Prije nedelju dana Turska je izdala međunarodnu potjernicu
za osnivačem jedne od kompanija za trgovinu kripto-valutama. Turske vlasti
sumnjaju da se Faruk Fatih Ozer krije u Albaniji, te da u svom posjedu ima dvije
milijarde dolara u kripto-valutama.
Zbog povezanosti sa njegovom kompanijom ‘Thodex’, turske
vlasti su takođe uhapsile još 62 ljudi u osam gradova. Turske vlasti su toliko
odlučne da im Ozer bude isporučen, da je čak i turski ministar unutrašnjih
poslova Suleyman Soylu to lično zatražio od svog albanskog kolege. Inače,
Turska planira da zabrani korišćenje svih kripto-valuta od 1. maja ove godine.
Budućnost koja nije
sigurna
Iako mnogi smatraju kripto-valute ‘prolaznom modom’ u
finansijskom poslovanju, one su zapravo prisutne više od jedne decenije. Često
nazivane i kriptovalute (eng. cryptocurrency, od latinskog kryptos – sakriven,
tajan), digitalne kripto-valute su
nastale kao odgovor globalnog tržišta koje sve više trgovinsku razmjenu obavlja
putem interneta, na onlajn prodavnicama, kao što su Amazon, eBay ili kineski
gigant Ali Baba.
Danas je nemoguće naći kompaniju koja svoje proizvode ne
prodaje na internetu u nekom obliku, a često su tu u pitanju i više načina za
onlajn kupovinu, naročito kada su u pitanju odjeća, obuća, tehnika i slični proizvodi.
Američki kompjuterski naučnik David Chaum je 1983. godine
stvorio prvi softver koji je omogućavao slanje i primanje digitalnog novca.
Svoj izum je nazvao “E-cash”, a kasnije ga je preimenovao u “Digicash”.
Ovaj softver je bio prvi koji je koristio i enkripciju u
softveru kao standard – do tada su čak i velike banke koristile BBS ili Telex
računarske konekcije, koje su se zasnivale na običnom tekstu.
Kineski naučnik Wei Dai je 1998. godine stvorio “b-money”,
vrstu digitalnog novca koji se anonimno mogao slati i primati putem interneta.
U isto vreme i američka bezbednosna agencija NSA (National Security Agency)
objavljuje CAEC, svoju verziju softvera za digitalne valute.
Pravi izumitelj bitcoina još uvijek nije poznat javnosti.
Godine 2009. se na internetu pojavilo nekoliko verzija bitcoin softvera, kao i
opis načina na koji on funkcioniše. Autor je bio programer pod pseudonimom
Satoshi Nakamoto.
Bitcoin je prvi digitalni novac koji je koristio SHA-256
sistem enkripcije, za koji se i danas smatra da se ne može hakovati ili
dekriptovati (barem ne bez izuzetno moćnih računara, kojih ima desetak u cijelom
svijetu). Centralna banka Velike Britanije je prva prihvatila bitcoin kao
validnu valutu 2014. godine.
Pravi identitet Satoshi Nakamotoa ni danas nije poznat.
Mnogi su tvrdili da je u pitanju Hal Finney, pionir na polju kriptografije,
koji je i zvanično bio prvi korisnik bitcoina. Veliki broj stručnjaka smatra da
je Satoshi pseudonim Nila Szaba, poznatog računarskog eksperta, koji je 90-ih i
sam kreirao digitalni novac pod imenom “bit gold”.
Bitcoin je najpopularniji digitalni novac – procjenjuje se
da ukupan broj “digitalnih novčića” prelazi vrijednost od 853 milijarde dolara.
