Naučnici su zabrinuti zbog mogućnosti da bi anksioznost,
nastala zbog pandemije koronavirusa, mogla neke ljude navesti da stvore
kompulzivne higijenske navike koje bi ih mogle spriječiti u ponovnoj
integraciji u vanjski svijet, unatoč padu hospitalizacija i smrtnih slučajeva
uzrokovanih COVID-19.
Koncept “sindroma COVID anksioznosti” prvi su
teoretizirali Ana Nikčević sa Univerziteta Kingston i Marcantonio Spada sa
Univerziteta South Bank u Londonu, kada su primijetili da ljudi razvijaju
određeni niz osobina kao odgovor na pandemiju.
Te osobine uključuju prisilnu provjeru prisutnosti simptoma
zaraze, izbjegavanje javnih mjesta i opsesivno čišćenje, piše The Guardian. No,
sada smatraju da se pojave poput izbjegavanja bilo kakvih prijetnji, strah od
korištenja javnog prijevoza ili višesatno čišćenje doma, neće lako smiriti čak
ni kada COVID-19 bude pod kontrolom.
– Strah je normalan. Vi i ja trebali bismo se bojati virusa,
jer je opasan. Međutim, razlika u pogledu razvijanja psihopatološkog odgovora
je u tome ponašate li se na pretjerano sigurne načine koji vas zaključavaju u
strah. Očekujem da ćemo imati dijelove stanovništva koji izbjegavaju ponovno
društveno angažiranje i neprestano se brinu zbog virusa u mjesecima koji
dolaze, bez obzira jesu li vakcinisani ili ne – smatra Marcantonio Spada.
zosradio.ba/depo.ba
