Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv aktera afere „Respiratori“:premijera
FBiH Fadila Novalića, Fahrudina Solaka suspendiranog direktora Federalne uprave
civilne zaštite, Fikreta Hodžića, vlasnika firme Srebrena malina i Jelke Milićević
dopremijerke Vlade FBiH.
Otkrivaju se izborne malverzacije. Grupa na čelu sa
predsjednikom OO SDP Srebrenica, krala identitet Bošnjaka i fiktivno ih prijavljivala
da glasaju poštom iz Srbije za Grujičića kandidata SSND-a za načelnika. Zbog
toga član Glavnog odbora SDP-a BiH Saša Magazinović podnio ostavku.
Od Korona virusa obolio Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko
Puljić i nadbiskup koadjutor monsinjor Tomo Vukšić. Hospitalizirani i osjećaju
se dobro.
Broj upisanih učenika u osnovne škole u ovoj školskoj godini
u odnosu na prije pet godina, manji za 15%!
Vrijeme povreneno kišovito i sunčano temperature relativno
visoke. Snijega nema ni u prognozama.
Korona virus
30.11.
U BiH Korona virusom do sada zaraženo 88. 000 osoba, a
preminule 2.664. Jučer su otkrivene 664 novozaražene osobe (FBiH 573, RS 83 i
DB 8), premile su 44 osobe (FBiH 15, RS 26, DB 3).
1.12.
Hrvatska uvela obavezu negativnog PCR testa za ulazak u
Hrvatsku građanima BiH koji imaju hrvatski pasoš (za ostale je ova obaveza
važila od ranije sa određenim izuzecima).
U BiH otkriveno 668 novozaraženih osoba (FBiH 526, RS 134,
DB 8), preminla 61 osoba (FBiH 17, RS 42, DB 2)
U Tešnju otkriveno 11 novozaraženih osoba
2.12.
U Srbiji 8.000 novozaraženih, a preminule 52 osobe.
U BiH 1.315
novozaraženih (FBiH 896, RS 349, DB 70), a preminule 44 osobe (FBiH 23, RS44,
DB 1)
U Tešnju jučer otkriveno 16 novozaraženih osoba.
3.12
Velika Britanija odobrila vakcinu protiv Korona virusa za
široku upotrebu i to onu koju su razvile firme Pfizer i BioNTech. Ruska vakcina
Sputnik V u završnoj fazi testiranja i očekuje se vakcinisanje stanovništva. Pfizer
i BioNTech koštaju 19,5 dolara ili 30 KM. Zvaničnici obećavaju da će u BiH vakcina
biti besplatna.
U BiH otkrivene 1.293 novozaražene osobe (FBiH 896, RS 349,
DB 38), a preminulo 46 osoba (FBiH 23, RS 21 i DB 2)
U Tešnju 8 novozaraženih osoba.
4.12.
U BiH otkrivena 1.161 zaražena osoba (FBiH 760, RS 366, DB
35), preminulo 39 osoba ( FBiH 20, RS 19).
U Tešnju otkriveno 6 novozaraženih osoba.
5.12.
U BiH jučer otkrivene 1.274 novozaražene osobe (FBiH 832, RS
383 i DB 39), preminule 53 osobe (FBiH 24, RS 28 i DB 1).
U Tešnju jučer otkriveno 6 novozaraženih osoba.
6.12.
U BiH otkrivene 943 novozaražene osobe (FBiH 685, RS 258), preminulo
40 osoba (FBiH 13, RS 27). Podaci za DB i Tešanj nisu dostupni.
Vlada Federacije BiH donijela odluku o dodjeli sredstava subvencije
Vlada Federacije Bosne
i Hercegovine je donijela odluke o dodjeli sredstava subvencije privatnim preduzećima
i poduzetnicima, izvoznim privrednim društvima iz: metalne, elektro, automobilske, drvne,
papirne, grafičke industrije, proizvodnje tekstila, odjeće kože i obuće, industrije
građevinskog materijala i nemetala.Subvenciju je dobila 391 firma koje zapošljavaju
32.429 radnika.
