Vodeće humanitarne organizacije u
Bosni Hercegovini duže od dvije godine su svakodnevno na terenu i
pomažu migrantima koji su na ruti ka Evropskoj uniji stigli na teritorij
ove zemlje, a njihovi čelnici ukazuju na neophodnost bolje koordinacije
humanitarnih aktivnosti i odlučniji stav nadležnih institucija za upravljanje
migrantskom krizom.
Prema posljednjim informacijama
Ministarstva sigurnosti BiH na teritoriji države se nalazi oko 7.000 migranata
i to oko 2.500 u Unsko-sanskom kantonu i oko 4.500 u Kantonu Sarajevo.
Glavni teret pomoći tim ljudima snose
humanitarne organizacije koje su prošlu godinu imale znatno više posla zbog
pandemije COVID-19, intenziviranja migrantske krize, ali i povećanja broja
korisnika njihovih usluga među domaćom populacijom.
Lazić: Crveni krst BiH nikada nije
napustio migrante
Generalni sekretar Društva Crvenog krsta/križa
Bosne i Hercegovine Rajko Lazić je istakao kako se ta organizacija sa svojim
organizacijama unutar strukture od 2018. godine bavi intenzivnim odgovorom na
migrantsku krizu.
– Društvo crvenog krsta kao lider
humanitarnog rada u BiH ima misiju i obavezu da pomogne svim ljudima koji su na
teritoriji BiH i nalaze se u stanju potrebe – kazao je Lazić i dodao kako
Crveni krst migrantima pomaže od njihovog ulaska u BiH.
On je istakao da se migranti zbog
strožih kontrola granica ne mogu kretati željenim tempom ka njihovim zacrtanim
destinacijama u Evropskoj uniji i da to kod njih izaziva probleme psihoze.
– Mi smo pokušavali kroz odgovor na
migrantsku krizu da pokažemo domaćoj javnosti da se brinemo o migrantima, a
istovremeno da se brinemo za domaće stanovništvo – kazao je Lazić i dodao da su
napravljeni i mobilni timovi za brigu o migrantima u pokretu, odnosno za one
izvan migrantskih centara.
Lazić je istakao da u migracionim
centrima u BiH, za razliku od svih drugih zemalja, ne upravlja država BiH, nego
Međunarodna organizacija za migrante (IOM) i da je ona ta koja je direktno
koristila sredstva fondova Evropske unije.
– Naravno knjižilo se na teret, na
račun BiH, mada niti jedan od tih eura nije prošao zvanično kroz strukture BiH.
Također i naša organizacija Društvo crvenog krsta BiH nije direktni korisnik
tih sredstava i nijedan euro nismo dobili iz evropskih fondova, jesu neke od
naših organizacija koje su bile partneri IOM-a u pripremi i distribuciji hrane
u nekim kampovima – pojasnio je Lazić.
On naglašava da je ta organizacija
uglavnom sredstva dobijala od matične Međunarodne federacije crvenog krsta i
polumjeseca i da sigurno ne bi mogla odgovoriti zadacima da nije bilo nesebične
podrške Turskog crvenog polumjeseca i drugih partnera.
– Crveni krst nikada nije napustio
migrante, niti u jednom trenutku, bez obzira na nedostatak kontinuiteta u
pogledu humanitarne pomoći. Uvijek smo sa njima i uz njih, za razliku od nekih
drugih organizacija koje su se nametnule kao lideri, kao neko ko će upravljati
migrantskom krizom u BiH – poručio je Lazić.
Kaže i da je vrijeme za analizu
postignutih rezultata i uloženih sredstava. Smatra da su rezultati trebali biti
daleko bolji s obzirom na ogromna sredstva koja su stigla u BiH.
U odgovoru na migrantske, pandemijske
i druge krize Društvo crvenog krsta izradilo je privremene operativne centre i
napravilo platforme za praćenje kriza pomoću kojeg volonteri u svakom času daju
izvještaje i zapažanja sa terena.
Merhamet i postoji da pomogne čovjeku
u nevolji
Predsjednik humanitarne organizacije
MDD Merhamet Kenan Vrbanjac kazao je kako slika sa terena pokazuje da
migrantsku populaciju u BiH čine mlađe, radno sposobne osobe i da među njima
nema starijih.
– Već šest godina radimo za Siriju i
jedno vrijeme smo i ulazili u kampove, zajedno sa Turskim crvenim polumjesecom.
Drago nam je što i na njihovim pločama na ulazima u kampove možete vidjeti da
je Merhamet u samom vrhu organizacija koje pomažu sirijske izbjeglice u Turskoj
i Siriji – rekao je Vrbanjac.
Kao organizacija koja prati migracije
od početka Merhamet je pomagao migrantima i dok su bili u kampovima na
teritoriji Srbije, a uključen je i u pomaganje migrantima u BiH.
– Merhamet i postoji zato da pomogne
čovjeku u nevolji, bez obzira na vjeru, naciju, rasnu pripadnost – kazao je
Vrbanjac i naglasio da je toj organizaciji u fokusu domaće stanovništvo i
njegove potrebe.
