Top tema u BiH je i dalje nabavka vakcina. Dok epidemija
ponovo uzima maha i kada se kao jedino rješenje očekuju vakcine ovo se pitanje
stalno politizira. Do sada su u BiH dolazile
samo sadaka vakcine iz Srbije, a očekuju iz Turske i Slovenije. Uplaćenih
vakcina preko EU, COVAX program, još nema, a ne zna se ni kada će biti. Vlade
FBiH ugovorila je isporuku 500. 000
vakcina Sputnjik, ruske proizvodnje, sa farmaceutskom veledrogerijom Medipex
d.o.o. iz Sarajeva. Prva količina od
100.000 kom trebala je da pristigne za tri radna dana, a za dvije tri
sedmice i preostale količine.Da li će tako i biti zavisi kako će na to
reagovati isporučilac. Stavljajući to u kontekst veoma oštre reakcije Rusije na
formiranje Komisije i aktivnosti oko ulaska BiH u NATO može se desiti da će za FBiH
ruske vakcine definisati politika, a to može
značiti prolongiranje roka isporuke i
veće cijene.
Povećanje cijena prisutno je u svim segmentima proizvodnje i
prodaje. U razgovoru sa direktoricom građevinske firme Neđing d.o.o. saznao sam
da je došlo do značajnog povećanja cijena građevinskog čelika, stiropora i dr.
Tako da će za buduće gradnje mijenjati svoje cijene i prema Osloncu. Evidentno
je povećanje cijena u prehrani uglavnom zbog povećanja cijena uvoza. Ako se
administrativno zaustavi rast, onda se mogu pojaviti nestašice, naročito u
prodaji prehrambenih proizvoda. Vlada vjerovatno nema novac za subveniranje.
Kakve će sve posljedice ostaviti epidemija Korona virusa
nije moguće u potpunosti sagledati, ali je izvjesno da će epidemija proizvesti
pad potrošnje i proizvodnje, socijalne probleme sa nesagledivim posljedicama.
Prvi dan proljeća ove godine stigao je 20. 3. Vrijeme
sunčano sa povremenim oblacima i sa jakim jutarnjim mrazom. Inače ove sedmice
je vrijeme odgovara tzv Goveđoj zimi. Stalne su promjene temperature, padavina
sa malim količinama snijega.
Korona virus
Godinu dana
nakon uvedenih prvih mjera u borbi protiv epidemije Korona virusa situacija se
nije promjerila jer se ovih dana, na različitim nivoima vlasti, donose različite
mjere zatvaranja (lockdown). Pojavljuju se
nove modifikacije virusa:britanski, češki i dr. Najteža situacija je u kantonu
Sarajevo gdje su pored policijskog sata zatvoreni restorani i druge uslužne
djelatnosti. U našem Ze – do kantonu uveden je policijski sat od 21-05 h,
obustavljen rad predškolskih ustanova, zabranjena okupljanja na svadbama i
drugim proslavama. Odluke traju 14 dana, a zavisno od situacije zavisit će
njihovo dalje trajanje. Policijski sat se ne odnosi na radnike koji rade u
smjenama, vozače prevoznike putnika i roba, i naravno institucija koje su u
funkciji borbe protiv epidemije.
15.3.
U BiH registrovana 1.031 novozaražena osoba (FBiH 862, RS
163,DB 6), preminule 32 osobe (FBiH 20, RS 12).
16.3.
U BiH registrovane 582 novozaražene osobe (FBiH 447, RS 129,
DB 6), preminule 63 osobe (FBiH 43, RS 19, DB 1).
U Tešnju registrovano 18 novozaraženih osoba.
17.3.
U FBiH registrovano 1.606 novozaraženih osoba (FBiH 1.173,
RS 362, DB 71), preminule 53 osobe (FBiH 39, RS 14).
U Tešnju registrovano 16 novozaraženih osoba.
18.3.
U BiH registrovano 1.726 novozaraženih (FBiH 1216, RS 422,
DB 88), preminulo 35 osoba (FBiH 24, RS 10, DB 1).
U Tešnju registrovano 16 novozaraženih osoba.
19.3.
U BiH registrovano 1.738 novozaraženih osoba (FBiH 1156, RS
543, DB 39), preminulo 57 osoba (FBiH 42, RS 15).
U Tešnju registrovano 14 novozaraženih osoba.
20.3.
U BiH registrovano 1.436 novozaraženih osoba (FBiH 958, RS
414, DB 64), preminule 44 osobe (FBiH 38, RS 6).
