Sredinom maja 2014. su se desile velike poplave nakon padavina koje su prevazišle rekord zadnjih 120 godina, od kako se vrše mjerenja.
Samo u periodu od 48 sati (13-14. maja 2014.) palo je u nekim područjima Bosne i Hercegovine oko 150 l/m². Ekstratropska ciklona je izlila količinu kiše koja je uobičajena za više od tri mjeseca, na Srbiju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.
Iz korita su se izlile rijeke Bosna, Drina, Sana, Sava, Vrbas i druge. Poplavljeni su Orašje, Domaljevac Šamac, Odžak, Brčko, Maglaj, Doboj, Derventa, Tuzla, Prijedor,Travnik, Janja, Bijeljina[, Zenica, Živinice, Vareš, Zavidovići, Ključ, Banja Luka, Čelinac i mnoga druga mjesta i naselja. Ugroženo je područje uz rijeku Savu.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine proglasila je 15. maja stanje prirodne nesreće, a Vlada RS je 17. maja proglasila vanrednu situaciju na cijelom području Republike.
Maglaj je grad koji su najviše pogodile prirodna katastrofa i poplave u maju 2014. godine. Zahvaljujući donatorskim sredstvima i angažmanu lokalnog stanovništva, ljudi iz svih krajeva Bosne i Hercegovine koji su volontirali, kao i Evropske unije i zemalja sa različitih kontinenata, sanirani su, rekonstruisani ili nanovo izgrađeni brojni objekti.
To što se Maglaju dogodilo u maju 2014. je ravno kataklizmi. Svi nekako pokušavaju potisnuti sjećanja na taj period, i zajedno ostaje nada da takve prizore iz Maglaja više nikada nećemo morati gledati.
zosradio.ba
