Tešanj: Dom kulture leži na 27 kilograma zlata

/

Grad Tešanj je između 1463. i 1521. godine, prelazio čas pod tursku, čas pod ugarsku vlast.

U periodu od oko 13 godina (1463-1476) bio je središte Kraljevstva bosanskog i sjedište vojvode Radivoja Kotromanića, člana bosanske kraljevske loze. Kraljevstvo bosansko je tampon-država koju su uspostavili i dokinuli Turci. Tešanj će kasnije postati središte nahije, a potom i kadiluka kojeg su činili tešanjska, maglajska i dobojska kapetanija, te varošica Novi Šeher. Kako je granica Otomanskog carstva pomjerana daleko na sjever, Tešanj je mogao živjeti i razvijati se u miru.

Arhiva (Foto: ZOS radio)

Na lijevoj strani rijeke Usore, na obroncima planina Dubrava i Borja, osnovan je 1531. godine Gazi Husrev-begov vakuf, sa selima Omanjska i Kuzmadanje (današnja Komušina i Planje), a ćehaja tog vakufa postao je Gazi Ferhad-beg, sin Iskenderov, sestrić sultana Sulejmana Veličanstvenog. On je osnovao svoj vakuf na desnoj strani Usore. Ferhad-beg, koji se prvi put u historijskim dokumentima spominje kao sudionik Mohačke bitke, zapravo je najznačajnija ličnost za rani razvitak Tešnja. Bitka na mohačkom polju desila se 29. augusta 1526. godine, između ugarsko-hrvatske i turske vojske. Tursku vojsku predvodio je sultan Sulejman I Veličanstveni, a ugarsku kralj Ludovik II.

Ono što je posebno interesantno, jeste „blago“, koje se čuva na prvom spratu Dizdareve kule, u tešanjskoj Gradini, pod nadzorom našeg Muzeja, a to je zastava koja je korištena tokom Mohačke bitke. Smatra se jednim od najvrijednijih eksponata koji je Muzeju predat tek 2015., a već gotovo pet stoljeća pomno ju je čuvala porodica Šehagić. Te godine su odlučili građanima Tešnja pokloniti ratnu zastavu svoje porodice iz bitke na Mohačkom polju.Pomenutu zastavu nosio je predstavnik porodice Šehagić – Avdaga Šehaga, a kao nasljedstvo prenosila se iz generacije u generaciju, na muške potomke. Kako nema više muških potomaka, odlučili su da zastavu poklone Muzeju Tešanj, da bi ona bila dostupna i javnosti. Posebno je zanimljiva turistima iz Turske i Mađarske, koji obavezno je moraju pogledati. Na zastavi je izvezen natpis na arapskom jeziku koji u prijevodu glasi: „U ime Allaha Milostivog Samilosnog. Ti obraduj vjernike, a uspjeh i skoru pobjedu daje Allah.“

Foto: ZOS radio

Tešanj u Austrijske ruke pada 4. septembra 1878. godine, kada na ovim prostorima počinje gradnja puteva, zgrade za javni život (današnje Općine), otvaraju se škole, apoteke i bolnice, kao i prvi hotel. Austro-ugarska ovdje zatiče i tri medrese, a grad doživljava nagli gospodarski razvoj.

Prva privatna banka u BiH

U tom periodu otvoreno je nekoliko banaka i one kreditiraju zanatstvo i trgovinu. Tako se nastavlja tradicija bankarstva započeta još 1630. godine. Razvoj bankarstva u Tešnju utječe na razvoj bankarstva u cijeloj Bosni i Hercegovini. Objekat prve privatne banke u BiH, još uvijek je u funkciji, a vjerovali ili ne, i danas se koristi u svrhu jedne od privatnih banaka. Izgradio ga je Ademaga Mešić 1908., a u više navrata je renoviran i obnavljan. Većinu svog vremena služio je kao sjedište nekih od banaka.

Tešanj (Foto: R.V./zosradio.ba)

Zgrada Općine Tešanj

Zgrada današnje Općine Tešanj, izgrađena je još za vrijeme Austro-ugarske vladavine, a ono što je malo poznato jeste njena historija. Naime, kada su je gradili, za nju su dali garanciju da će se zgrada moći koristiti narednih 100 godina. Posebno zanimljiva činjenica jeste kada je istekla ta garancija, da su poslali obavijest, o isteku, te da se od tada mora posebna pažnja posvetiti tom objektu i da više ne mogu garantirati sigurnost objekta.