Na osnovu ove odluke tešanjske firme su dobile sljedeće
iznose sretstava:
Metalna, elektro i automobilska industrija: Mann und Hummel
BA Tešanj 700.000,00, Pobjeda d.d.
Tešanj 277.556,05, Inox Ajanović d.o.o Tešanj 103.603,34, BME d.o.o.
Tešanj 133.900,94, Fortin d.o.o. Tešanj 105.670,74, Prevent FAD
d.o.o. Jelah Tešanj 69.712,44 KM.
Industrija građevinskog materijala i nemetala: Enker
d.d. Tešanj 251.661,89 KM.
Drvna, papirna i grafička industrija: Proces d.o.o.
Tešanj 49.672,11, Arny art in wood d.o.o. Tešanj 1.582,15, AP Atelier
d.o.o. Tešanj 24.152,85, Jašarević stolarija d.o.o. Tešanj 3.403,30, Salkić
d.o.o. Tešanj 19.142,30, Hrast d.o.o. Tešanj 30.926,67 KM.
Proizvodnja tekstila, odjeće, kože i obuće: Alpina
Bromy d.o.o. Tešanj 141.051,14, Koteks d.o.o. Tešanj 81.963,43, Napredak
.d.d. Tešanj 142.137,36, SM3 d.o.o. Tešanj 340.146,45, Contesa d.o.o.
Tešanj 53.149,15, B&M Comerc d.o.o. Tešanj 7.410,14 KM.
Hemijska i farmaceutska industrija i industrija gume i
plastike: Koala paintings d.o.o. Tešanj 700.000,00, LB. Profile BH
d.o.o. Tešanj 93.120,99, Aem Plast d.o.o. Tešanj 3.745,25, Hilal
plast d.o.o. Jelah Tešanj
14.502,58, Dea-Companby d.o.o. Tešanj 7.771,78, Artisan company
d.o.o. Tešanj 6.783,64 KM.
Izbori 2020
Obrađeni
su rezultati izbora za Općinsko vijeće na svih 56 biračkih mjesta u Tešnju. Ranije su završeni i objavljeni podaci za
izbor Načelnika. Još se samo čekaju zvanično potvrđeni rezultati.
Rezultati su sljedeći: SDA 38,56%, 10 mandata, SDP 21,34% 6
mandata, SBiH 8,61% 2 mandata, A-SDA 7,47%
2 mandata, BPS 6,68 1 mandat, Platforma za progres 3,21% 1 mandat,
Liberalno demokratska stranka-Nezavisni blok 1 mandat.
Naučni skup o djelu Miljenka Jergovića
Pandemija je onemogućila i uobičajenu organizaciju
manifestacije Dani grada Tešnja, pa će biti održani samo neki od predviđenih
događaja. Tako je u organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje u subotu 5.
decembra održan međunarodni naučni skup posvećen djelu Miljenka Jergovića,
jednog od najznačajnijih južnoslavenskih pisaca. Jergović je rođen 1966. u
Sarajevu, a već više od četvrt vijeka živi u Zagrebu. Umjesto planiranog
dvodnevnog skupa, ovaj skup održan je putem skajpa. Inače, ovo je bio već 18-ti
skup koji je organizovao CKO.
Sljedeće godine će biti objavljen zbornik sa skupa, a ovo su
učesnici i naslovi njihovih radova: dr. Nebojša Lujanović: Ideološke i
identitetske napukline u opusu Miljenka Jergovića; dr. Robert Hodel: Roman
Miljenka Jergovića »Rod«, između individualnog i kolektivnog identiteta; dr. Marina
Katnić Bakaršić: »Sarajevo, plan grada« Miljenka Jergovića: zabilješke o stilu;
književnik Ivan Lovrenović: Miljenko Jergović – pisanje kao život, i obratno;
dr. Davor Beganović: »Karivani« Ili “franjevački ciklus” Miljenka
Jergovića; dr. Anisa Avdagić: Književnost za održiv život ili dok »Kažeš
anđeo«, misliš »Herkul«; dr. Sead Porobić: Porodična priča kao istorija epohe.
