Korona virus uzima maha i čini se da BiH ponovo ulazi u novi
val zaraze u kome se pojavljuju novi sojevi (britanski i dr). Pri tome građani
su uznemireni jer BiH je jedina zemlja u okruženja koja nije krenula sa
vakcinom (ako se izuzme 1.000 vakcina koje je nabavila RS). Pošto nabavka sa
državnog nivoa putem Covaxa, koji se pokazao protekcionistički u odnosu na
siromašne zemlje, ne ide, sada kantoni i
entitet RS traže rješenja koja sami mogu realizovati, a to opet znači kao i u
svijetu prvo bogati pa onda sirotinja. To znači opet da Države nema ni kada je
zdravlje građana u pitanju. Oni koji imaju dvojno državljanstvo u susjednim
državama imat će pristupačnu vakcininu,
a „Palestinci“ neka se uzdaju u Svevišnjeg. U svemu tome nevjerovatno zvuči
izjava ministrice Turković u kojoj se pita ko će nabaviti vakcine poslije
slučaja Respiratori!
Mepromex,
trgovačka kuča iz Tešanjke najavljuje da će do marta 2022. godine izgraditi i
otvoriti najveći shopping centar u BiH koji bi se, sa sadašnjim prostorom prostirao
na 68.000 m2
U Aleji hrvatskih velikana na Mirogorju u Zagrebu sahranjen
je Zlatko Saračević svjetsko rukometno ime BiH, Jugoslavije i Hrvatske. Zlatko
po očevoj liniji vodi porijeklo iz Tešnja. Njegov otac Hamdija rođen je u
Tešnju 1934. godine od oca Abdulaha. Igrao je rukomet za Borac iz Banja
Luke i reprezentaciju Jugoslavije.
Njegov djed, a Zlatkov pradjed, je bio
mualim Vejsil efendija. Hamdijin polubrat je Zlatan Saračević, atletičar, bacač
kugle, koji danas živi u Tuzli.
Vrijeme sunčano, toplo bez padavina, sa zahlađenjem tokom
vikenda.
Korona virus
Broj
zaraženih raste, posebno u Sarajevu gdje je zadnjeg dana sedmice dostigao
polovinu zaraženih u cijeloj državi. EU najavljuje da će uvesti dokumenta za
ulazak u zemlju kojima se potvrđuje da je osoba vakcinisana, U BiH nema vakcina
izuzev u RS gdje je najvaljen dolazak 20.000 vakcina. Građani BiH koji ne budu
vakcinisani imat će prinudnu izolaciju.
22.2.
U BiH registrovano 269 novozaraženih (FBiH 223, RS 44, DB
2), preminulo 12 osoba (FBiH 5, RS 6, DB 1)
23.2.
U BiH registrovane 343 novozaražene osobe (FBiH 286, RS 55,
DB 2), preminulo 9 osoba (FBiH 6, RS 3).
U Tešnju registrovano 7 novozaraženih osoba.
24.1.
U BiH registrovano 515 novozaraženih osoba (FBiH 314, RS
186, DB 15), preminulo 17 osoba (FBiH 7, RS 10).
U Tešnju registrovane 4 novozaražene osobe.
25.1.
U BiH registrovano 577 novozaraženih osoba (FBiH 384, RS
176, DB 17), preminulo 17 osoba (FBiH 8, RS 8, DB 1).
U Tešnju registorovane 2 novozaražene osobe.
26.2.
U BiH registrovano 757 novozaraženih osoba (FBiH 542, RS
202, DB 13), preminulo 11 osoba (FBiH 9, RS 2).
U Tešnju svi ispitani uzorci negativni.
27.2.
U BiH registrovano 469 novozaraženih osoba (FBiH 280, RS 159,
DB 30), preminulo 9 osoba (FBiH 6, RS 2, DB 1)
U Tešnju registrovane 4 novozaražene osobe.
28.2.
