika – navode investitori.

Jedan od njih, Maid Jabandžić, kaže da je ova investicija pažljivo
osmišljena sa ciljem da postane uspješna domaća priča. Za početak je u fokusu domaće
tržište.

– Imamo i upita za izvoz, ali smatramo da je još rano o tome
govoriti. Napravili smo proizvodne pogone takvima da ih se ne bi postidjela ni najveća
strana kompanija u ovoj branši. Uložili smo oko 3 mil KM u opremu i infrastrukturu,
svakodnevno nastojimo proširiti i naše znanje o industriji crvenog mesa i imajući
navedeno na umu, spremni smo za veliku priču – kazao je Jabandžić.

Dodaje da su već imali prva zapošljavanja, a u prvoj fazi će
biti potrebno nešto više od 10 radnika. Sam početak rada pogona biće usklađen sa
novonastalom situacijom i pandemijom virusa covid-19.

(Preneseno sa portala ZOS Radio Tešanj)

Novi bunar u Mrkotiću

U subotu, 29. augusta svečano je ozvaničen završetak radova na
izgradnji novog bunara u Mrkotiću, kapaciteta 5 litara u sekundi ili 300 litara
u minuti. Vrijednost projekta je oko 160.000 KM, pri čemu su oko 120.000 KM obezbijedili
Općina Tešanj i Vlada ZDK, a ostatak od 40.000 KM obezbijedila je MZ Mrkotić.
Bunar je građen od januara 2020. godine, a pripreme: istraživanje, projektovanja,
dozvole, ugovaranja su pripremani mnogo ranije. U probnom radu potvrđena je količina
i zdravstvena ispravnost vode.
U 2018. godini pušten je u rad bunar u Jelah Polju sa 15 litara u sekundi i od tada
nema redukcija. Pripremljena je gradnju ovakvog bunara za MZ Kalošević, a za Bobare
i Drinčiće je u toku ispitivanje tehničke mogućnosti spajanja na vodovod Pousorje.

(Preneseno sa portala Općine, sa kašnjenjem od mjesec dana)

Kasim Prnjavorac za 13 godina pješačenja prešao dužinu
ekvatora, plus 4,5 puta do Pariza i nazad

Svako
jutro iza 8 h kada god sam vozio uz Krndiju preko Marin Hana u pravcu Žabljaka zapazio bih svog školskog druga iz
osnovne škole (stariji je dvije godine, ali smo išli u isti razred). To je Kasim
Prnjavorac penzioner Fabrike filtera gdje je proveo najveći dio svog radnog
vijeka. Sa Kasimom sam kopao kanale na Skenderiji 1969. godine preko studentskog
servisa. Kasim je tada bio student Prirodno matemtičkog fakulteta.

Zautavio sam auto neki dan i porazgovarao sa Kasimom.
Interesovalo me koliko dugo šeta i koliko kilometara prelazi dnevno.

Šeta odavno. Šetao je sa suprugom, najčešće na Crnom Vrhu.
Supruga je imala problema sa zglobovima za veće dionice pa je počeo sam šetati
od kada je otišao u penziju prije 13 godina. Svako jutro od 8 h iz Simetrala
gdje stanuje pješaći putem preko Marin Hana u pravcu Žabljaka. U oba pravca
pređe nešto više od 10 km. Subotom i nedjeljom praktikuje i duže realacije. Sin
ga odvede do Mekiša, a onda pješice do Kahvice i nazad preko Dobropolja. Ili
druga tura je bila do Rakovice iznad Trepča. Na ovim dionicama pređe i preko 20
km. Šetnju obavlja i po kiši sa kišobranom izuzev ako je kiša sa vjetrom.

I ako je ušao 78 godinu nema nijednu hroničnu bolest, Ne
sjeća se kada je zadnji put bio kod ljekara. Bacio sam malo računa. Samo na
kratkoj dionici prešao je 48.000 km, skoro 8.000 km više nego što je dužina
ekvatora (40.074,4 km) Ako se uračunaju vikendi sa duplom kilometražom u jednom
danu onda je to još preko 6.000 km.ili ukupno 54.000. Znači Kasim je prepješaćio dužinu ekvatora
plus skoro 5 puta od Tešnja do Pariza i 4 puta od Pariza do Tešnja.

