Korona će imati dugoročne posljedice jer je djeci oduzela
pravo na igru i normalno školovanje, a odraslima pružila borbu za egzistenciju,
smatra Dženana Husremović, profesorica psihologije na Filozofskom fakultetu u
Sarajevu. Za Klix.ba je govorila i o zakonu u ovoj oblasti.
Na početku razgovora Husremović je naglasila da se društvo u
BiH nalazi u veoma teškoj situaciji te da podaci s terena pokazuju da građani
pokazuju znakove narušenog mentalnog zdravlja.
“I Svjetska zdravstena organizacija je u izvještaju navela da će u narednim
godinama potreba društva za psiholozima i zaštitom mentalnog zdravlja biti
jedan od ključnih prioriteta. Baš kao i fizičko, mentalno zdravlje je
podjednako važno jer ljudi funkcionišu na osnovu toga koliko su sposobni
podnijeti određene stvari”, kazala je Husremović.
Koronavirus je pokazao da smo svi jednaki
Govoreći o pandemiji, dodala je da je nesumnjivo sa sobom donijela mnogo
posljedica. S jedne strane, kako je dodala, koronavirus je pokazao da smo svi
jednaki jer od njega obolijevaju i mladi i stari, siromašni i bogati.
“S druge strane imamo posljedice koje ostavlja, a nisu vezane samo za
razbolijevanje i zdravstveni status koji je apsolutno bitan, već imamo za tu
vrstu razbolijevanja i vezan fenomen stigmatizacije oboljelih od COVID-19. Različite
su riječi koje ljudi koriste kako bi izrazili te svoje stereotipe koje imaju za
te pacijente. Ta stigmatizacija je teška stvar jer se ljudi suočavaju s njom
gdje god da krenu te imaju problem da se opet socijalizuju s ljudima”,
navela je naša sagovornica.
Osim toga, svi se suočavaju s nizom društvenih i ekonomskih poremećaja, smatra
Husremović dodajući da je pandemija prouzrokovala mnogo otkaza, što je dovelo
do toga da ljudi ostanu bez osnovnih sredstava za život.
“Osim toga, većina se suočila s koronavirusom i tako što su nažalost
ostali bez svojih najmilijih, a kada govorimo o ekonomiji, imate slučaj da neke
industrije gotovo i ne rade. Tu je kulturna industrija, zatim uslužne
djelatnosti za koje ne možemo očekivati da će se u dužem narednom periodu
oporaviti niti da će se svijet vratiti na ono što je bio. Pandemija je zapravo
društvu ponudila priliku da se preispita i da nauči živjeti po novim
okolnostima”, naglasila je.
Pandemija je poseban izazov za djecu, roditelje i nastavnika
S obzirom na naš mentalitet, socijalna izolacija i distanca je uveliko pogodila
građane BiH, smatra profesorica Husremović. Osim toga, dodala je da se pojavio
i strah od razbolijevanja koji vodi ka anksioznosti.
“Sve te posljedice kada se povežu sa samim dolaskom virusa i
razbolijevanja od njega dovode do narušenog mentalnog zdravlja, a jedan od
glavnih problema su anksioznost i depresija. I zato je bitno da svi sistemski
počnemo pristupati tome. Puno toga je pred nama, u čemu ljudima moramo pomoći
da se u narednom periodu snađu u nekoj novoj realnosti. To se odnosi na
traženje novih poslova i prilagođavanje situaciji”, pojasnila je.
Ova situacija je poseban izazov i za najmlađe, a onda njihove roditelje i
nastavnike, smatra Husremović. Misli da se ovoj populaciji život u potpunosti
promijenio.
“Najveći broj djece u BiH pohađa nastavu na kombinovani ili online način.
Njihovi roditelji s njima prolaze tu veliku transformaciju školovanja, a mi u
ovom trenutku nismo sigurni koji je kvalitet tog online podučavanja i bitno je
napraviti jednu vrstu analize kako bismo imali objektivno mišljenje o tome. Ne
možemo se pouzdati u to da djeca imaju nastavu svaki dan, to je efikasnost, ali
efektivnost u smislu postizanja uspjeha djece, omladine i studenata je stvar
objektivnije procjene”, navela je.
Kako je kazala, ovdje se sada govori o najmanje godinu drugačijeg školovanja,
što dovodi i do ekonomskih, društvenih i individualnih posljedica.
“Sve se te posljedice moraju upratiti i analizirati i na osnovu toga
odlučiti hoće li u budućnosti biti potrebna revizija nastavnih planova i
programa kako bi se djeci omogućilo da steknu temeljne vještine ukoliko to do
sada nisu”, navela je.
U toku je izrada prednacrta Zakona o psihološkoj djelatnosti
FBiH
Efekti pandemije su se također u velikoj mjeri odrazili na mlađu djecu, dodaje
Husremović, misleći pri tome na karantin i odsustvo socijalnog kontakta s
vršnjacima i najbližima, a onda i odsustvo igre koja je potrebna za razvoj
svakog djeteta.
“Glavni posao djeteta je da se igra, da bude u kontaktu s vršnjacima.
Gledajući trenutnu situaciju vidimo da su djeca sada uskraćena za taj svoj
najvažiji posao, posebno mlađi učenici. Tako da će posljedice svega ovoga biti
dugoročne i svi izvještaji međunarodnih institucija to pokazuju i apeluju da se
institucije ozbiljno pozabave mentalnim zdravljem te da im to bude jedan od
strateških prioriteta”, kazala je Husremović.
Kako bi se pružila što kvalitetnija psihološka podrška građanima, Husremović je
navela da je trenutno u izradi prednacrt Zakona o psihološkoj djelatnosti FBiH
kojim će se nastojati regulisati ovo pitanje, ali i osigurati to da se ovom
djelatnosti bave školovani i licencirani psiholozi.
“Da bi se taj posao obavljao kao što se to radi i u drugim strukama, tu
mora biti školovani psiholog. Svi poslovi koji uključuju bilo koju vrstu
dijagnostičke procjene su oni na kojima trebaju raditi psiholozi. Da bismo
imali kompetentan kadar i da bismo kontrolisali rad tih psihologa u smislu
instrumenata koje koriste i da li ih ispravno koriste, nama treba taj zakon. Uz
njegovu primjenu osnovala bi se i psihološka komora koja bi uređivala rad
psihologa, a to je njihovo licenciranje periodično i to je jedna vrsta
poticanja psihologa na cjeloživotni razvoj”, istakla je.
Pandemija je upravo pokazala koliko je bitno da sve institucije, počevši od
brojnih industrija, zatim školstva i zdravstva trebaju imati psihologe, navela
je Husremović te dodala da se nada da će i vlast prepoznati tu potrebu.
“Ovaj zakon nam treba omogućiti uređenje struke, a sve u cilju poboljšanja
kvaliteta mentalnog zdravlja naših građana i kvaliteta života u našem društvu.
Imamo završen prednacrt zakona i on će se vrlo brzo naći na dnevnom redu Vlade
FBiH. Nakon toga, on u prednacrtu ide u parlament i nadam se da će naša vlast shvatiti
ozbiljnost i potrebu ovog zakona. Isto kao i druge struke i psihologija treba
biti uređena”, zaključila je Husremović.