U Sarajevu registrovane 674 novozaražene osobe i 21
preminuli.
U Tešnju regsitrovane 24 novozaražene osobe.
Najviše novozaraženih i dalje u Sarajevskom kantonu 822 i
preminulih 14.
21.3.
U BiH registrovano 1417 novozaraženih osoba (FBiH 967, RS
376, DB 74), preminule 44 osobe (FBiH28, RS 16).
U Sarajevu registrovane 822 novozaražene osobe i 14
preminulih.
Visoki predstavnik Valentin
Incko posjetio farmu pilića Hifa tank d.o.o.
Hasan
Ahmetlić me nazva i kaže da će farmu pilića Hifa tank d.o.o. u Ljetiniću, čiji je vlasnik, posjetiti Visoki predstavnik Valentin Incko.
Posjeta nije protokolarna, jednostavno na proputovanju za
Austriju želio je posjetiti jednu uspješnu firmu. Kako je popularni,
komunikativni i jednostavni Hasan
Ahmetlić Hasko, poznat i po humanim aktvinostima, uspostavio lični kontakt sa Visokim
predstavnikom samo on zna.
Dok smo čekali Visokog predstavnika Hasan Ahmetlić me upozna
da je farma počela sa proizvodnjom tačno prije 4 godine. Imali su zastoj samo
kada je farma potpuno izgorila, ali je nakon brze obnove ponovo u funkci i
proizvodi oko 60.000 pilića u turnusu.
Proizvodnja je smještena na dva nivoa i opslužuje je 6 radnika.
Planirano je proširenje proizvodnje, već je ugovorena
oprema, a očekuje da će biti ubrzo stvoreni uslovi za početak izgradnje
građevinskog objekta koji će biti izgrađen u nastavku postojećeg. Planiran je
isti kapacitet od 60.000 brojlera po turmusu i zapošljavanje 5 novih radnika.
U razgovoru sa domaćinom koji ga je upoznao sa razvojem i
planovima firme Visoki predstavnik je kazao da ne treba biti u EU da bi radio
dobar i kvalitetan posao po evropskim standardima kako to radi u Hifa tank.
Imamo u BiH takvih sredina kao što su Tešanj, Gračanica Gradačac, Derventa i
kada bi privrednici vodili politiku u BiH ne bi imali probleme koje imamo danas.
Hasan Ahmetlić je Visokom predstavniku poklonio sliku Gornje
čaršije u Tešnju
Muris Jabandžić izabran za člana Izvršnog odbora Fudbalskog saveza
BiH
Na izbornoj Skupštini Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine izabran
je novi Izvršni odbor u kome se nalazi i naš Muris Jabandžić. U Izvršni odbor ušli
su:
Predstavnici iz kantona i županija: Fuad Čolpa (Sarajevski),
Azmir Husić (Tuzlanski), Irfan Durić (Unsko-sanski), Muhidin Raščić (Bosansko-podrinjski),
Muris Jabandžić (Zeničko-dobojski) i Midhat Sarajčić (Srednjobosanski), Ivo Ivkić
(Posavska), Ivan Beus (Hercegovansko-neretvanska) i Ivan Perić (Hercegbosanska).
Iz Područnih saveza iz RS-a su izabrani Milorad Sofrenić (Bijeljina),
Milorad Lale (Istočno Sarajevo), Miloš Brkić (Gradiška i Prijedor) i Žarko Laketa
(Doboj i Trebinje).
O Murisu Jabandžiću fudbaleru i sporstkom radniku sam pisao u
Tešansjkom dnevniku.
Da podsjetim Muris Jabandžić je bio golman, koji je svojim kvalitetima
stigao i do Crvene Zvijezde. Bio je sportski radnik i obavljao je niz dužnosti
u NK Tošk.
NHU Oslonac predao 69 objekat
Izvjesno
je da će NHU Oslonac ove godine premašiti svoj plan o izgradnji pet novih
objekata i popravci pet starih. Ove sedmice predali su ključeve porodici
Zumrete Lugonjić i Emini Smailagić, djevojci sa posebnim potrebama koja će u
kući stanovati sa Zumretinom porodicom. Zumreta koja ima dvije kćerke i sina,
kao i Emina su trenutno smješteni u izbjegličkom naselju Vila u Bukvi.
