Rad medija je tokom prošle godine djelimično ili potpuno
blokiran u više od 130 od 180 analiziranih zemalja širom svijeta, navode
Reporteri bez granica.
Indeks medijskih sloboda Reportera bez granica za 2021.
godinu pokazao je da je novinarstvo kao glavna vakcina protiv dezinformacija,
bilo ograničeno u 59 zemalja, te u u potpunosti blokirano ili ozbiljno otežano
u 73 od 180 analiziranih zemalja širom svijeta.
Broj zemalja u kojima je novinarstvo tokom prošle godine
bilo ograničeno, otežano ili blokirano predstavlja 73 posto od ukupnog broja
analiziranih zemalja, a te države su, kako se navodi u izvještaju,
klasifikovane kao “vrlo loše”, “loše” ili “problematične” za slobodu medija i
prema tome su na karti o medijskim slobodama u svijetu, identifikovane crnom,
crvenom ili narandžastom bojom.
U izvještaju Reportera bez granica se navodi da se tokom
prošle godine dramatično pogoršao pristup informacijama, te da je pandemija
koronavirusa korištena kao osnova da se novinarima blokira pristup izvorima
informacija i izvještavanju na terenu. Podaci Indeksa medijskih sloboda su
pokazali i da je novinarima sve teže istraživati i izvještavati o osjetljivim
pričama, posebno u Aziji, na Bliskom Istoku i u Evropi.
Stanje u BiH i regiji
Prema Indeksu medijskih sloboda za 2021. godinu, BiH se kao
i prošle godine nalazi na 58.
mjestu od 180 zemalja. U izvještaju Reportera bez granica se navodi da
tu vlada polarizovana politička klima koja je stvorila neprijateljsko okruženje
za slobodu medija i koja je obilježena stalnim verbalnim napadima i
nacionalističkom retorikom, te da su u toj zemlji sve više evidentne uređivačke
politike koje odražavaju etničku podjelu i govor mržnje. U dijelu za BiH se
navodi i da se novinari napadaju zbog svog etničkog porijekla i onoga o čemu
izvještavaju (naročito o migracijama), kao i da tužbe za klevetu političara
često služe za zastrašivanje novinara i odvraćaju ih od obavljanja njihovog
posla.
U izvještaju Reportera bez granica piše i da se u BiH
nastavlja manipulacija medija u političke svrhe što je posebno izraženo u
javnim servisima, kao i u privatnim medijima, posebno onim na internetu. U
dijelu za BiH, Reporteri bez granica pišu da, iako je provedba zakona o kleveti
napredovala, on i dalje utiče na samocenzuru novinara, te da niti jedan zakon
nije poboljšao cjelokupno okruženje za novinare, niti je donesen zakon o
medijima na internetu, a navodi se i da napredak nije postignut ni po pitanju
transparentnosti vlasništva nad medijima. Reporteri bez granica pišu da
istraživako novinarstvo u BiH ima ključnu ulogu u društvu, te da je nekoliko
online medija otkrilo značajne slučajeve korupcije tokom prošle godine.
Reporteri bez ganica navode i da je pandemija koronavirusa
dodatno potkopala slobodu medija tokom 2020. kada su bh. vlasti održavale
konferencije za medije bez fizičkog prisustva novinara i kada su državni
službenici izbjegavali odgovoriti na kritična pitanja o važnosti vladinih
mjera. Kako se navodi u izvještaju, neke bh. institucije direktno su ometale
rad novinara, a u nekim slučajevima i optuživale novinare za “netačno i
zlonamjerno izvještavanje”.
Iako je zabilježen pad medijskih sloboda u Sloveniji, prema
Indeksu medijskih sloboda Reportera bez granica, ta zemlja je najbolje
rangirana zemlja u regiji i od 180 zemalja širom svijeta nalazi se na 36.
mjestu, zatim slijedi Hrvatska koja je zabilježila napredak od tri mjesta i
sada se nalazi na 56. poziciji.
Od zemalja Zapadnog Balkana, najveći pad od čak osam mjesta
bilježi Kosovo, a ta zemlja je prema Indeksu Reportera bez granica rangirana na
78. mjestu, a slijede je Albanija na 83., Sjeverna Makedonija na 90., Srbija na
93. i Crna Gora na 104. mjestu od 180 zemalja.
Stanje medijskih sloboda u drugim zemaljama
Prema Indeksu medijskih sloboda Reportera bez granica,
Norveška je najbolje pozicionirana zemlja, koja se na prvom mjestu nalazi već
petu godinu zaredom, iako su se, kako se navodi, mediji u toj zemlji žalili na
nedostatak pristupa državnim informacijama o pandemiji. Finska je prema Indeksu
medijskih sloboda zadržala drugo mjesto, dok je Švedska povratila svoju treću
poziciju na kojoj se prošle godine nalazila Danska kojoj je ove godine pripala
četvrta pozicija.
Iako je Evropa i dalje najpovoljniji kontinent za slobodu
medija, Reporteri bez granica pišu da
se nasilje nad novinarima povećalo. Kao primjer zemlje u kojoj je zabilježeno
kršenje medijskih sloboda, Reporteri bez granica, između ostalog navode Mađarsku (92.)
u kojoj se, kako su naveli, nastavljaju “kriminalizirati” lažne vijesti o
koronavirusu i nastoji blokirati pristup informacijama.
Pad medijskih sloboda za dva mjesta zabilježila je Njemačka
koja je prema Indeksu medijskih sloboda rangirana na 13. mjesto, a Reporteri
bez granica pišu da
su novinari u toj zemlji napadnuti od strane ekstremista i teoretičara zavjere
tokom protesta koji su se održavali zbog nezadovoljstva o uvođenju mjera
ograničenja tokom pandemije.
Reporteri bez granica navode da je situacija u Njemačkoj još
uvijek “prilično dobra” što je slučaj i sa Sjedinjenim Američkim Državama koje
se nalaze na 44. mjestu od 180 zemalja gdje su zabilježeni rekordni brojevi
napada na novinare (oko 400) i hapšenja predstavnika medija (130).
Kao loše kvalifikovane zemlje, Reporteri bez granica navode
Brazil (142.), Meksiko (143.) i Rusiju (150.) u kojoj se ograničava medijsko
izvještavanje o protestima podrške opozicionarnom lideru u toj zemlji, Alekseju
Navaljnom.
Prema Indeksu medijskih sloboda Reportera bez granica za
2021. najlošije rangirane zemlje su Kina (177.) u kojoj se, kako se navodi,
nastavlja širenje cenzure na internetu, kao i propaganda i nadzor medija, a
slijede je Turkmenistan (178.), Sjeverna Koreja (179.) i Eritreja koja se
nalazi na posljednjem, 180. mjestu.
zosradio.ba/media.ba