Većina novinara i stručnjaka širom svijeta smatra da se radi o Elonu Musku,
osnivaču kompanija Tesla i Space X. Dogecoin je još jedna popularna kripto –
valuta, koja je nastala kao šala, sa gotovo nikakvom vrijednošću od 0,04
dolara. Ime je dobila po popularnom japanskom animiranom psu Shiba Inu, na
internetu poznatom kao ‘Doge’. Popularnost ovog lika se ubrzo pretvorila u
realnu vrednost – dogecoin je stigao do vrednosti od čak 10 milijardi dolara, a
njegova trenutna vrijednost i dalje raste stopom od 6,3 odsto.
Ipak, prošlog petka bitcoin je na berzama pao za 14 odsto,
što je za čak 23 odsto manje od njegove najviše dostignute vrednosti. Procjenjuje
se da je za nedelju dana pada ove valute izbrisana čak jedna trećina tržišne vrijednosti
kripto-valuta, što je gotovo 250 milijardi dolara, a najveći gubitak se dogodio
za samo 24 sata. Pad bitcoina je počeo kada je američki predsednik Džo Bajden
najavio novi set zakona koji će regulisati kripto-valute i trgovanje
‘digitalnim novcem’ na berzama. Ethereum, druga po popularnosti kripto-valuta
također je zabilježila pad vrijednosti od 5 odsto.
Analitičari na Wall Streetu smatraju da bi ovaj novi set
zakona mogao da pomogne Bajdenu da uspostavi i finansira svoj dugo najavljivani
program ‘American Famillies Plan’ koji bi pomogao porodicama sa djecom, a koje
su na granici siromaštva. Granicom siromaštva se u SAD smatra prosječna
četvoročlana porodica koja godišnje ima prihode manje od 26 hiljada dolara.
Milan Đorđević, IT stručnjak, kaže da ovakve promjene ne
treba da čude.
“Bitcoin i kripto-valute su toliko popularne da su u njih
počele da ulažu i velike međunarodne banke, investicioni fondovi i hedge
fondovi. Procjene su da sve digitalne valute zajedno imaju tržišnu valuaciju od
čak 1.5 triliona dolara, pa ne čudi i da su velike zemlje, kao i Evropska
unija, zainteresovane za njihovo regulisanje. Također, pojavom novih vrsta
digitalnih valuta, kao što je slučaj sa najnovijim NFT-ima, veliki broj ljudi
će moći da ‘stvara’ sopstvenu digitalnu vrijednost, i da je plasira na onlajn tržištu
kapitala”, objašnjava Đorđević.
Napravi svoj Bitkoin
Tržište opreme za ‘proizvodnju’ bitcoina je ogromno i mjeri
se u milijardama dolara, a naročito su za njega zainteresovane tzv. HPC
kompanije (High performance computing, visoko efikasna obrada podataka). Tako
je kompanija Nvidia predstavila nedavno svoju posebnu karticu za bitkoine, CMP
30HX. Ovaj hardver može da radi brzinom od 26MH (mega hash) u sekundi, što je
izuzetno brzo kada je u pitanju stvaranje bitkoina (ono se nekada naziva i
‘rudarenje’). Također, mnogi se odlučuju i za kupovinu klasičnih grafičkih
kartica iz popularne GTX serije, koje takođe imaju slične performanse, budući
da imaju isti procesor TU116. Onlajn prodavnica Amazon je takođe prepuna raznog
hardvera za bitkoine. Budući da ovakvi računari troše i dosta električne
energije, većina korisnika se sada oslanja na specijalizovane ASIC računare
(aplication specific Integrated, računar za specijalnu namjenu).
Tu su i aplikacije za smartfone poput Enjin i ‘S!NG’ koje
vam omogućavaju da bilo koji digitalni fajl, sliku ili multi-mediju koju ste
stvorili zaštitite NFT algoritmom (NFT, non-fungible token) i kao takav
unikatni proizvod ponudite prodaju na specijalizovanim portalima. Cijene
ovakvih ‘umjetničkih djela’ su posljednjih mjeseci u velikom usponu, pa nije rijetkost
da se prodaju i za nekoliko miliona dolara.
zosradio.ba/balkans.aljazeera.net
