Čini se kao da je prošlo puno duže, ali prvi slučaj COVID-19
službeno je zabilježen u decembru 2019.
Istraživači nastavljaju istraživati prave učinke ove
bolesti, uključujući i neobične, a nova analiza sada je povezala infekciju s
rijetkim neurološkim stanjem, piše Sciencealert.
Akutni transverzalni mijelitis (ATM) – upala leđne moždine
koja može uzrokovati bol, paralizu i senzorne probleme – identificiran je u 43
odrasla slučaja COVID-19 u 21 zemlji, sa pacijentima u dobi od 21 do 73 godine,
i također troje djece u dobi 3 do 14 godina.
Istraživanje podrazumijeva prethodna istraživanja i
izvještaje o slučajevima, a kako istraživači tvrde, podaci su dovoljni da
opravdaju daljnju istragu. Procjenjuje da je učestalost ATM samo 1,34 do 4,6
slučajeva na milion ljudi.
Suprotno tome, tokom razdoblja od 10 mjeseci, incidenca
ATM-a samo među pacijentima s COVID-19 iznosila je oko 0,5 slučajeva na milion,
što je pokrenulo uzbunu kod istraživača.
“Otkrili smo da je ATM neočekivano česta neurološka
komplikacija COVID-19. Većina slučajeva (68 posto) imala je latenciju od 10
dana do 6 sedmica, što može ukazivati na postinfektivne neurološke komplikacije
posredovane reakcijom domaćina na virus”, rekli su istraživači.
Novo istraživanje dodaje ono što već znamo u vezi s COVID-19
i neurološkim komplikacijama: bolest je povezana s brojnim problemima živčanog
sistema, poput dugotrajnog učinka “moždane magle”.
U ova 43 slučaja utvrđeno je da lezije leđne moždine vode do
kvadriplegije i paraplegije, s ostalim povezanim problemima, uključujući
gubitak kontrole nad mokraćnim mjehurom.
Istraživanje je provedeno nakon što je otkriven slučaj u
Panami. Potom su prikupljeni daljnji slučajevi iz naučne literature objavljene
između marta 2020. i januara 2021. godine.
“Ovo istraživanje potvrđuje da ATM nije rijetkost kao
neurološka komplikacija povezana s infekcijom COVID-19 širom svijeta, odgovorna
možda za 1,2 posto svih neuroloških komplikacija uzrokovanih ovim
koronavirusom”, zaključuje tim.
Budući da je poznato da je ATM imunološki posredovano stanje
(što znači da je primarni uzrok nejasan, ali postoji uključenost našeg
imunološkog sistema i upalnih procesa u tijelu), istraživači ukazuju da postoje
neki potencijalni imunološki mehanizmi koji mogu objasniti kako SARS- CoV-2
može dovesti do ATM-a.
Nadalje, tim također primjećuje da su se tri slučaja ATM
dogodila u ispitivanjima cjepiva protiv AstraZenece. Iako je svaki od njih
istražen, istraživači u ovom istraživanju napominju da bi mogli dati trag o
uključenim imunološkim mehanizmima.
“Patogeneza ATM-a i dalje je nepoznata, ali moguće je
da antigeni SARS-CoV-2 – možda također prisutni u cjepivu AZD1222 COVID-19 ili
njegovom adjuvantu adenovirusa čimpanze – mogu inducirati imunološke mehanizme
koji vode u mijelitis”, pišu oni.
Daljnje studije trebale bi pomoći u pronalaženju više
odgovora i uključenih antigena, ali to je još jedan podsjetnik da smo još
uvijek daleko od razumijevanja svega što COVID-19 donosi sa sobom, čak i dok se
cjepiva šire širom svijeta.
Prethodno istraživanje otkrilo je komplikacije s trudnoćom
za osobe koje se zaraze COVID-19, a postoji i stalni problem dugotrajnog
COVID-a – onih koji pate od simptoma tokom mnogih mjeseci nakon što su uglavnom
preboljeli početnu bolest.
Iako je koronavirus pod nadzorom u više zemalja na svijetu –
unatoč prijetnji novih sojeva – istraživanje učinaka COVID-19 nastavit će se
dugo nakon završetka pandemije.
zosradio.ba/radiosarajevo.ba