U BiH registrovano 711 novozaraženih osoba (FBiH 510, RS
192, DB 9), preminulo 17 osoba (FBiH 10, RS 6, DB 1)
Održana panel diskusija na temu Mladi u politici
U
organizaciji Društvenog centra u Mekišu održana je panel diskusija na temu Mladi
u politici. Učesnici u panel diskusiji su bili:Emir Galijašević (Platforma
za progres), Elma Ćeman (SDA), Danijel
Pašić (SDP) svi članovi Općinskog vijeća i
Armina Hodžić (BPS).
Panel diskusiju
moderirala je Emina Brka. Dominirale su teme: odvijanje proteklih izbora i
nepravilnosti koje su se dešavale, položaj mladih i njihov odlazak iz BiH,
zapošljavanje mladih i njihovo učešće u politici, organima izvršne i
zakonodavne vlasti.
U radu su učestvovali i posjetioci svojim pitanjima i šteta
je što ih nije bilo više.
Lijepo je bilo slušati mlade ljude. Ne pokazuju u razgovoru
dogmatičan stranački pristup. Otvorenu su razgovarali o pravim pitanjima. Na
njima je i velika odgovornost jer moraju mijenjati stranke iznutra, a time i
korjenito mijenjati na pozitivno politike u BiH
Čestitke organizatoru, izboru panelista i odabranim temama.
Panelisati s lijeva:Danijel Pašić, Armina Hodžić, Elma Ćeman
i Emir Galijašević
Moderator Emina Brka u prvom planu
Općinski Načelnik uručio rješenja o imenovanju šestorici
predsjednika MZ-a
Nakon
uručivanja rješenja o imenovanju 17 predsjednika MZ koji su izabrani
jednoglasno ove sedmice dodijeljena su rješenja o imenovanju još šestorici
predsjednika MZ-a, čiji izbor je trajao duže. Rješenja je uručio načelnik mr.
Suad Huskić. Dodjeli rješenja prisustvovao je Hasan Plančić koordinator za rad
sa MZ.
Rješenja su dobili: Mersida Karahmet Miljanovci-Lončari,
Adnan Spahić Mekiš-Dobro Polje, Suad Roša Jablanica, Naim Bahtić Kradaglije, Ašir Himzić Rosulje i Alija Hasanbašić
Trepče.
U OŠ Huso Hodžić otvorena izložba likovnih radova učenika na
temu 1. mart-Dan nezavisnosti BiH.
Povodom 1. marta Dana nezavisnosti BiH Muzej je objavio konkurs za najbolje likovne
radove učenika osnovnih škola u kategorijama predmetne i razredne nastave.
.Komisija u sastavu
prof. Miralem Brkić, prof. Jasmin Mandžukić i Miralem Alić odabrali su najbolje
radove. Izložba radova postavljena je u
auli OŠ Huso Hodžić, a njeno otvaranje obavili su pomoćnica Načelnika Azra
Muslija, direktorica Muzeja mr. Mensura Mujaković, prof. Miralem Brkić i
direktor OŠ Huso Hodžić Osmo Hurić.
Priznanja i novčane nagrade uručila je Azra Muslija. Novčane
nagrade u obje kategorije iznosile su:za prvo mjesto 100 KM, drugo mjesto 80 KM
i za treće mjesto 50 KM.
Učenici dobitnici u kategoriji razredne nastave su:
- Zenun Memić IV-2, OŠ 1. mart Jelah
- Lamija Spahić V-b, OŠ Gazi Fehad-beg Jablanica
- Šejma Hozić III-2, 21. mart Matuzići
Učenici dobitnici nagrada u kategoriji predmetne nastave:
- Behija Omerbašić, VIII-2, OŠ 1. mart Jelah
- Zakira Sejranić,
IX-1, OŠ Huso Hodžić Tešanj - Alija Piro, VIII-4, OŠ
Rešad Kadić Tešanj
Azra Muslija, Menasura Mujaković i Miralem Brkić sa
dobitnicima nagrada
Otvoren Logistički centar Mann und Hummel BA
Logistički
centar firme Mann und Hummel BA zvanično je otvoren i pušten u funkciju.
Svečanom činu otvaranja prisustvovao je ograničen broj gostiju zbog pandemije.
