Ograničavanjem zagađenja zraka prevenirala bi se smrt 50.000
stanovnika Evrope godišnje, pokazala je studija objavljena u časopisu Lancet
Planetary Health.
Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), na
svijetu godišnje premine više od sedam miliona ljudi zbog zagađenog zraka koji
uzrokuje različite bolesti. To ima za posljedicu da ljudi bivaju primorani da
izostaju i s posla.
Stanovništvo u iznimno naseljenim područjima gradova, gdje je i velika
potrošnja energije, je teško pogođeno bolestima i zarazama povezanim sa
zagađenim zrakom. Iz Svjetske zdravstvene organizacije preporučuju da
koncentracija sitnih čestica PM2.5 ne bude veća od deset mikrograma po kubnom
metru zraka. Preporučljiva koncentracija azotdioksida iznosi do 40 mikrograma
po kubnom metru.
Prema spomenutoj studiji, pretpostavlja se da su navedene čestice uzrok rane
smrti u hiljadu gradova širom Evrope. Utvrđeno je da bi se smanjivanjem njihove
koncentracije na nivo koji su preporučili iz WHO-a prevenirala rana smrt 51.213
osoba svake godine. Taj broj bi bio znatno veći kada bi se koncentracija još
više smanjila.
Za Marka Nieuwenhuijsena s Instituta za globalno zdravlje (ISGlobal) iz
Barcelone istraživanje je dokaz da, kako je naveo, još mnogi gradovi ne rade
dovoljno u borbi protiv zagađenja zraka.
Gradovi su rangirani po stopi smrtnosti pa je tako u Madridu zagađen zrak
uzročnik smrti kod sedam posto ljudi. Izrazito velika smrtnost zbog ovog
problema je u italijanskim gradovima smještenim u dolini rijeke Po, kao i u
poljskim i češkim gradovima. Gradovi Brescia, Bergamo i Vicenza su bili među
prvih pet po koncentraciji čestica PM2.5.
Među gradovima u kojima je bila najmanja smrtnost su norveški Tromso, švedski
Ume, finski Oulu i glavni grad Islanda Rejkjavik. U prosjeku je 84 posto
stanovnika gradova, koji su bili dio istraživanja, bilo izloženo utjecaju PM2,5
čestica u koncentraciji koja je bila iznad preporuke WHO-a. Utjecaju
azotdioksida iznad preporučene količine bilo je izloženo devet posto
stanovnika.
Sasha Khomenko iz ISGlobala, a koji je i koautor studije, poručio je da je
važno emisije štetnih materija posmatrati u kontekstu stope smrtnosti. Zbog
toga je pozvao na, između ostalog, što veće korištenje javnog prijevoza i
smanjenje emisije iz industrije, aerodroma i luka.
Smatra da će i zabrana korištenja drva i uglja kao ogrjeva biti korisna u borbi
centralnoevropskih gradova protiv zagađenja zraka. Također je pozvao da bude
što više zelenih površina u urbanim sredinama, prenosi agencija AFP.