Tešanj (Foto: R.V./zosradio.ba)

Dom kulture

Kada je riječ o kulturno-historijskom naslijeđu različitog doba, različitog porijekla i  pripadnosti, njihov broj i obim i pored brojnih nedaća predstavlja, još uvijek, šaroliki milje jednog prostora u čijem fokusu su se, kroz historiju, prelamala i održavala sva značajnija bosansko-hercegovačka zbivanja. Kada je riječ o Tešnju, on je među prvim gradovima dobio i Dom kulture, a sve zahvaljujući zlatnom dobrotvoru. Bio je to krojač Safet Hadžihasić, još uvijek jako cjenjen i dobro zapamćen u ovom gradu.

Tešanj (Foto: R.V./zosradio.ba)

Cijelog svog života bavio se šivenjem odijela od kože. Bio je štedljiv, bez porodice, družio se tek toliko da se ponekad odmori od napornog posla, jer ono što je najbolje umio jeste da radi. Poslije 35 godina, Safet je svoj trud, rad i zalaganje, pretvorio u zlato i to čak 31 kilogram. Kako je zaključio da je u životu sve prolazno, odlučuje se da nešto učini za pomen, za trajanje ovog grada. Svoje vrijedno zarađeno zlato, 27,840 kilogram, daje za izgradnju Doma kulture, a tri kilograma za izgradnju Vatrogasnog doma. Godine 1979., već se nazirala bjelina gradevine, a maja 1980., Dom je primio i prvog gosta. Bio je to Safet Haždihasić u društvu onih koji su mu pomogli u ostvarenju njegove ideje.

Eminagića konak

Od Doma kulture, zgrade Općine, kaldrma pored prve privatne banke vodi ka starom jezgru čaršije, pa sve do Eminagića konaka, tradicionalne bosanske kuće, za koju slobodno možemo reći da je jedan od najljepših stambenih objekata u Bosni i Hercegovini, kojeg krasi tradicionalni način gradnje. Izgradila ju je porodica Eminagić iz Tešnja, polovinom 19. stoljeća.

Građen je tradicionalnim sistemom gradnje s prirodnim materijalima. Eminagića konak je velikih dimenzija, 13.40 metara sa 11.46 metara, s obzirom na period u kojem je građen. Prostire se na dvije etaže, uz još podrumske prostorije, odnosno magazu. Objekat je 2005., uvršten na spisak nacionalnih spomenika BiH. U potpunosti je renoviran i restauriran 2011., iz sredstava  evropskih fondova i Općine Tešanj.

Foto: ZOS radio

U kući možete osjetiti i vidjeti kulturu stanovanja jedne bogate gradske porodice iz Tešnja čak iz 19. stoljeća. Etnološka postavka u kući još uvijek nije urađena, ali su izloženi najznačajniji predmeti: Kur`an časni iz kuće, tkani i vezeni predmeti, dijelovi tradicionalne nošnje iz Tešnja, tkalački stan, ibrici i drugi predmeti. Danas je u posjedu JU Muzeja Tešanj i predstavlja jedan od dijelova turističke ponude ovog grada.

Za turiste jako važna činjenica vezana za grad Tešanj i Tešnjake, jeste da i danas čuvaju autentičan izgled zgrada o kojima smo u ovom tekstu pisali.

 

Izradu ovog teksta podržala je tešanjska firma Hifa Oil.

 

Povezani postovi

Firma BELIF prijatelj Mješovite srednje škole

U realizaciji našeg projekta "Jedan privrednik, jedna učionica "...

Firme STAR-S – Zlatarna Dar i Nekretnine Star-S Tešanj prijatelji Mješovite srednje škole

Aktivnosti na provođenju projekta "Jedan privrednik, jedna učionica "...

Marica Ružić – muzika je najljepši način za povezivanje ljudi

„Pjevat' ćemo šta nam srce zna, pjesme sa svih...

U Tešnju stranke Trojke kao “rogovi u vreći”

Dok na nivou Federacije BiH i države BiH, stranke...