Otvaranju je prisustvovala visoka delegacija Mann und Humel, a koju su
sačinjavali: g. Thomas Fischer predsjedavajući Nadzornog odbora, gđa. Emese Weissenbacher,
izvršna direktorica finansija grupacije, g. Nic Zerbst, direktor proizvodnje grupacije, zatim gđa. Michaela Paßlick, rukovodilac
ekonomskog odjela pri ambasadi SR Njemačke u BiH. Zajedno sa načelnikom mr Suadom Huskićem i generalnim direktor Mann und
Hummel BA Mahmutom Galijaševićem, oni su presjekli vrpcu.
O LC sam već pisao u Dnevniku. Radi se o objektu površine ca.5.000
kvadratnih metara. Izgradnja ovog objekta najveća je dosadašnja investicija u
BiH kompanije Mann und Hummel BA.
S lijeva: gđa. Emese Weissenbacher, g. Thomas Fischer, gđa. Michaela
Paßlick, mr. Suad Huskić, g. Nic Zerbst i Mahmut Galijašpević
Na otvaranju Mahmut Galijašević je kazao:
“Sama investicija je koštala preko 4 miliona eura i trajala
je punih godinu dana. Širenje logističkog prostora znači i stvaranje novog
proizvodnog prostora u okvirima
postojećih objekata, što je i preduslov rasta naše fabrike u Tešnju.
Novi logistički centar najveća je investicija u posljednjih 15 godina kompanije
Mann und Hummel BA i predstavlja značajan iskorak u njenom razvoju. Logistički
centar se nalazi u sklopu nedavno kupljenog prostora od cca 10.000 m2 i predstavlja skladišno-administrativni objekat
kojim se osigurava širenje poslovanja kompanije. Novootvoreni objekat
osigurava radna mjesta uposlenika ove kompanije i otvara niz drugih mogućnosti.
Važno je napomenuti da je MHBA najveći poslodavac na području općine Tešanj kao
i najveći njemački poslodavac na području naše države. Uprkos velikim izazovima uzrokovanih pandemijom Corona virusa i velikim fokusom na
očuvanje zdravlja naših uposlenika, prošle godine ostvarili smo rekordnu
prodaju, te rekordnu proizvodnju u jednoj godini. Iskoristili smo šanse koje su
se stvorile u ovoj kriznoj situaciji
Prometom od 25 miliona KM i 420 uposlenika 2005. godine kada
je privatizirana i kada je Mann und Hummel ušao u vlasništvo, prošla godina je
završena sa oko 700 uposlenika i ukupnim prometom od oko 80 miliona KM, od čega
se 97% proizvodnje je izvoz”.
Za Federalnu TV predsjedavajući
Nadzornog odbora grupacije Mann und
Hummela Fischer je, između ostalog,
izjavio:
“Jedan od razloga je da pojačamo naše skladišne
kapacitete. Mi iznajmljujemo neka skladišta ovdje. Drugi razlog je da pružimo
bolju uslugu korisnicima, da šaljemo pošiljke korisnicima iz Tešnja. Treći i
najvažniji razlog za mene je da oslobodimo prostor ovdje u fabrici da bismo
imali više proizvodnje.”
g. Thomas Fischer,
predsjednik grupacije Mann und Hummel
Ističe da to znači i više radnih mjesta.
“U našem cijelom globalnom proizvodnom procesu ovo
postrojenje ovdje ima veoma važnu ulogu. Sada prebacujemo više poslova koji se
trenutno obavljaju ili u Češkoj ili u Španiji.”
Fischer kaže da kompanija i u doba pandemije bilježi dobre
rezultate, a jedan od razloga za to je odličan menadžment tim.
“Odradili su odličan posao u reagovanju na pandemiju.
