Iz Klinike Cleveland (Cleveland Clinic) su napomenuli da zdravstveni radnici onima koji mnogo brže troše kalorije nego što ih konzumiraju preporučavaju da jedu hranu koja je visoko kalorična i koja sadrži mnogo proteina. Kako su istakli, veća potrošnja kalorija od količine koja se unese u organizam odrazi se i u manjku kilograma.
Osim toga, poteškoće u nastojanju da se poveća broj kilograma mogu biti izazvane i drugim zdravstvenim problemima kao što su: rak, poremećaj u ishrani, dijabetes tipa 1, hipertireoza, stres, depresija, anksioznost, celijakija i drugi.
Povećanje tjelesne mase se preporučuje i osobama kojima se u bolnici smanjio broj kilograma kao i sportistima.
Za osobe čiji indeks tjelesne mase iznosi manje od 18,5 se smatra da nemaju dovoljan broj kilograma. Indeks je moguće izračunati BMI kalkulatorom koji je dostupan i na internetu. Pretpostavlja se da blizu dva posto populacije ima manjak kilograma. Kod žena je četiri puta veća vjerovatnoća da će se to desiti nego kod muškaraca. Najpogođenije populacije ovim problemom su ljudi od 18 do 24 godine te oni stariji od 65 godina.
S obzirom na prethodno navedeno, osnovna preporuka je da se unosi više kalorija od njihove količine koju tijelo sagori ili potroši. Sugerira se dnevna konzumacija od 300 do 500 kalorija za debljanje i potrebno je to raditi postepeno, a ne naglo se udebljati. Zato je poželjno jesti češće – pet do šest puta i to onih namirnica koje sadrže malo više masti i proteina.
To ne znači jesti nezdravu hranu – jedenje čipsa, slatkih i gaziranih pića, krofni i slatkiša nije zdravo debljanje. Izgledno je da će to za posljedicu imati nastanak sala oko stomaka, a u konačnici to može povećati rizik od dijabetesa i srčanih bolesti.
Umjesto toga potrebno je u organizam unositi proteine konzumacijom crvenog mesa, piletine, lososa ili druge masne ribe, mlijekom, jaja, sira ili punomasnog jogurta. Ugljikohidrate je potrebno unositi konzumacijom krompira, smeđe riže, cjelovitih žitarica i hljeba od cjelovitih žitarica. Zdravo unošenje masti podrazumijeva konzumaciju orašastih plodova, maslina, avokada, putera i sireva.
Za zdravo debljanje se između ostalog predlaže i sljedeće:
– Jesti male obroke svakih tri do pet sati;
– Izbjegavati piti vodu ili drugu tečnost pola sata prije jela;
– Uz obrok piti manju količinu tečnosti;
– Piti tečnost poput punomasnog mlijeka, prirodnih sokova;
– Dodavati začine hrani;
– Kao dodatak hrani koristiti suho voće, orašaste plodove ili sireve;
– Namirnice jesti uz maslinovo ulje, kosovo ulje ili maslac;
– Jesti sendviče sa humusom ili avokadom i
– Žitarice jesti uz punomasno mlijeko s tim da je moguće konzumirati druge vrste mlijeka ako je neko alergičan na laktozu.
Osim toga, poteškoće u nastojanju da se poveća broj kilograma mogu biti izazvane i drugim zdravstvenim problemima kao što su: rak, poremećaj u ishrani, dijabetes tipa 1, hipertireoza, stres, depresija, anksioznost, celijakija i drugi.
Povećanje tjelesne mase se preporučuje i osobama kojima se u bolnici smanjio broj kilograma kao i sportistima.
Za osobe čiji indeks tjelesne mase iznosi manje od 18,5 se smatra da nemaju dovoljan broj kilograma. Indeks je moguće izračunati BMI kalkulatorom koji je dostupan i na internetu. Pretpostavlja se da blizu dva posto populacije ima manjak kilograma. Kod žena je četiri puta veća vjerovatnoća da će se to desiti nego kod muškaraca. Najpogođenije populacije ovim problemom su ljudi od 18 do 24 godine te oni stariji od 65 godina.
S obzirom na prethodno navedeno, osnovna preporuka je da se unosi više kalorija od njihove količine koju tijelo sagori ili potroši. Sugerira se dnevna konzumacija od 300 do 500 kalorija za debljanje i potrebno je to raditi postepeno, a ne naglo se udebljati. Zato je poželjno jesti češće – pet do šest puta i to onih namirnica koje sadrže malo više masti i proteina.
To ne znači jesti nezdravu hranu – jedenje čipsa, slatkih i gaziranih pića, krofni i slatkiša nije zdravo debljanje. Izgledno je da će to za posljedicu imati nastanak sala oko stomaka, a u konačnici to može povećati rizik od dijabetesa i srčanih bolesti.
Umjesto toga potrebno je u organizam unositi proteine konzumacijom crvenog mesa, piletine, lososa ili druge masne ribe, mlijekom, jaja, sira ili punomasnog jogurta. Ugljikohidrate je potrebno unositi konzumacijom krompira, smeđe riže, cjelovitih žitarica i hljeba od cjelovitih žitarica. Zdravo unošenje masti podrazumijeva konzumaciju orašastih plodova, maslina, avokada, putera i sireva.
Za zdravo debljanje se između ostalog predlaže i sljedeće:
– Jesti male obroke svakih tri do pet sati;
– Izbjegavati piti vodu ili drugu tečnost pola sata prije jela;
– Uz obrok piti manju količinu tečnosti;
– Piti tečnost poput punomasnog mlijeka, prirodnih sokova;
– Dodavati začine hrani;
– Kao dodatak hrani koristiti suho voće, orašaste plodove ili sireve;
– Namirnice jesti uz maslinovo ulje, kosovo ulje ili maslac;
– Jesti sendviče sa humusom ili avokadom i
– Žitarice jesti uz punomasno mlijeko s tim da je moguće konzumirati druge vrste mlijeka ako je neko alergičan na laktozu.
klix.ba/zosradio.ba
