Piše: Safet Mušić
Prije pet godina, desetine hiljada izbjeglica i migranata su
se kretale preko Jugoistočne Evrope pokušavajući da dopru do Zapadne Evrope.
Danas je najveći dio balkanske rute zatvoren: granice su obezbijeđene i
očajni migranti i tražitelji azila su vraćeni nazad. Humanitarna kriza je
produbljena, jer je ugroženim grupama onemogućeno kretanje i imaju ograničen
pristup zdravstvenoj njezi. Među rijetkim dobitnicima u ovoj krizi su
krijumčari migranata, navodi se u novom Biltenu
rizika Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog
kriminala.
Nakon zatvaranja granice od strane Mađarske (prvo 2015., pa
kasnije 2017. godine) migranti su na svom putu prema Evropskoj uniji odabrali
Bosnu i Hercegovinu kao državu preko koje mogu lakše da se domognu svog cilja.
Zbog toga je BiH u zadnje dvije godine opterećena migrantskim talasom koji ima
svoje varijacije u obimu i intenzitetu, ali je još uvijek aktivan. Prema
podacima nadležnih institucija i prema procjeni međunarodnih organizacija od
2018. godine pa do danas, oko 60.000 migranata i izbjeglica je prošlo preko
teritorije BiH. Neke slobodnije procjene govore da se radi o čak 100.000 ljudi
u pokretu koji su zadnjih godina prošli preko BiH i otišli u države EU.
U 2019. godini bilo je prisutno 29.302 migranta i azilanta
na teritoriji BiH. Služba za poslove sa strancima BiH od početka 2020. godine
registrovala je 15.311
migranata. Trenutno u BiH boravi 6.155 migranata koji se nalaze u sedam
privremenih prihvatnih centara koje finansira EU u Unsko-sanskom (USK) i
Sarajevskom kantonu (KS), navodi se u izvještaju Evropske Unije za
2020. godinu. Pretpostavlja se da je blizu 3.000 migranata van registrovanih
prihvatnih centara, uglavnom na području USK-a i borave u krajnje nehumanim
uslovima.
Neizvjesnost nastavka putovanja utiče na mentalno zdravlje
migranata
Zbog nedostatka kapaciteta u prihvatnim centrima brojni su
migranti prisiljeni spavati i boraviti u improviziranim i neuslovnim mjestima,
ili po napuštenim objektima. U razgovorima sa migrantima kao i sa ljudima koji
rade na pitanju migracija u BiH, utvrdili smo da neki od migranata već duže od
godinu, pa čak i po dvije godine provode u BiH. Pokušavajući sve vrijeme da se
domognu EU, te su po više puta vraćani iz Hrvatske ili Slovenije, ali ne
odustaju i svi su odlučni u namjeri da pokušaju ponovo. Sve to kod većine
migranata stvara dodatni pritisak i samo oni sa jakim samopouzdanjem ostaju
trezveni i smireni da bi se usredotočili na nastavak puta. Naravno, boravak na
otvorenom, u improvizovanim kampovima, šumama ili ruševinama bez ikakvih
higijenskih uslova, bez zdravstvene njege, osigurane hrane i odjeće, znatno
utiče na zdravstveno stanje migranata, uključujući i njihovo mentalno zdravlje.
Svi ti nedostaci predstavljaju ogroman rizik po ukupno
psihofizičko stanje ovih ljudi, što se pokazuje kroz povećan nivo anksioznosti,
ali i agresivnosti, mišljenja je psiholog Sanja Dabović.
Istraživanja iz različitih dijelova svijeta otkrivaju da su
migracije složen proces koji različito utiče na ljude. Najčešće je povezan sa
stresnim događajima, preprekama i izazovima zbog kojih su psiho-socijalna
pitanja i drugi zdravstveni problemi češći među migrantima u odnosu na domaće
stanovništvo.
“U takvim okolnostima među migrantima dolazi do
pojačavanja međusobnih tenzija i trvenja koje se nerijetko završavaju
međusobnim sukobima koji mogu poprimiti i veće razmjere. Oni se, opterećeni
svim prethodnim iskustvima kroz koja su prošli, kao i aktuelnim beznađem i
nedostatkom perspektive, nalaze u stanju duboke frustracije i potištenosti, tenzije
rastu i javlja se agresivnost kao odgovor. Takva konstelacija uslova
stvara puno okidača koji mogu isprovocirati agresivno ponašanje i prouzrokovati
konflikte i trvenja uglavnom među migrantima, ali vremenom i u drugom
okruženju, odnosno sa lokalnim stanovništvom”, dodaje Dabović.
Pošto su kapaciteti prihvatnih centara nedovoljni, višak
migranata neminovno završi i na gradskim ulicama. To nekontrolisano kretanje
nosi rizik od potencijalnog manifestovanja različitih incidentnih događaja,
jer među migrantima ima i onih koji naginju rizičnom, delikventnom
ponašanju. Kod tog dijela migrantske populacije nivo frustracione
tolerancije je još niži, impulsivnost i sklonost afektivnom reagovanju se teže
obuzdaju, što sve skupa u kombinaciji sa prolongiranim stanjem neizvjesnosti
može dovesti do kulminacije u vidu dramatičnih događaja i krivičnih djela sa tragičnim
epilogom. Mentalno zdravlje je svakako dodatno opterećeno epidemiološkim
mjerama zbog pandemije COVID-19, te to predstavlja dodatni negativni uticaj
koji se reflektuje na mentalno zdravlje migranata.