Mi smo u sretnoj situaciji da su zamjenski automobilski radovi ključni dio našeg
poslovanja. Ovdje u BiH pravimo mnogo rezervnih dijelova za automobilsku
industriju. Čak i ako ne kupujete novi automobil, vaš automobil treba
servisirati. Tako dobijete nove filter kabine, filter ulja, filter zraka. To je
mnogo pomoglo našoj kompaniji da bude uspješna tokom pandemije. Kao što sam
rekao, to je sjajan tim. Posebno ovdje, naš tim u BiH koji je odradio sjajan
posao u proteklih 15 godina da izgradi ovu kompaniju, da se integriše u našu
kompaniju, a da ne izgubi sopstveno porijeklo.”
Navodi da je u planu i proširenje proizvodnje u BiH.
“Odgovor je uvijek da, ali uz jedno ali. Moramo biti
konkurentni iz BiH. Ja sam prilično uvjeren da ćemo biti konkurentni ako
okruženje bude dobro. Ali da, povećat ćemo proizvodnju u ovoj fabrici.”
Kaže da BiH ima potencijal za ekonomski rast.
“Kao zemlja da, a za nas kao kompaniju definitivno. Ali
prvo, mnogo kompanija razmatra da vrati proizvodnju u Evropu iz Azije jer u
pandemiji lanac dostave više nije stabilan. Tako da je BiH poznata i veoma
atraktivna lokacija. Postoje određeni uslovi, ali ste veoma atraktivna
lokacija.”
Kao privrednik, ističe da je najveći problem u BiH
birokratija.
“Ako pogledate druge zemlje, vaša birokratija može biti
efikasnija, brža. To je definitivno nešto u čemu bih podstakao BiH da bude
bolja. To nije problem za nas jer mi ovdje u Tešnju imamo veoma dobar odnos sa
školama i sa načelnikom, ali školsko obrazovanje koje imamo ovdje za tehničke
poslove će biti važno i za druge kompanije.”
Kaže da BiH ima dobru poresku stopu, logistika je dobra, ali
nedostaje dobro zemljište.
“Birokratija bi trebala biti manja, a imate i mnogo
subvencija u EU, što bi trebalo postati pravilo i ovdje.”
O radnoj snazi u BiH ističe da je veoma dobra.
“Izuzetno sam zadovoljan radnom snagom koju imam ovdje.
Da, imamo dobar menadžment, uvijek smo ga imali i to nam je pomoglo da
razvijemo dobre ljude ovdje. Ljudi sa kojima radimo ovdje su veoma stabilna
radna snaga. Nemamo veliko osipanje i zbog toga veoma pozitivno gledamo na
budućnost. Pozitivno je uvijek teško reći u vrijeme korone, ali smo
optimistični kada mislimo o budućnosti jer BiH nudi veoma obrazovanu radnu
snagu.”
Nove investicije u Madi d.o.o.
Prolazeći
kroz Bukvu zapazih preko puta proizvodnih pogona Madi d.o.o. visoke betonske
stubove buduće hale. Uvijek se obradujem
kada vidim betonske kosture u privrednim firmama. Zadovoljstvo je što će neka
građevinska firma i njeni radnici imati posao. Investitor će u halama
uspostaviti neki od svojih procesa gdje će raditi i novi ljudi.
Na prostoru gdje se gradi
nova zgrada nalaze se transportna sredstva Madija pa sam tako utvrdio i
ko je investitor. Obzirom da nisam ispratio novu halu i proizvodnju trajnih
proizvoda od junećeg i goveđeg mesa, novi pogon u Maglaju, kada sam sreo Edina
Jabandžića izvršnog direktora, zamolih ga da mi obezbjedi podatke, za sve nove
investicije.
-Iduće sedmice kada hoćeš idemo i u Maglaj-kaže Edin.
Edinov zamjenik Esmir Kotorić mi je bio domaćin
u Tešnju. Obišao sam gradilište koje mi je privuklo pažnju, a radi se o budućem
skladišnom prostoru, zatim smo obišli proizvodni pogon trajnih proizvoda od junećeg i goveđeg mesa i novi
kapacitet u Maglaju gdje su nam se u povratku sa službenog puta pridružili i
direktor Maid Jabandžić i Edin.
