Saznajte zašto posjetiti Božije kuće u Tešnju

/

Grad Tešanj oduvijek je bio mjesto suživota i tolerancije, a tome mogu posvjedočiti bogomolje koje se nalaze na jako malom prostoru. U današnjem tekstu govorit ćemo o tešanjskim džamijama, medresama, ali i dvije crkve, pravoslavnoj i katoličkoj.

Gazi Ferhad-begova medresa

Nezaobilazna ličnost, kada je ovaj grad u pitanju svakako je Gazi Ferhad-beg, veliki vakif, dobrotvor, sahibija, zaslužan za razvoj i napredak grada Tešnja. Zasigurno je bio utemeljitelj školstva tešanjskog područija, jer se spominje kao prvi osnivač Medrese i to baš u trenutku kada je bilo i najpotrebnije u procesu islamizacije.

Gazi Ferhad-begova medresa, je veoma značajan historijski objekat koji je pionir institucionalnog školstva i obrazovanja u Tešnju. Objekat medrese je obnovljen, u novom ruhu 2014. godine kada je ponovo otvoren i to se nalazi trenutno sjedište medžlisa Islamske zajednice Tešanj, a ima pretenzije da se ponovo pokrene i reintegrira medresa.

Tešanjska Ferhadija-džamija

Ferhad-beg je ličnost kojoj je pripisivana izgradnja Ferhadija-džamije u Banjoj Luci i Sarajevu, sve dok se te historijske nesuglasice nisu riješile. Nakon što su sve dileme otklonjene, sigurno se zna da je Ferhad-beg sagradio Ferhadija-džamiju u Tešnju. Ali isto tako otvara se mogućnost da je upravo on sagradio i Ferhadiju u Žepču, ako ništa, bar zbog
teritorijalne blizine.

Gazi Ferhad-begova džamija ili Čaršijska džamija smatra se jednom od najstarijih u Tešnju. Sa sigurnošću ne  može se utvrditi kada je izgrađena, no mnogi smatraju da se to dogodilo oko 1559. godine.  Džamija je ime dobila po svom graditelju i osnivaču, a u više navrata bila je oštećena. Prilikom pohoda Eugena Savojskog, koji je pokorio i zapalio dijelove Tešnja, ova džamija u većoj mjeri biva oštećena. Priča se da je Eugen uspio spaliti cijeli grad, no jedino što nije uspio osvojiti jeste tvrđava, odnosno Gradina.

Još jedno veliko oštećenje, usljed vremenskih neprilika, koje su Tešanj pogodile 2017. godine, jeste na munari, koja je u potpunosti srušena. Uprkos svemu što se izdešavalo, krajem aprila ove godine započela je rekonstrukcija džamije i munare. Ovaj objekat je nacionalni spomenik i simbol grada, te se nalazi na grbu općine Tešanj.

Katolička crkva svetog Petra i Pavla

Kada idete od autobuske stanice, prema centru grada, nemoguće je neprimjetiti katoličku crkvu Petra i Pavla, koja je u sastavu Vrhbosanske nadbiskupije. Nalazi se u Zvečaju, a izgrađena je 1908. godine za vrijeme vladavine Austro Ugarske koja je poslala svog arhitekta Josipa Vancaša. Katolička crkva Svetog Petra i Pavla u Tešnju nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine, ali i mjesto okupljanja vjernika iz Tešnja koji u njoj obavljaju molitve i obilježavaju najveće blagdane. Djelomično obnovljena je 1973. godine,
a u periodu 1998–2002. godine je izvršena njena detaljna obnova. Crkva svjedoči zajedništvu i pokazatelj je načina života u ovoj općini. Posljednju veću rekonstrukciju fasade finansirao je Bošnjak, što je dodatni pokazatelj mira i suživota u ovoj općini, ali i istinskih vrijednosti društva.

Crkva je jednobrodna, i predstavlja eklektičko ostvarenje u kombinaciji neoromaničkog i neogotičkog duha, gabaritnih tlocrtnih mjera oko 20,60 × 8,60 metara. Ulazna fasada naglašena je tornjem osnove oko 4 × 4 m i visine tornja do završnog profiliranog vijenca 13 metara. U dispozicionom smislu toranj polovinom svoga plašta je izbačen u odnosu na ravan ulazne (sjeverne) fasade. Krov tornja, na čijem vrhu je postavljen metalni križ visine
oko 2,70 metara, ima oblik jednostavne četvorostrane piramide izvedene sa zalomljenjenjem i proširenjem krovnih ploha u donjoj zoni piramide. Ovaj zvonik je stilski najbliži Vancaševim zvonicima sarajevske Katedrale.

Iznad ulaznog portala nalazi se detalj kao fasadni ukras u formi reljefa, dimenzija 40 cm širine, koji simbolizira oko Božije. Oko, bez uobičajenog prikaza zraka, smješteno je unutar trougla, što je uobičajenikonografski prikaz i predstavljeno je izraženom plavom i crnom bojom na krajevima. Oko prikazano na ovaj način simbol je Božje sveprisutnosti i
svevidljivosti.

Pravoslavna crkva Presvetog Pokrova Bogorodice

Pravoslavna crkva Presvetog Pokrova Bogorodice je izgrađena 1972. godine pred Drugi svjetski rat u samom centru grada i u njenoj izgradnji su kao donatori učestvovali pripadnici svih vjerskih konfesija, a da paradoks bude potpun, donator zemljišta na kojoj je izgrađena bio je Ademaga Mešić.

Crkva je poznata i po ikonama koje je posjedovala, a koje se sada nalaze u Bijeljini. Ikone iz zbirke su nastale od polovine XVI stoljeća do početka XX stoljeća. U zbirci je 65 domaćih i 35 uvezenih ikona i slika, pa je zbirka važno svjedočanstvo o historiji Tešnja u proteklih 350 godina. Zbirka ikona je jedna od četiri najvrednije u BiH.

 

Izradu ovog teksta podržala je tešanjska firma Hifa Oil.

 

Povezani postovi

Firma BELIF prijatelj Mješovite srednje škole

U realizaciji našeg projekta "Jedan privrednik, jedna učionica "...

Firme STAR-S – Zlatarna Dar i Nekretnine Star-S Tešanj prijatelji Mješovite srednje škole

Aktivnosti na provođenju projekta "Jedan privrednik, jedna učionica "...

Marica Ružić – muzika je najljepši način za povezivanje ljudi

„Pjevat' ćemo šta nam srce zna, pjesme sa svih...

U Tešnju stranke Trojke kao “rogovi u vreći”

Dok na nivou Federacije BiH i države BiH, stranke...