Rokovi koje je Međunarodni monetarni fond (MMF) postavio bh.
vlastima za usvajanje pisma namjere su istekli, tako je novi aranžman od 1,5
milijardi KM ostao nedostižan za sve one koji su ga već upisali i potrošili u
budžetima za 2021. godinu.
Brojne sjednice Fiskalnog vijeća nisu dovele do
približavanja stavova, a pregovarači iz Republike Srpske bježali su i od uvjeta
međunarodnih kreditora – Registra računa fizičkih lica. Kako registar predviđa
da institucije na jednom mjestu mogu pronaći sve informacije o vlasnicima
računa tako dobro upućeni kažu da pravi razlozi za protivljenje iz RS-a nema
nacionalnu već finansijsko-kriminalnu pozadinu.
Kako je naš portal ranije pisao domaćim vlastima postavljeni su brojni uvjeti,
a sredstva MMF-a usko su povezana s sredstvima Evropske unije za
makrofinansijsku pomoć od 250 miliona eura. Kako nema dogovora oko pisma
namjere i MMF će pričekati da vidi šta će biti s EU zaduženjem, a izgledna je
uspostava međunarodne komisije za monitoring utroška sredstava.
Izvjesno je i da će MMF svoje rokove produžiti, ali postavlja se pitanje šta će
biti s budžetima svih nivoa vlasti koji su sredstva od novog aranžmana MMF-a
već ugradila u svoje prihodnovne strane.
Novi aranžman Bosne i Hercegovine s MMF-om drastično bi povećao zaduženje naše
zemlje, posebno u kontekstu ranijih zaduženja u 2020. godini, a dio ekonomske
struke negativnim je ocijenio način kako vlast pristupa tim sredstvima traživši
od međunarodnih kreditora bar jasna uvjetovanja posebno u domeni javnih
nabavki, zapošljavanja, borbe protiv korupcije.
Država se u međuvremenu zadužila se kod Evropske unije za
250 miliona eura makrofinansijske pomoći, a detalji tog sporazuma zaključenog
posljednjeg dana prošle godine ostali su skriveni široj javnosti, posebno je
zanimljivo da se kao uvjeti navode i promjene zakona o VSTV-u te poreznih
propisa.