Vrijednost radova je 24.450 KM. U finansiranju objekta,
pored NHU Oslonac i Općine sa svojih redovnih 5.000 KM, učestvovao je i Centar
za socijalni rad sa 6.700 KM, a sredstva
su obezbjedili preko Ministarstvo za socijalnu politiku Ze-do kantona, Crveni
polumjesec Tešanj i nešto vlastitih sredstava. Ovim sretstvima obezbjeđena je
dodatna soba za Eminu Smailagić.
Radove je izvela firma Neđing d.o.o., a predaji ljučeva
prisustvovali su članovi rukovodstva NHU Oslonac predsjednik Savjeta Fuad Šišić,
sekretar Hasan Ćeman, aktivista Nedžad Jabandžić, porodica i prijatelji, predstavnik
Centra za socijalni rad Tešanj Emir Braković, direktorica firme Nedjing Emina Travančić,
mjesni imam Mirnes ef. Alić, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Rosulje Ašir Himzić.
U razgovoru sa Zumretom prije predaje ključeva osjetio sam njihovu ustreptalost i sreću bez obzira što objekat
nije priključen na lokalni vodovod i nije priključena električna energija. Kažu
da im za pruključak električne energije treba 950 KM, a za vodu sam priključak na
loklani vodovod je 1.950 KM, a kažu one bi radile zemljane radove koji bi koštali
oko 2.000 KM. U objektu se nalazi samo jedan kauč i set posuđa od inoxa, poklon
Policijske stanice u Tešnju.
Sekretar NHU Oslonac Hasan
Ćeman mi je dao informaciju da je Hifa oil d.o.o.već uplatila za svaki novi
planirani objekat u ovoj godini po 3.000 KM, a za popravak kuća po 1.500 KM (ukupno 22.500 KM).
Ključeve Emini je predao Emir Braković iz Centra za
socijalni rad.
Nove količine vode
Kada je
u pitanju infrastruktura, najviše me obraduju pozitivne vijesti kada su u pitanju
nova izvorišta vode. Pisao sam o ugovorenim poslovima bušenja u Bobarskom polju
koja su planirana u ovoj godini. Na općinskoj stranici praonađoh informaciju o prvim
rezultatima ispitivanja.
“U Općini Tešanj predstavljen je Elaborat o hidrogeološkim istraživanjima
podzemne vode na lokalitetu Bobarsko polje. Elaborat je dio projekta iz Strategije
razvoja općine Tešanj, a koji se odnosi na iznalaženje dodatnih količina vode, odnosno
izgradnja dva nova bunara sa 15l/sec vode.
Hidrogeološko istraživanje obuhvatilo je površinu od oko 2 km²,
te su zabilježene dvije potencijalne lokacije za buduće eksploatacione bunare koje
imaju zadovoljavajuću izdašnost vode iz podzemlja.
Nakon provedenih dodatnih ispitivanja i utvrđivanja elemenata
imovinsko-pravne prirode, pristupiće se izradi Idejnog projekta Eksplatacionog bunara.
Izvođač radova je firma GeoAVAS doo Srajevo a nadzor je
INPROS doo Mostar”.
Objavljena knjiga Poeme Amira Brke
Svjetski dan poezije 21. mart trebao je biti obilježen u Općoj
biblioteci promocijom knjige Poeme Amira Brke koja je upravo i objavljena u
izdanju ove tešanjske ustanove. Predviđeni učesnici promocije bili su dr. Ivan
Milenković iz Beograda i književnik Almir Zalihić, a putem skajpa trebali su se
uključiti književna kritičarka Ljiljana Šop i profesor Enver Kazaz. Ali, kao i
drugi kulturni događaji, ova promocija je odložena zbog pandemije korona virusa.
Knjiga sadrži pet poema Amira Brke i pogovor Ljiljane Šop iz
kojeg izdvajamo sljedeće: “Ima takvih knjiga nakon kojih više ništa nije
isto, a ništa više nije isto ni nakon pomnog čitanja Brkinih poema. U pitanju
je u tolikoj meri intenzivno i podsticajno preispitivanje svega (ne)postojećeg,
bliskog i dalekog, davnog i savremenog, profanog i svetog, da ono otvara neke
nove prostore, ali i ponore u potrazi za razumevanjem sveta i čoveka u njemu.
Kao da nebo nad našim glavama i zemlja pod našim nogama zamene mesta, a strane
sveta se vrtoglavo zavrte oko nas, te sve u što smo verovali, mislili da znamo,
nagađali – stane da zahteva i s pravom očekuje da mu ponovo nađemo smisao,
mesto i razlog postojanja i trajanja. Otprilike se tako nekako osećam pred
svakom novom Brkinom pesničkom tvorevinom, već godinama.”