On je dalje istakao da Merhamet nije
nikada dobio novac od bilo koje strane organizacije namjenski za migrante, niti
od Evropske unije, niti od države.
Predsjednik Merhameta upozorava da bez
dobre koordinacije nema izlaza iz krize te poziva sve relevantne adrese da se
pobrinu da aktivnosti na terenu budu sinhronizovane kako bi učinak bio najbolji
mogući.
Pozvao je sve međunarodne organizacije
i Evropsku uniju da se više uključe u problem sa migrantskom krizom u BiH.
Također je kazao da je Merhamet, kao organizacija sa bogatim iskustvom na polju
humanitarnog djelovanja, u više navrata nudio IOM-u da uradi neke stvari za
migrante, ali da nikada nije dobio odgovore.
Pomozi.ba priprema i servira hranu za
migrante
Iz Udruženja Pomozi.ba su istakli kako
su i oni na terenu uključeni u pomoć migrantima na teritoriji BiH koji u
velikom broju dolaze iz Afganistana, Pakistana, Maroka, Alžira i drugih
zemalja.
Samo mali broj migranata traži azil u
BiH, dok većina samo želi proći do Hrvatske, odnosno ući u Evropsku uniju.
Najveći broj je takozvanih ekonomskih migranata.
– Kako bi migrantima, koji u potrazi
za boljim životom prelaze i po nekoliko hiljada kilometara, olakšali uslove
boravka u BiH, Udruženje Pomozi.ba, u saradnji sa Međunarodnom organizacijom za
migracije, preuzelo je brigu o njihovoj ishrani u prihvatnim centrima Ušivak i
Blažuj u Kantonu Sarajevo. Evropska unija je obezbijedila sredstva za ove
aktivnosti, a Pomozi.ba priprema i servira tri obroka dnevno u ovim centrima –
naveli su iz Pomozi.ba.
Pored tog stalnog projekta, Udruženje
Pomozi.ba reagira po potrebi i pruža ad hoc pomoć širom BiH u prehrambenim i
higijenskim potrepštinama, odjeći, obući, dekama, jorganima i slično.
– Tokom 2020. godine osigurali smo i
privremeni smještaj za migrante na području Tuzle koji su spavali na otvorenom
u blizini autobuske stanice. Krajem 2020. godine također smo u jednom objektu u
Sarajevu osigurali privremeni smještaj i redovnu ishranu za migrante sa djecom
– navode iz Pomozi.ba.
Sokullu: Turski crveni polumjesec
dopremio 18 šlepera pomoći
Šef Delegacije Turskog crvenog
polumjeseca u Bosni i Hercegovini Suat Sokullu istakao je kako migranti na tlo
BiH dolaze zbog neizdrživih ekonomskih i drugih kriza u njihovim domovinama i
kako imaju jedinstven cilj da se domognu tla Evrope i započnu nove živote.
On je kazao kako se radi o 8.000 do
9.000 migranata iz različitih zemalja, koji su smješteni u dva kantona, odnosno
u Kantonu Sarajevo i Unsko-sanskom kantonu.
– U protekle dvije godine smo iz
Turske za migrante u BiH dopremili 18 šlepera humanitarne pomoći u vidu šatora,
deka, odjeće, mobilnih kuhinja, higijenskih sredstava i drugih potrepština –
kazao je Sokullu.
On je također kazao kako će Turski
crveni polumjesec nastaviti dobru saradnju i podršku Crvenom krstu BiH.
Član Upravnog odbora humanitarne
organizacije IHH Osman Atalay istakao je da je jasan cilj i želja migranata da
se domognu tla Evropske unije te je dodao da rješenje migrantske krize
zahtijeva ozbiljne i konkretne odluke i korake koje treba poduzeti upravo EU.
Naglasivši da BiH u ekonomskom smislu
nije snažna zemlja, da ne može samostalno podmirivati sve potrebe migranata,
Atalay je poručio kako zemlje regije i Evrope moraju pomoći jer bi u suprotnom
migrantska kriza mogla izazvati socijalne nemire.
– Evropske zemlje uglavnom zanemaruju
svoje obaveze prema Ženevskoj konvenciji i Evropskom sporazumu o ljudskim
pravima. Po zatvaranju balkanske migrantske rute neke evropske zemlje su
zatvorile svoje granice. Neke zemlje se u osnovi protive prihvatanju migranata
zbog nacionalističkih i rasističkih razloga. Neke članice Evropske unije imaju
ozbiljne probleme kada je u pitanju solidarnost i ne ispunjavaju obaveze u
kontekstu ljudskih prava. Evropa sve više gubi vjerodostojnost na polju
ljudskih prava. Ujedinjene nacije i Evropski parlament ne bi trebali
zanemarivati taj problem – kazao je Atalay i dodao da migrantska kriza
nadmašuje kapacitete vlasti u BiH.
zosradio.ba/faktor.ba
