Od 1990. do 2015. broj divljih pčela globalno
se smanjio za četvrtinu, pokazali su podaci organizacije Global
Biodiversity Information Facility (GBIF), globalne mreže koja
prikuplja podatke o biološkoj raznolikosti s otvorenim pristupom, a oni su
prikupljani iz muzeja, sa sveučilišta i zahvaljujući
stručnjacima amaterima.
To ne znači da su određene vrste pčela izumrle, već su
postale toliko rijetke zbog čega ih je gotovo nemoguće proučavati u prirodi,
piše Guardian.
Divlje pčele, a poznate su još i kao solitarne pčele ili
samice žive izvan košnica i nemaju maticu. Vrlo su uspješni oprašivači
i imaju slabašan žalac, koji rijetko koriste.
Zahvaljujući suradnji s istraživačima amaterima i
mogućnosti razmjene podataka, znanstvenici su prikupili veći broj
informacija te zaključili da se broj vrsta divljih pčela smanjuje.
“Ne radi se o kataklizmi, no ne možemo biti zadovoljni
stanjem u kojemu su se pčele zatekle”, izjavio je glavni autor studije,
biolog Eduardo Zattara s argentinskog državnog Sveučilišta Comahue
koji je i član argentinskoga Nacionalnog vijeća za znanstvena i tehnička
istraživanja (Conicet).
Svakih deset godina broj insekata globalno manji za 10 do 20
posto
Brojna nedavno provedena istraživanja pokazala su da se broj
svih insekata svakih deset godina smanjuje za 10 do 20 posto, što je, kaže
Zattara, “apsolutno zastrašujuć podatak”.
Studija provedena tijekom 2020 u Sjedinjenim Državama
ukazuje na to da nedostatak pčela na poljoprivrednim područjima
ograničava dostupnost određenih vrsta usjeva.
Istodobno je britanska vlada nedavno poljoprivrednicima
dopustila korištenje neonikotinoida pri uzgoju šećerne repe, unatoč tomu
što je riječ o pesticidu koji ubija pčele. U Europskoj uniji njegovo je
korištenje zabranjeno 2018..
Najnovija studija, objavljena u časopisu One Earth,
analizirala je podatke o 20.000 vrsta pčela iz cijelog svijeta, prikupljane
tijekom triju stoljeća. Istraživanjem je uočeno da pad broja pčela nije
jednak kod svih vrsta i da on nije ravnomjerno raspoređen po pčelinjim
obiteljima.
Znanstvenici su ustanovili da je broj halictidnih pčela,
drugih po brojnosti u svijetu, od 1990. manji za 17 posto, dok se broj
melitidae pčela smanjio za više od 41 posto. Vrsta melitidae je bila i do danas
je ostala među najmalobrojnijima.
Stručnjaci upozoravaju da nedostatak podataka o padu broja
insekata u tropskim dijelovima našeg planeta onemogućuje razumijevanje
razloga globalnog smanjenja broja pčela. Podaci GBIF-a odnose se samo na
Sjevernu Ameriku i Europu.
Globalni trend smanjenja nekih pčelinjih obitelji
Zattara je kazao da, premda studijom nije utvrđen status
pojedinih vrsta pčela, ona jasno ukazuje na globalni trend smanjenja
bioraznolikosti unutar populacije pčela.
“Želimo ukazati na to da se potvrđuje činjenica po kojoj
se ono što se događa na lokalnoj razini, događa i globalno. Da bi spoznaje o
ovome problemu bile što valjanije potrebno je javno podijeliti podatke i nova
saznanja”, smatra argentinski biolog.
Upozorio je i da bi iščekivanje dodatnih informacija kojima
bi se preciznije utvrdilo o kojim se pčelinjim vrstama radi moglo
rezultirati nemogućnošću njihova spašavanja.
“Bilo kako bilo, nešto se događa s pčelama i treba
hitno nešto poduzeti. Ne možemo čekati da u neka saznanja budemo
u potpunosti sigurni, jer na taj način rijetko uspijevamo nešto postići u
prirodnim znanostima ”, rekao je.
“Sljedeći nam je potez potaknuti
kreatore politika da krenu u akciju dok još imamo vremena jer – pčele
ne mogu čekati”, upozorio je.