Buduće skladište
Detalj iz komore za zrenje
Buduća
hala, čiji kostur se, za mene, iznenada
pojavio, imat će 6.000 m2 skladišnog prostora. Namijenjena je za skladištenje:kompletne
ambalaže (stiroporna ambalaža, PVC ambalaža, kartonska ambalaža, hrana za
piliće u pilićarnicima i dr.).
Kada je u pitanju hrana za piliće u pilićarnicina 79%
potreba se isporučuje direktno kooperantima, a 21% se skladišti u firmi Madi.
U novim pogonima koji su probno pušteni u rad u augustu
prošle godine proizvode se trajni proizvodi od junećeg i goveđeg mesa (sudžuka,
suho meso, kulen, čajna kobasica i dr.). Kapaciteti su projektovani i izvedeni
sa predvidivim rastom prodaje na domaćem tržištu, a posebno na stranom tržištu.
Pored proizvodnih linija tu su i dimne komore, komore za
zrenje i skladištenje. Oprema i tehnologija su postavljeni u saradnji sa
partnerima iz Češke.Prve povratne informacije sa tržišta su pozitivne.
Autor Dnevnika sa direktorom Maidom lijevo i izvršnim
direktorom Edinom desno
Treća investicija koja je u završnoj fazi realizacije i
planiran je početak rada u idućem mjesecu je realizovana u Maglaju. Od
najpoznatijih proizvođača telećeg i junećeg mesa nabavlja će se polutke, koje
će se automatski preuzimati iz kamiona u transportni sistem hale sa mogućnošću
selektivnog usmjeravanja prema daljim
postupcima kojima će se kupcima obezbjeđivati proizvodi prema njihovim
zahtjevima, od teleće polutke do obradom
urađenih i upakovanih proizvoda koji se i iz polutke mogu dobiti, a sve prema
zahtjevu tržišta.
Realizaciju investicije od definisanja projektnog zadatka do
realizacije projekata vodi već uhodani
tim uposlenika Madi.
Na kraju sam sa Edinom i Esmirom popio kafu u restoranu Central.
Imao sam priliku u neko drugo vrijeme učestvovati u realizaciji investicije i
znam koliko je to zahtjevan i odgovoran posao.
Maid i Edin imaju veoma intenzivnu dnevnu operativu, ali su prisutni i u
realizaciji investicija. Ono što posebno imponuje da Edin istovremeno ima i
više društvenih angažmana. Predsjednik je Udruženja peradara BiHi ovih dana je stalno na TV ekranima zbog
nastalih problema nakon povećanja cijena repromaterijala i obezbjeđenja
verifikovanih laboratorija kod izvoza koje priznaje EU, mjera kod uvoza i pitanja
kako obezbjediti konkurentnost domaćih firmi. Predsjednik je Udruženja za
zaštitu i odgoj sitnih životinja, uvijek je uz NK Tošk, kao predsjednik ili kao
pomagač ,posebno u onom najvažnijem poslu obezbjeđenju finansijskih sredstava. Imao sam priliku da vidim da je na jednom
projektu učesnik u odabiru opreme i
realizaciji bio osnivač firme Isak Jabandžić.
Ministar Košarac sa direktorom i izvršnim direktorom Maidom
i Edinom Jabandžić
Dva dana nakon moje posjete, Madi je posjetio Ministar spoljne trgovine i
ekonomskih BiH odnosa Saša Košarac.
Ovih dana problematika peradara je česta tema. Došlo je do
povećanja cijena repromaterijala na svjetskoj berzi (kukuruz i soja) što će
prouzrokovati povećanje cijene za 1 KM po kilogramu piletine. Pored toga dolaze
problemi konkurentnosti na domaćem i svjetskom tržištu.
Razgovori su vođeni o podršci izvozno orjentisanim kompanijama,
kreiranje stabilnog okruženja u okviru kojeg razvojno orjentisane kompanije mogu
uspješno djelovati, zaštita okoline, te pitanje statusa referentnih laboratorija
i nesmetan izvoz u EU.