Povećan broj krivičnih djela od strane migranata u Kantonu
Sarajevo
Od početka 2020. godine zabilježen je veći broj incidentnih
situacija od strane migranata na području BiH, a koje se odnose na ubistva,
masovne tučnjave, krađe, paljevine i slično. Burnu reakciju je izazvao
posljednji slučaj na Ilidži, kada je ubijen bosanskohercegovački državljanin.
Dana 17.11.2020. godine u naselju Otes kod Ilidže, ubijen je
muškarac, državljanin BiH, a dvije osobe su povrijeđene. Za ubistvo se sumnjiče
trojica migranata. To je prvo ubistvo bosanskohercegovačkog državljanina od
početka migrantske krize, a za što su osumnjičeni migranti. Istraga još traje,
a za osumnjičenima se još uvijek traga. Navedeni događaj izazvao je reakciju
domaćeg stanovništva, te je došlo i do više okupljanja građana, a pojavili su se
i antimigrantski stavovi u javnosti te pozivi na nasilje. Ovaj događaj ponovo
je na površinu izbacio sve probleme i slabosti koje država ima u vezi
(ne)rješavanja migrantske situacije u BiH.
Prije ovog slučaja, desio se napad na dvojicu policijskih
službenika na Ilidži, gdje su kod jednog službenog lica konstatovane lakše
tjelesne povrede, a kod drugog teške tjelesne povrede. Tim povodom 14.11.2020.
godine uhapšen je marokanski državljanin, te je potom predat u dalju nadležnost
Kantonalnom tužilaštvu KS.
Bez obzira što se najveći broj migranata nalazi na području USK-a,
ipak prema policijskim podacima, zadnjih mjeseci većina incidenata u kojima
učestvuju migranti dešava se na području KS-a. Na osnovu Izvještaja
Operativnog tima za pitanja migranata, a prema podacima IOM-a na području
Kantona Sarajevo u prihvatnim i imigracionim centrima boravi oko 3.186
migranata.
Prema Izvještaju
o radu Uprave policije KS za period od januara do septembra ove godine, migranti
su učestvovali u 88 događaja sa obilježjima krivičnog djela i to:
ubistvo – dva,
ubistvo u pokušaju – četiri,
teška tjelesna povreda – pet,
laka tjelesna povreda – tri,
učestvovanje u tuči – jedan,
bludne radnje – jedan,
nasilje u porodici – jedan,
posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga –
jedanaest,
krađa – trinaest,
teška krađa – dvanaest,
teška krađa u pokušaju – dva,
teška krađa na naročito opasan ili naročito drzak način –
dva,
razbojništvo – sedamnaest,
oštećenje tuđe stvari – sedam,
izazivanje opće opasnosti – jedan,
napad na službenu osobu u vršenju poslova sigurnosti – dva,
nasilničko ponašanja – tri,
krivotvorenje isprave – jedan.
Ukupan broj prekršaja i incidenata u kojima su učestvovali
migranti, a koje su evidentirali policijski službenici za prvih devet mjeseci
ove godine je 368.
Od početka godine prema podacima Tužilaštva
KS u Sarajevu je podignuto devet optužnica protiv migranata, a još sedam
predmeta je u fazi istrage. Terete se za više različitih krivičnih djela, kao
što su ubistva, razbojništva, teške krađe, oštećenja tuđih stvari, razbojničke
krađe, posjedovanja droge i sl. Povećanje broja prekršajnih i krivičnih prijava
koje se odnose na migrante dovode do promjene kada se tretiraju sigurnosni
rizici i prijetnje u KS-a, ali i na području cijele BiH. Osim humanitarnog
aspekta u tretiranju migracija, događaji pokazuju da je neophodno da migranti
budu obuhvaćeni kao zaseban element u sigurnosnim procjenama koje se rade na
nivou kantona, entiteta i države BiH. Na taj način bi imali više podataka o
svim karakteristikama djela koja čine migranti, što može biti od velike koristi
prilikom izrade operativnih planova i planskih dokumenata važnih za upravljanje
migracijama u BiH.
Svi pokazatelji koji govore o psihološkim karakteristikama i
stanjima koje dovode da pojave agresivnosti među migrantima, kao i
odugovlačenje sa rješavanjem migrantskog pitanja na adekvatan i međunarodno
prihvatljiv način, dodatno utiču na povećani rizik nasilja među migrantskom
populacijom sa refleksijama na lokalno stanovništvo.
Takođe, reakcije stanovništva od kojih su neke rasističke i
antimigrantske, sa pozivima i na nasilno rješavanja nesporazuma sa migrantima,
mogu dodatno usložiti stanje sigurnosti i dovesti do još opasnijih incidenata
sa tragičnim posljedicama. Zbog toga je neophodno, osim na insistiranju za
trajnim rješavanjem problema migracija u BiH, insistirati na mjerama očuvanja
mentalnog zdravlja migranata, posebno onih koji se duže vrijeme nalaze na prostoru
BiH i van privremenih prihvatnih centara.
zosradio.ba/Global Analitika
