U situaciji kada se istovremeno može pojaviti infekcija
gripe i Covid-19, a zbog problema dijagnostičkog razlikovanja infekcija
koronavirusa i sezonske gripe, zdravstvene ustanove u Zeničko-dobojskog kantona
već su počele koristiti multipleks PCR testove kojima je moguće detektirati
četiri vrste virusa – izjavio je ministar zdravstva i predsjednik
Kriznog štaba za borbu protiv koronavirusa ZDK-a Adnan Jupić.
-Nabavili smo ukupno 5.000 multipleks testova, od kojih
3.750 za laboratoriju Kantonalne bolnice Zenica te 1.250 za Opću bolnicu u
Tešnju – kazao je ministar Jupić.
Ističe da su u tom kantonu koji ima oko 370.000 stanovnika,
uradili sve potrebne pripremne radnje za početak imunizacije za suzbijanje
infekcije Covid-19.
-Mi bismo od Fedracije Bosne i Hercegovine trebali dobiti 15
posto, odnosno količinu vakcina za vakcinisanje oko 150.000 ljudi, a što je
količina koja bi nama morala biti dovoljna. Ako sve bude išlo kako treba, čak i
da je maksimalna podrška vakcinaciji kod nas, a nije, mislim da bi ta količina
bila sasvim dovoljna. Pogotovo što djeca nisu predviđena za vakcinaciju –
navodi Jupić.
Zakon o zdravstvenoj zaštiti ne omogućava da se nekoga
natjera da primi vakcinu protiv Covida-19 te resorni ministar napominje da ta
vakcinacija ne ulazi u kalendaru obaveznih vakcinacija.
Naglašava da je bitno da vakcine, kada dođu u BiH, kantonima
stižu sukcesivno kako bi adekvatno bile i skladištene.
“Vakcine koje zahtijevaju skladištenje na jako niskim
temperaturama bit će skladištene u Sarajevu, a kantonima će biti isporučivane
količine koje mogu utrošiti za pet dana. ZDK je spreman da, prema smjernicama i
programu Federalnog ministarstva zdravstva, blagovremeno odgovorimo potrebama.
Čim dobijemo vakcine, mi ćemo ih distribuirati i početi proces
vakcinacije”, ističe član Kantonalnog kriznog štaba i direktor Instituta
za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) Senad Huseinagić.
Navodi kako će INZ koordinirati procesom imunizacije za ZDK,
ali da ne očekuje da će masovnija vakcinacija početi prije marta.
“Ima nagovještaja da bi manje količine mogle doći u
februaru, ali ići će se prvo na vakcinaciju rizičnih skupina. To su zdravstveni
i drugi radnici koji su u kontaktu s bolesnicima, zatim stara lica u
kolektivnim smještajima, odnosno staračkim domovima. Predviđeno je da se
vakcinišu stariji od 60 godina, a prednost se daje onima koji imaju neke druge
bolesti. Ako dobijemo sve te vakcine, moći ćemo obuhvatiti kompletnu populaciju
stariju od 60 godina”, najavljuje Huseinagić.
Problem će biti ako ljudi ne budu htjeli da se vakcinišu,
jer taj kanton ima ukupno oko 3.500 zdravstvenih radnika koji se nisu u velikom
broju odazvali ni za vakcinisanje na sezonsku gripu. Od nešto više od 1.500
doza za radnike u zdravstvu, neiskorišteno je ostalo oko 500 vakcina.
“Utrošeno je svih 4.000 vakcina za stanovništvo, a bilo
je potrebe za još vakcina. Nažalost, nismo ih mogli nabaviti jer ih nije bilo u
ponudu, a otkazane su neke porudžbe i za druge zemlje. Dobili smo saglasnost
Federalnog zavoda za javno zdravstvo da vakcine koje su bile namijenjene za
zdravstvene radnike, usmjerimo prema drugim rizičnim grupama pa je ukupno oko
5.500 stanovništva našeg kantona vakcinisano protiv sezonske gripe”,
ističe Huseinagić.
Sezonske gripe, kako dodaje, još nema u epidemijskom obliku,
ali ima pojedinačnih slučajeva.
S obzirom na iskustva prilikom vakcinacije na sezonsku
gripu, Huseinagić kaže da bi trebali biti zadovoljni ako barem 1.000
zdravstvenih radnika prihvati da se vakciniše protiv koronavirusa.
“Imat ćemo mogućnost da vakcinišemo i mnoge druge koji
su ispod 60 godina starosti, a koji možda imaju neku hroničnu bolest ili nekoga
u porodici ko je rizičan. Ustanove su vrlo kvalitetno odgovorile svim
zahtjevima koje je postavio Krizni štab, a očekujem da neće biti problema ni
kada je u pitanju vakcinacija i da će se sve zdravstvene ustanove, pogotovo
domovi zdravlja, staviti na raspolaganje. Na kraju krajeva, interes je
zdravstvenih ustanova da imunizacija ublaži situaciju sa epidemijom koronavirusa”,
podvlači Huseinagić.
Uspostavljen je i sistem izvještavanja za informacije o
neželjenim reakcijama na vakcinu ili bilo kakvu drugu situaciju koja se može
desiti nakon imunizacije pa će se moći brzo reagovati.
“Važno je da imamo te informacije kako bi nadležni
stručni organi mogli donijeti odluku, ukoliko bi se desilo nešto ne očekivano.
Državna agencija za lijekove prikupljat će sve takve informacije”,
napominje.
Prema stručnim stavovima, navodi Huseinagić, pouzdano se zna
da imunitet osoba koje su bile zaražene koronavirusom traje najmanje osam
mjeseci pa će oni koji su kasnije bili zaraženi, kasnije moći primiti i
vakcinu, a što će dati prostora da se vakcinama zaštite one koji su više
ugroženi.