Ministar Košarac je posebno naglasio važnost domaće proizvodnje
i veće upotrebe domaćih proizvoda od strane građana, naročito u kontekstu
ekonomskih i finansijskih posljedica koje su izazvane pandemijom koronavirusa
Otvorena prodavnica mješovite robe Mega Diskont
U stambeno poslovnom objektu Farexa otvorena je prodavnica
mješovite robe Mega Diskont.
Mega Diskont dio je porodične firme YimoR d.o.o. koja
postoji niz godina.
‘YimoR’ d.o.o. Domaljevac je porodična firma porodice
Oršolić, osnovana 1988. godine i jedna je od prvih privatnih veletrgovinskih
firmi u Bosni i Hercegovini. Registrirana je za obavljanje proizvodnih,
trgovačkih i ugostiteljskih djelatnosti.
Od 1988. do 1992. godine uz razvijenu veleprodaju imala je i
33 maloprodajna objekta na teritoriji općina Bos. Šamac, Modriča, Orašje i
Odžak, sa ukupno 73 radnika. Tada je u posjedu imala i pržionicu kave, te u
pripremi otvaranje pekare i tvornice sokova.
Trenutno posjeduje veleprodaju i 40 maloprodajnih objekata
tipa prodavnica, marketa, supermarketa, te Trgovačko – poslovni centar,
veličine 8.200 m². Zapošljava preko 400 radnika.
Dobre vijesti iz Pobjede
Kada
sam prije nešto manje od godinu dana boravio u Pobjedi epidemija je ugrozila
izvršavanje planova kako je to bilo u januaru i februaru. Sljedeći mjeseci proizvodnja i prodaja su pali za 20%.
Obradovao me tekst u
Avazu od 25.2 u kome direktor Ćosatović iznosi veoma ohrabrujuće rezultate, a
nešto ranije sam od jednog radnika sam
saznao da radi u četverobrigadnom sistemu.
Ćosatović je za Avaz izjavio da Pobjeda zapošljava 308 radnika, a
nedavno je primljeno 16 novih radnika, 11 za mašine za obradu i pet inžinjera.
Već je pet godina kako je obnovljena
proizvodnja i isporuka za Mecedes koja je počela sedamdesetih godina prošlog
vijeka, a prekinuta pred protekli rat.
Obnovljeni su poslovi sa partnerom iz Turske za koga su u Pobjedi
na osnovu zahtjeva konstruisali nove proizvode i u pripremi je izrada nulte serije, nakon čega bi uslijedila
serijska proizvodnja.
Detalj iz proizvodnog pogona Pobjede
PS.
Čitajući ovu vijest iskreno sam se obradovao, ne samo kao stari
Pobjedovac. Naime u vrijeme dok sam radio u Sarajevu uspio sam dovesti u Tešanj,
van protokola posjete, jednog visogog zvaničnika
Turske. Prilikom moje posjete Tvornici traktora u Turskoj, uočio sam da koriste
pumpe koje radi Pobjeda, a oni ih uvoze. Visoki zvaničnik, kojeg sam doveo u Tešanj
bio mi je tada domaćin, a imali smo i prijateljski odnos. Kada smo pričali o tome
kako pomoći Bosni rekao sam da kupe proizvode koji im trebaju, a koje oni uvoze
iz druge zemlje. Tada je uz velike napore sa obje strane krenuo taj posao. To je
bila prva isporuka Pobjede za prvu ugradnju poslije rata. Sada kada čitam da saradnja
živi i da dobiva više nivoe, osjetio sam i lično zadovoljstvo.
Stare fotografije
Košarkaši u Bosanskom Šamcu 1971. godine
Stoje, s lijeva na desno: Đenan Mulabećirović Đeno, Nedžad Korajlić
Nećko Aba, Enes Denjalić Eko, Indir Kapić Kapo, Dževad Prnjavorac Prnjo
Čuče, s lijeva na desno : Almir Kerić Kera Kantri, Milenko Kerić,
Šefket Turalić Ćećo, HikmeTuralić Hike, Enes
Handžić Kaća, Avdo Rakić Rogo r.
(fotografija i identifikacija Šefket Turalić)
Sa table na Gornjoj čaršiji
Husein Galijašević/zosradio.ba
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku ZOS radija.