Kanalizacija iz austrougarskog doba

U ulici
9 septembra JU RAD je izvodio radove
sanacije kanalizacione mreže. Kada se nešto kopa u Tešnju volim pogledati kako
to izgleda ispod površine. U Ovom slučaju mogao sam vidjeti izgled
kanalizacionog kanala od prije više od 100 godina.

Današnje ulice 9. septembra i Adema Prnjavorca, kod starijih
mještana, poznate su kao Mala i Velika Serava. Duž ovih ulica izgrađena je
kanalizacioni odvod od kamena sa gornjim dijelom u obliku luka.

O ovom kanalizacionom vodu piše Jasmin Mandžukić u kinjizi:Tešanj-Lokalna
uprava 1878-1941 :

Za
razliku od vodovoda ostala je zabilježena izgradnja modernih kanalizacija tek u
Sarajevu, Banja Luci i Bihaću. Međutim
prema sačuvanim podacima iz službene korespodencije između gradske uprave
Tešanj i okružne vlasti u Banja Luci nema sumnje da je u Tešanj imao gradsku
kanalizaciju…Da je gradska kanalizacija bila izgrađena u to vrijeme svjedoči
i kolokvijalni naziv gradske ulice , u „čaršiji“ zvane „Serava“. Ostaci
onovremene moderne kanalizacije i danas su u funkciji u toj ulici koja vodi sa
Gornje čaršije ka autobuskoj stanici. Također kod mosta, sa suprotne strane od Šarenog
mekteba, očuvani su kameni ispusti u rijeku Tešanjku. Veći dio gradskog
područja bio je ispresjecan glavnim kanalima. Nadsvođeni kamenom ozidani, zbog
strmovite konfiguracije terena na više mjesta prikupljali su i svodili fekalije
zajedno sa oborinama u rijeku Tešanjku.

Poziv Tešnjacima

Prikupljajući građu za pisanje knjige i snimanje filma o
muzici u Tešnju Damir Galijašević me zamolio da objavim njegovu molbu čitaocina
Tešanjskog dnevnika da mu pomognu u prikupljanju građe. Evo Damirove molbe:

Ko god ima nekog materijala iz Tešnja i okoline (na području
općine), zamolio bih ga da mi se javi putem e-maila (damir.galijasevic@hotmail.com)
ili telefona (061/987-690). Dobro će doći svaka informacija, a naročito su mi potrebne
fotografije, audio i video snimci (neovisno u kojem formatu) s muzičkih manifestacija,
proba, koncerata… u principu, sav dokumentaristički materijal, koji bi uz regularno
navođenje izvora bio korišten za potrebe knjige radnog naziva “Tragovima tešanjske
tamburaške tradicije” i dokumentarnog filma koji spremamo popratno uz knjigu.
Svaka informacija, fotografija, video snimak, audio snimak, novinski članak isl.,
sve će mi biti od neprocjenjivog značaja.

Foto zabilješka

Tešnjaci opravdavaju naziv Pekmezari. Ove sedmice intezivno su
pravljeni pekmezi, sokovi, džemovi, a jabuka više nego šljiva prikupljana je u
rakijsku burad.

Voće je izuzetno rodilo. Bilo je dosta kliše i sunca pa je i dosta kvalitetno.

Stare fotografije

Aktivisti Crvenog krsta 1987. godine

Čuče s lijeva:Ilija Gverić, Omer Sejdinović, Ivica Babić i
Fuad Smailbegović

Stoje:Antonija Soldat Tonka, Jelena Kuburić, Nusreta
Đonlagić, Fata Galijašević, Besima Galijašević, Mina Livnjak, Adila Brkić,
Celkisa Mulabdić Kisa, Dževdeta Ajanović, Marija Čota, Ružica Andrijašević,
Azra Saračević, Ismeta Sarić, Hatidža Subašić, NN, Nevenka Kudić

(Fotografija i identifikacija Fata Galijašević)