Sankcije za parkiranje na javnim površinama
Jedan od najvećih tešanjskih problema je parkiranje
automobila u glavnoj saobraćajnici. Godinama se provlači pitanje saobraćaja
Titovom ulicom, Trgom Ferhad-bega i parkiranja na Ilirskom trgu. Ove ulice su utorkom
i petkom, pijačnim danima, zakrčene vozilima. Ako se zabrani saobraćaj
obrtničke firme tvrde bi u tom slučaju ostale bez posla. Mnogi građani pa i vlasnici objekata koriste ove prostore kao parking.
Međutim već drugu sedmicu Cestovni inspektor Općine Tešanj je sa
Komandirom Policije za saobraćaj usaglasio aktivnosti na dopuni saobraćajnih
znakova. Počelo je rigorozno kontrolisanje poštivanja saobraćajnih znakova. Osobe
koje ne poštiju saobraćajne znakove sankcionišu se i sprečava njihovo
nepropisno korištenje javnih površina, naročito u pazarne dane.
U petak Titova ulica bez automobila
Tako u zadnje dvije sedmice ovaj prostor je neprepoznatljiv
jer nema načičkanih vozila na svakom koraku, čak šta više nema ih nikako.
Postoji još prostora gdje se vrši nepravilno parkiranje na
trotoarima onemogućavajući prolaz pješaka. Takav prostor je samo pedesetak
metara od Policijske stanice prema Kiseljaku, iza ulaza u Lovački dom (druga
fotogarfija).
Pored toga potrebno je dodatno obilježavanje saobraćajnim
znakom. Tako ima potpuno nelogičnih rješenja kao što je izlazak iz ulice Adema
Prnjavorca koji ima prednost u odnosu na one koji dolaze iz ulice Hećimovića i
9. septembra. Nekada je tu bio znak stop, a sada ga nema.
Vašarište
Toponim
Vašarište u Tešnju se više i ne spominje. Na tom mjestu se danas nalaze:OŠ Huso
Hodžić sa dvorištem i zelenom površinom, parking i stambena zgrada.
Vaširište 1928. godine, u prvom planu ringišpil
Ne postoji pisani dokument iz koga se može vidjeti od kada
je Vaširište (Sajmište) bilo u funkciji imena koje nosi. Rastom varoši kao
urbane sredine i administrativnog centra Tešanj postaje i mjesto trgovine. BiH
je bila zemlja agrarne proizvodnje i zanatsva, a Tešanj kao značajna urbana
sredina postaje trgovačko mjesto. Organizirali su se vašari na kojima su se
prodavale različite robe i usluge. Ujesen zemljoradnici, koji su činili
apsolutno najveći dio stanovništva, prodaju svoje proizvode i tako steknu kupovnu
moć (suhe šljive, pekmez, suho meso,
vuna, krzna, kožice i dr.). Vašar se organizira baš u
kasnu jesen 1. novembra i trajao je tri dana (samo je gračanički bio deset dana
poslije tešanjskog).
Prodavale su se sve vrste roba (drveni, grnčarski i limeni
proizvodi za kuću, odjeća, obuća i dr.
Za zabavu tu je bio ringišpil. Do 1954. godine u Tešnju nije
bilo električne energije pa se ringišpil pokretao ručno tako što bi djeca na
platformi gurala grede nosače sjedišta. Nakon deset vožnji sišli bi u korpu
koristili jednu besplatnu vožnju. Tu su bile igre karike na marike, ruleti sa
na koji su se stavljali novčani ulozi i dr.
Na vašaru su se pojavljivali i noviteti kada su u pitanju
proizvodi i njihovo pakovanje. Tako se po
mom sjećanju prvi put pojavila staklena boca sa gumenim čepom i žičanim
mehanizmom za zatvaranje u kojoj se nalazila
šabesa (zaslađena soda voda).
O polažaju Vaširišta i njegovoj veličini može se vidjeti iz
fotografije načinjene 1928. godine, iste godine kada je podignut nadgrobni
spomenik pjesniku Musa Ćazimu Ćatiću, koji se vidi na fotografiji.
Zgrada Sreske limarske radionice Pobjeda na Vaširištu
Na Vašarištu je 1882. godine došla cirkuska grupa. Bio je to
prvi dolazak cirkusa u Bosnu i Hercegovinu (Mustafa Ćerman Hronologija ličnosti
i događaja tešanjskog kraja-rukopis).