O romanu »Rod« Miljenka Jergovića; književnik Josip Mlakić: Distopija naša
svagdašnja s margina romana »Herkul« Miljenka Jergovića; dr. Dubravka Ivičević:
Paučina vremena u romanesknom bodu Jergovićevog romana »Nezemaljski izraz
njegovih ruku«; dr. Alma Skopljak: (Pri)povijest jednog atentata ili o »Nezemaljskom
izrazu njegovih ruku« Miljenka Jergovića; dr. Naida Mujkić: Etika nove
osjećajnosti u poeziji Miljenka Jergovića; dr. Ivan Milenković: Preobražaji
pojma: ogledi, hronike, članci Miljenka Jergovića; dr. Ivica Ivanišević: U
početku bijaše tuđa riječ. O čitatelju Miljenku Jergoviću; dr. Ajla Demiragić: Esejističko
pismo i Jergovićeva čitanja književnih djela i spisateljskih biografija; dr. Enver
Kazaz: Izgubljeni i imaginarni zavičaj. Miljenko Jergović: »Sarajevo, plan grada«.
Momenat sa skupa: akademik dr. Marina Katnić-Bakaršić, dr.
Enver Kazaz, Amir Brka, Miljenko Jergović i dr. Robert Hodel (profesor iz
Njemačke)
Evo i zapisa koji je Jergović objavio na svojoj web
stranici:
“Dan sam proveo u Tešnju, premda se nisam ni pomakao iz
svoje radne sobe u Novom Zagrebu. Sjedio sam u fotelji, opčinjen onom teškom
tešanjskom decembarskom maglom, dimovima gladnog bosanskog ćumura i slabo
osušenih ljetošnjih drva. Zamišljao sam nedovršene kuće na prilazima gradu,
golih fasada, s bezbroj potpećenih cipela, po kojima je pao, pa se topi, prvi
ovogodišnji snijeg. I sobu u motelu, i pogled na kulu, i ljude koji otkopčavaju
kapute i skidaju kape i šalove… Sve to sam, kažem, zamišljao, sjedeći u stanu
navrh nebodera. Bio sam u Tešnju, a nisam vidio Tešnja.
Na dohvat ruke sam stavio knjigu koju trenutno čitam,
‘Porijeklo’ Saše Stanišića, da barem iskoristim tu valjda jedinu sreću od
bivanja u Tešnju a da nisam u Tešnju, pa da malo potajice čitam Stanišića, dok
oni na ekranu budu izlagali svoje referate.
Ali nakon što je počelo, sljedeća skoro četiri sata nisam se
sjetio knjige. Slušao sam ih kako govore o mojim knjigama, romanima,
pripovijetkama, pričama, esejima, pjesmama, tekstovima… I prvo sam bio vrlo
zainteresiran. Pa sam bio opčinjen, omađijan. I bio sam ganut i zahvalan. Bilo
ih je koji su u Tešnju bili iz Sarajeva, bilo ih je koji su bili iz Hamburga,
iz Tuzle i iz Zenice, a Ivan je bio iz Beograda. Amir je, gle čuda, u Tešnju
bio iz Tešnja. Možda je netko bio još odnekud, to ne mogu znati, jer kad je
čovjek u Tešnju a nije u Tešnju, onda se ne može sa sigurnošću znati gdje je
zapravo.
Sve što bih još rekao moglo bi zvučati kao hvalisanje. A ne
samo da je hvalisanje ružno i nepotrebno, nego je raščarajuće. Hvalisanje je
kao kad se Pepeljugine kočije pretvore u bundeve.
A to nikako ne bih htio.”
