Klimatska kriza nije ublažena ni u 2020. godini, zabilježene
su najviše globalne temperature, alarmantne vrućine i šumski požari na Arktiku
te rekordnih 29 tropskih oluja u Atlantiku.
Uprkos padu izgaranja fosilnih goriva od 7 posto usljed
blokada zbog pandemije koronavirusa, ugljendioksid koji zarobljava toplotu
nastavio je da se nakuplja u atmosferi, što je također postavilo novi rekord.
Prosječna temperatura površine planete u 2020. godini bila je za 1,25 °C viša
nego u predindustrijskom periodu 1850.-1900., opasno blizu cilja od 1,5 °C koji
su postavile svjetske države kako bi se izbjegli najgori scenariji.
Samo se 2016. godina po pitanju vrućine može mjeriti sa 2020. godinom, ali 2016. je zabilježen prirodni klimatski događaj El Niño koji je povisio temperature. Bez toga bi vjerovatno 2020. bila najtoplija godina. Naučnici su upozorili da bez hitnih mjera budućnost miliona ljudi “izgleda crno”.
Podaci o temperaturi koje je objavila Služba za klimatske promjene (C3S) Evropske unije pokazali su da je proteklih šest godina bilo najtoplijih šest zabilježenih do sada. Također su pokazali da je Evropa zabilježila svoju najtopliju rekordnu godinu, 1,6°C iznad dugoročnog prosjeka, s vrućim valom koji je pogodio zapadnu Evropu krajem jula i početkom augusta.
Na Arktiku i sjevernom Sibiru 2020. godine zabilježene su posebno ekstremne prosječne temperature, na velikom regionu za 3°C više od dugoročnog prosjeka, a na nekim lokacijama i za više od 6°C. To je rezultiralo velikim požarima, s rekordnih 244 miliona tona CO2 ispuštenog unutar Arktičkog kruga. Arktički morski led također je bio znatno niži.
“Godina 2020. izdvaja se po svojoj izuzetnoj toplini na Arktiku”, rekao je Carlo Buontempo, direktor C3S. “Nije iznenađenje da je posljednja decenija bila najtoplija zabilježena i još je jedan podsjetnik na hitnost ambicioznog smanjenja emisija kako bi se spriječili negativni klimatski utjecaji”.
“Izvanredni klimatski događaji 2020. pokazuju nam da nemamo vremena za gubljenje”, rekao je Matthias Petschke iz Evropske komisije. “Bit će teško, ali troškovi neaktivnosti su preveliki”.
“Uprkos odsustvu cikličnog pojačavanja El Ninja za globalne temperature, mi se opasno približavamo granici od 1,5 °C”, rekao je prof. Dave Reay s Univerziteta u Edinburghu. “Zaključavanje zbog pandemije koronavirusa širom svijeta moglo je prouzrokovati blagi pad emisija, ali CO2 koji se akumulira u atmosferi i dalje brzo raste”.
Nivo CO2 u atmosferi dostigao je novi rekord u 2020. godini, smanjenje emisija zbog blokada usljed pandemije koronavirusa Svjetska meteorološka organizacija UN-a opisala je kao “sićušan udarac”. Vincent-Henri Peuch, direktor Službe za praćenje atmosfere Kopernikus, rekao je: “Dok se neto globalne emisije ne smanji na nulu, CO2 će se i dalje akumulirati u atmosferi i pokretati klimatske promjene”.
Britanski ured za meteorologiju objavio je u petak prognozu da će nivoi CO2 proći novu prekretnicu 2021. godine – biti 50 posto viši nego prije industrijske revolucije. Njegovi naučnici rekli su da će CO2 premašiti 417 dijelova na milion (ppm) tokom nekoliko sedmica od aprila do juna, što je 50 posto više od 278 ppm krajem 18. stoljeća kada je započela industrijska aktivnost.
“Nagomilavanje CO2 u atmosferi se ubrzava”, rekao je profesor Richard Betts. “Trebalo je više od 200 godina da se nivoi povećaju za 25 posto, ali sada, nešto više od 30 godina kasnije, približavamo se povećanju od 50 posto. Globalne emisije morat će se svesti na nulu u roku od otprilike sljedećih 30 godina ako će globalno zagrijavanje biti ograničeno na 1,5 °C”.