Vašar je bio događaj
za stare, a radost za djecu.
Iza Drugog svjetskog rata na Musali nasposredno uz Vaširište
izgrađena je sportska dvorana DTV Partizan, zatim Veterinarska stanica, zgrada
Sreske limarske radionice Pobjeda i
automehaničarska radnja Poleta. Dalje uzvodno bilo je odbojkaško igralište uz saobraćajnicu,
prostor uz Tešanjku su djeca koristila za igranja lopte (fudbala), koji će
kasnije šezdesetih koristiti kao rukometno igralište. U nastavku je bio satadio
NK Tošk. Od Tešanjke ga je dijelio kameni zid 50-60 visine cm, a publika je
bila na prostoru između ceste i igrališta 
Detalj sa igrališta TOŠK-a. Iza se vidi put koji se odvaja
do zgrade Doma zdravlja čija je gradnja počela 1954. godine,
a završena 1958. godine..
Stare fotografije
Otvaranje Doma kulture 25.maj 25.5.1980. godine
Zgrada Doma kulture izgrađena nakon što je obrtnik Safet
Hadžihasić poklonio Općini 27,840 kg zlata. Radilo se o 23 vrste zlatnika kao
što su dukati (šorvani), austrougraske krune, napoleondori i drugi zlatnici iz
kovnica u Belgiji, Francuskoj, Švicarskoj Italiji i Rumuniji.
Ugovor je potpisan 15.5.1975. godine između Skupštine
opštine i Safeta Hadžihasića u kojem je bila pomenuta količina zlata od 3.981
zlatnika, a koja će se koristii u dinarskoj protuvrijednosti za izgradnju Doma
kulture.
Safet Hadžihasić je bio tešanjski krojač kožne odjeće koja
je šezdesetih godina bila veoma taržena (vidnjake, mantili i dr.). Tada osniva
privatnu krojačku radionicu. Safet je zanat naučio u privatnoj krojačnici koja je odmah poslije rata proizvodila kožne
proizvode za vojsku, a kasnije sa mašinama Safet ulazi u državnu firmu.
Privatni posao je išao dobro, a Safet nije imao porodicu, pa je
sav novac od zarade pretvaro u zlatnike. Bio je veliki prijatelj sa tadašnjim
predsjedikom Skupštine Salihom Sarićem i od tog poznastva krenula je ideja i
realizacija i aktivnosti na legalizaciji zlata i njegovom prevođenju u dinare.
Izgradnja Doma započela je 1978. godine, a odvijala se u
dvije faze:građevinski dio koji je rađen iz kreditnih sredstava u iznosu od 17
miliona dinara i sredstvima Zajednice za kulturu i Skupštine općine u iznosu od
5.953.887. dinara, u drugoj fazi infrastruktura, interijeri, vanjsko uređenje i
drugo vrijednosti 12.945.181.40 dinara.
Iz sredstava iz prodaje zlata otplačivan je kredit i da nije bilo ovih sredstva ne bi tada bila
moguća izgradnja Doma.
Sredstva Zajednice za kulturu i Skupštine obezjeđena su
udruživanjem iz samodoprinosa MZ Tešanj, privrednih i neprivrednih
organizacija, utemeljivača kojih, osim Hadžihasića ima još 34 i prodatih zahvalnica.
(Iz teksta Safet Hadžihasić veliki tešanjski darodavac
objavljenog u knjizi Na tragovima tešanjske prošlosti, Alije Galijaševića)
Fotografija je načinjena poslije Drugog svjetskog rata u
Raduši, kada su se žene i djevojke
okupile na okopavanju kukuruza. Obzirom na muškarca sa titovkom vjerovatno se
radi o akciji vlasti. Međutim u to vrijeme,
a i kasnije, radovi na zemlji kao što je kopanje, berba, pravljenje kuće,
ljušćiba kukuruza i sl., olupljao se veći broj komšija i rođaka kako bi se
posao završio u što kraćem roku. To je tzv moba, a domaćin bi im uzvračao sa svojim članovima
porodice kada se kod njih budu radili takvi poslovi. Poslovi su se završavali
sijelom, bogatom trpezom i pjesmom.
(fotografije Irfana Deljkića)
Sa table na Gornjoj čaršiji
Husein Galijašević/zosradio.ba
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku ZOS radija.