(Informacija i
fotografija direktor Cko Amir Brka)
Amir Žilić stekao akademsko zvanje doktora tehničkih nauka
Amir Žilić je odbranio doktorski rad i postao doktor
tehničkih nauka 11.11.2020 godine na Tehničkom Fakultetu Friedrich-Alexander
Univerziteta u Erlangenu, Njemačka. Naziv doktorske disertacije na engleskom je:
Large-Eddy Simulation of Fuel Injection at Subcriticaland Supercrticial
Conditions, odnosno na bosanskom: Simulacija velikih vrtloga ubrizgavanja
goriva pri subkritičnim i superkritičnim uslovima. Mentori su bili prof.
Wensing i prof. Basara. Doktorska disertacija je iz više naučnih oblasti,
numeričke matematike, mehanike fluida i termodinamike, sa posebnim fokusom na
modeliranje turbulencije pri ubrizgavanju dizel goriva. Doktorsko istraživanje
je bilo dio velikog naučnog projekta, finansiranog od strane Europske Unije.
Projekat je pružio sve obuhvatnu analizu mogućnosti smanjivanja zagađenosti kod
dizel motora za teretna vozila (mogućnost uvođenja Euro 7). Partneri u
projektu, između ostalih, su bili: British Petroleum, Perkins, Caterpilar,
Volvo,Renault i drugi.
Amir Žilić, ako nije najmlađi Tešnjak doktor nauka onda je
sigurno jedan od najmlađih. Pisao sam o njemu u Dnevniku od 30.12.2019-6.1.2020.
godine. Nakon razgovora sa Amirom došao sam na ideju pa sam pod naslovom MladiTešnjaci
na putevima nauke pisao o nekoliko naših
mladih ljudi koji u svijetu ostvaruju sjajne rezultate na polju nauke.
Amir je skroman mladić i nije mi on javio da je doktorirao. O
tome me obavijestio, sav sretan, Ibro Korajlić, Amirov dajdža.
Put do doktorata bio je dug i trnovit. Amir dolazi iz
izbjegličke porodice iz Doboja od oca Fehreta (Fehre) i majke Šemse rođene
Korajlić. Sa nepune dvije godine izbjegao je iz Doboja 1992. godine sa majkom u
Novo Selo kod njene familije, a otac je ostao u Doboju. Prije rata otac je
radio Energoinvestu – Niski napon, a majka u Tvornici čarapa u Tešnju. Otac je
uspio preko Hrvatske i Slovenije izbjeći u Njemačku gdje se porodica okuplja
nakon deblokade Tešnja 1994. godine.
Tamo su uspjeli raditi i steći ušteđevinu, a onda 1998. godine morali se
vratiti u BiH po nalogu njemačkih vlasti.
Od ušteđevine sa izgradili porodičnu kuću u Novom Selu. Amir je od
drugog razreda išao u OŠ 9. septembar u Medakovu. Nakon završene Gimnazije u
Tešnju odlazi na studije na Mašinski fakultet u Sarajevu. Roditelji nisu imali
stalno zaposlenje i redovna novčana primanja, ali i pored takve situacije
borili su se i slali Amiru novac za osnovne troškove studentskog života. Tako
da u ovom doktoratu ima, pored Amirovog talenta i velikog rada, dosta ugrađene
roditeljske ljubavi i njihovog odricanja. U teškim trenucima porodici je
pomagala i šira očeva i majčina familija.Amir danas živi sa suprugom Nejrom u Linzu,
Austrija.
Posjeta firmi HM-metal d.o.o.
Firma HM-mmetal
d.o.o. iz Vukova je po mnogo čemu je neubičajna. Osnivač je Mirsad Travančić,
koji se nakon penzionisanja u Austriji odlučuje da otvori vlastitu firmu u
Vukovu i radi i isporučuje dijelove koje
je on radio u firmi prije penzionisanja. Radi se o veoma preciznim dijelovima.
