Elvisa Bektić majka je petogodišnjih blizanaca Imrana i
Sayre Bulbul kojima je dijagnosticiran usporen disharmonični psihomotorni
razvoj sa elementima autizma.
Elvisa je razvedena, a njen bivši muž, kako ona kaže, ne
plaća alimentaciju niti viđa djecu, što joj teško pada. Sva njena nastojanja da
se to promijeni padaju u vodu, rekla nam je.
– Njima je pet godina, oni zaostaju u svom razvoju, ne razumiju
kao tipični petogodišnjaci. Ne razumiju kada im kažete da vam daju čašu sa
stola. Imran ne govori, ne zna niti jednu riječ, a djevojčica je počela da
izgovara riječi ali ne sastavlja rečenice. Oni su procijenjeni kao 100 posto
invalidi do sedme godine kada će se ponovo vršiti pretrage pred polazak u školu
– priča Elvisa.
Djeca pohađaju predškolsko odjeljenje Centra Vladimir Nazor
“More nade” u Sarajevu, na Grbavici te ih Elvisa svaki dan iz Ilijaša
gdje stanuje zajedno sa svojim roditeljima vodi u centar Sarajeva.
– Obraćala sam se Općini Novi Grad i Općini Novo Sarajevo
pismenim putem sa molbom da mi se dodijeli općinski stan u kojem bih plaćala
minimalan iznos kirije i režije, ali me nikada nisu pozvali. Znam da postoje
načini da se to riješi i tako. Bila bih zahvalna i na stanu od 25 kvadrata. Ali
daj Bože da me ikada i pozovu na razgovor – kaže ova majka.
Ističe da je bila zaposlena ali da je nakon uspostavljanja
dijagnoze bila primorana napustiti posao kako bi stalno brinula o djeci.
– Djeca primaju tuđu njegu i invalidnu, te 200 maraka
mjesečno za prijevoz, a živimo kod mojih roditelja koji imaju invalidninu. Išla
sam kod bivšeg muža na posao i kod njegovog šefa sa nalazima jer on nije
prijavljen tu gdje radi. Tražila sam da plaća barem terapije, logopeda,
defektologa, on je rekao da neće ništa da plaća i da ne može da plaća i ako je
suđeno da su takvi da će takvi i ostati – priča u suzama.
Ističe da je najbolnije to što se nema kome obratiti u ovoj
teškoj situaciji.
– Doktori mi kažu da se sa djecom mora najviše raditi do
sedme godine kada se razvija njihov mozak. Oni idu u poludnevni boravak i
najlakše bi mi bilo da živim blizu škole, jer bih uštedila 350 maraka koliko
trošim na putarinu i na prijevoz svaki dan. Dječak, čim stanem sa autom, hoće da
izađe. Naporno je, teško je živjeti sa jednim djetetom koje ima poteškoće u
razvoje a kamo li dvoje – priča Elvisa.
Blizancima Bulbul možete pomoći uplatom na gofoundme.com ili
uplatom na njen račun u Raiffeisen banci na ime Elvisa Bektić 1613000076230803.
zosradio.ba/faktor.ba
