Istra je i jučer sa samo sedam novozaraženih iskakala iz
hrvatskog prosjeka. Po tome koliko dobro drži pod kontrolom koronavirus, ta
regija upada u oči u cijeloj Europi. U četvrtak je tako belgijsko savezno
ministarstvo vanjskih poslova objavilo kartu Europe po zonama prema
epidemiološkoj situaciji, a zeleni se praktički samo hrvatska Istra.
Kako je Istranima uspjelo ostati po strani od novog vala
zaraze i što na tom poluotoku rade bolje nego u najvećem dijelu Hrvatske?
“Stručnost Stožera, odgovornost građana i podrška
vlasti lokalne i regionalne samouprave ključ je dobre epidemiološke situacije u
Istri. Vlast mora stajati iza Stožera, a sve to ne bi puno vrijedilo bez
uspješne interakcije s građanima”, najkraće je objašnjenje načelnika
Stožera civilne zaštite Istarske županije Dine Kozlevca za Večernji list.
Dobro upućeni promatrači dodat će, međutim, i da se u Istri
epidemijom bave isključivo stručnjaci, od kojih neki i s cjeloživotnom
edukacijom upravo za krizno upravljanje te da, što je jednako važno, nema
utjecaja politike.
“Ne, nikako, lokalna vlast nam daje bezrezervnu
podršku, a ljudi vjeruju Stožeru i poštuju mjere. Mi smo, recimo, još u lipnju
odlučili da se maske moraju nositi u dućanima, prijevozu, a preporučene su i u
javnim prostorima. Danas nemamo slobodni prijenos virusa u populaciji, samo
uvezene slučajeve. Naša djeca zahvaljujući dobro situaciji u razredima ne
moraju nositi maske, a danas smo poslali Nacionalnom stožeru zahtjev i da se
istarske restorane te kafiće na dva tjedna izuzme od obaveze da gosti nose
maske”, kaže Kozlevac koji kaže da svaku pojedinu mjeru itekako važu.
U Istri su, recimo, i nedavne krizme odrađene u posebnom
režimu. Održavane su samo tijekom dva vikenda, zadnje su bile prije desetak
dana i nije prijavljen nijedan slučaj zaraze povezan s tim događanjima.
S Crkvom surađujemo izuzetno dobro cijelo vrijeme, oko svega
se dogovaramo, pa je tako bilo i oko krizmi. U proljeće su odgođene, a sada su
u dogovoru s biskupom disperzirane u dva vikenda. Vjernicima je poslano pismo
sa zamolbom da se održavaju u najužem krugu, samo roditelji, djeca i kumovi,
građani su to uvažili i problema nema. A jesu li Istrani odgovorniji od građana
u drugim dijelovima zemlje? Hm, imam prijatelje u cijeloj Hrvatskoj i ne bih to
mogao reći. Ali da su Istrani odgovorni, to mogu potvrditi – kaže čelnik
istarskog Stožera D. Kozlevac.
Direktor Turističke zajednice Istre Denis Ivošević dodat
će i da su Istrani “organizirani, dosljedni i disciplinirani”. A kad je tome
tako, onda ne smeta ni dva milijuna turista, ni njih po 250.000 dnevno tijekom
ljeta, ali ni to što cijelo vrijeme svakodnevno na posao u Italiju ili
Sloveniju odlaze tisuće Istrana. Očito, novo normalno može biti zamalo pa i
sasvim normalno kad se stvari dobro poslože.
“Od prvog dana se držimo propisanih mjera”
“Od prvog dana se držimo propisanih mjera. U Istri se
teško moglo vidjeti, što je bilo drugdje na obali pa su se i turisti žalili, da
konobari nemaju maske. Mi smo zaposlene odmah educirali kako da najbolje štite
i sebe i goste, a zaposlili smo i dvije osobe koje su radile samo dezinfekciju.
Kad bi se gosti digli od stola, one bi svaki put sve temeljito
dezinficirale”, potvrđuje i vlasnik pulske konobe Boccaport Toni Draguzet
da pojedinačna odgovornost u konačnici daje zajedničku dobrobit. A da utjecaja
ima i mentalitet, ne opovrgava ni sociolog Dražen Lalić.
“Ne volim podjele po karakteru. Naročito mi je odbojno
kad se za širenje zaraze u Splitu krivi dalmatinski mentalitet, a kad se zaraza
širi u Zagrebu, onda se mentalitet više ne spominje. No, istina je, recimo, da
ona polovica Splita koja se ne bavi turizmom ljeti obavezno “žuga” kako je u
gradu previše turista. U jednom Poreču ili Rovinju to je nezamislivo”.
Istra se ozbiljnije uhvatila ukoštac i s pandemijom,
oslanjaju se na stručne ljude, šef Stožera Kozlovac je odličan primjer, u Istri
to sve nekako ide racionalno, organizirano. Nešto je vjerojatno i do
mentaliteta, ali u Istri, osim što su koronu ozbiljno shvatili, nije bilo ni
izuzetaka od mjera za neke skupine ili organizacije. Naša javna politika ISKA
ozbiljno je narušena kad je dopuštena procesija na Hvaru, tad je pušten duh iz
boce. Sjećam se, to je bio 29. travnja, nakon čega su neki rezonirali: ako može
procesija, možemo i mi profeštati Praznik rada. Moja supruga ide redovito u
crkvu, i to se moglo, a ja istovremeno nisam mogao držati predavanje – kaže
Lalić koji za lošu epidemiološku sliku u većem dijelu Hrvatske od mentaliteta
ipak više krivi nedosljednosti oko mjera i činjenica da pojedine stožere
civilne zaštite vode nedovoljno stručni ljudi.