Mirsad Travančić kod svog novog proizvoda koji je u toku
finalizacije
Mirsad Travančić je završio mašinbravarski zanat u Tešnju, a
onda se zaposlio u zeničkoj Željezari gdje radi 5,5 godina. Školovanje
nastavlja u Novom Sadu na Višoj tehničkoj školi. Pošto nije mogao naći posao u
struci odlazi u Austriju 1990. godine i
nalazi zaposlenje kao stolar. Poslije radi u dvije firme koje su se bavile
izradom metalnih dijelova. Poslije rata napravio je kuću u Vukovu i vraća se
ove godine, nakon penzionisanja. Pravi proizvodni prostor od 160 m2 kupuje
obradni centar i bruslicu da bi se, kako kaže, nečim bavio u penziji i da bi zaposlio bar dva
tri mlada radnika da ne idu u inostranstvo nego da iste poslove rade ovdje u
BiH. Sam je konstruisao i napravi mašinu za obaranje oštrih ivica.
Trenutno su poslovi stali jer kupac zbog epidemije nije
iskazao potrebu za dijelovima. Međutim Mirsad ne miruje pa je konstruisao i
upravo u završnoj fazi je izrada uređaja za istezanje tijela koje se koristi
kod oboljenja kičme.
Šetalište na Crnom vrhu
U
danima zagađenosti zraka i potrebom za šetnjom, posebno onih koji se
rehabilituju od Koronavirusa, penzioneri, ali i mnogi mladi ljudi koriste
lijepo vrijeme za šetanje od Ćatinog greba prema Kahvici na Crnom vrhu. Oni
stariji tek pristigli na rehabilitaciju idu dok ima asfalta oko 2 km, oni drugi
sa boljom kondicijom i mlađi idu do vode Ključa oko 3,5 km i oni mlađi i
stariji izdržljiviji do Kahvice oko 7 km,
pa kada se pomnoži sa dva lijepa šetnja.
Startna pozicija kod Ćatinog greba
Saobraćaj je veoma rijedak. Ovaj dio regionalnog puta RP 474 i ranije je
bio šetalište, a mnogi su dolazili sa bocama da ponesu kući vode sa izvor Ključ,
posebno ljeti. Ovih dana broj šetača je povećan. Za 25. novembar samo na mjestu
gdje se odvaja put za Kiseljak bilo je 16 automobila, a one duž puta nisam
brojao jer nisam išao daleko.
Ovaj put izgradila je Austrougarska nakon okupacije BiH. Tokom
proteklog rata ovaj put je bio žila kucavica slobodne tešanjske i dobojske teritorije kojom se obavljala
komunikacvija sa ostalim slobodnim teritorijama i svijetom. Put je bio dva puta
zatvaran, čime se Tešanj dovodio u potpuno okruženje. Prvi put u junu mjesecu
1993. godine kada je okruženje trajalo kraće a od 24.6.1993 bio je zatvoren nepunu
godinu dana.
Foto zabilješka
U toku radovi na izgradnji treće trake u ulici Kralja Tvrtka
(Zvečaj)
Stare fotogarfije
Ispred radnje sahatđije Hojkurića u današnjoj zgradi Kahva
na Gornjoj čaršiji, penzionesko društvo starosti od 84-93 godine. Danas ih se
ovoko sa tim godinama ne može sakupiti kada bih doveli i one koji ne izlaze iz
kuće zbog starosti.
S lijeva:Osman Halilović (1902-1998), Avdo Ahmetović
(1912-2005), Mahmut Kahvić (1909-1997), Numan Školjić (1911-1997), Arif
Mularifović (1909-1997),Pašo Brka (1907-1996), Muho Sinanović (1912-2005) i
Halidaga Turalić (1902-1995)
(Fotografija i identifikacija Mina Školjić)
S lijeva:Smail Terzić Penjak, Avdo Bukvić tešanjski brico,
Marko Boros konobar, Mehmed Deljkić Enče, Bejto Hatidžić, Tahir Turalić i
Ibrahim Deljkić Goso.
(Fotigrafija i identifikacija Šefket Turalić)
Sa table na Gornjoj čaršiji
Husein Galijašević/zosradio.ba
