Cijene robe široke potrošnje i usluga u državama članicama
Evropske unije u 2020. godini, prema podacima Eurostata, dosta su se
razlikovale.
Najkuplji život je u Švicarskoj, a od zemalja Evropske unije
to je Danska, koja je imala najviši nivo cijena, čak 141 posto iznad prosjeka
EU, a slijede je Irska i Luksemburg sa 136 posto te Finska sa 126 posto.
Najniži nivo cijena zabilježen je u Rumuniji – 55 posto prosjeka EU, u
Bugarskoj 56 posto te u Poljskoj 58 posto. Bosna i Hercegovina je prema
cijenama roba široke potrošnje i usluga na nivou zemalja Jugoistočne Evrope.
Rezultati su zasnovani na istraživanjima cijena koje su
obuhvatile više od 2.000 različite robe široke potrošnje i usluga, a koja su provedena
u 37 evropskih zemalja koje učestvuju u programu Eurostat – OECD Pariteti
kupovne moći (PPP). U grupi zemalja učesnica je 27 država članica EU, tri
države EFTA (Island, Norveška i Švicarska), Ujedinjeno Kraljevstvo, pet zemalja
kandidata (Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska) te Bosna
i Hercegovina kao potencijalna zemlja kandidat.
Nivo cijena za restorane i hotele u 2020. bio je tri puta
veći u najskupljoj zemlji nego u najjeftinijoj. Cijene su se kretale od 46
posto prosjeka EU u Bugarskoj, 53 posto u Rumuniji i 56 posto u Mađarskoj, do
154 posto prosjeka u Danskoj, zatim u Švedskoj 138 i Finskoj 131 posto.
Alkohol i duhan zauzeli su drugo mjesto po razlici u nivou
cijena, s najnižim nivoom cijena zabilježenim u Bugarskoj od 61 posto,
Mađarskoj od 69 posto i Poljskoj od 70 posto, a najviše u Irskoj od 187 posto
prosjeka EU. Dalje slijede Finska sa 158 posto, Švedska 136 i Francuska 133
posto. Ovako velika razlika u cijenama uglavnom je posljedica razlika u
oporezivanju ovih proizvoda među državama članicama.
Hrana i bezalkoholna pića bili su najjeftiniji u Rumuniji,
66 posto prosjeka EU, i u Poljskoj sa 68 posto prosjeka EU, dok su najskuplji
bili u Danskoj – 129 posto prosjeka, Luksemburgu 126 i Austriji 125 posto.
Odjeća spada u grupu proizvoda kod kojih su se cijene manje
razlikovale među državama članicama, krećući se od 73 posto prosjeka u
Mađarskoj, do 130 posto u Danskoj. Oprema za lični prijevoz također je
zabilježila manji nesklad u cijenama među državama članicama, s Poljskom (80
posto prosjeka EU) koja je najjeftinija, do Danske (137 posto) koja je
najskuplja. Razlike u cijenama bile su ograničene i za potrošačku elektroniku,
sa 87 posto prosjeka u Poljskoj te 112 posto u Holandiji i na Malti.
zosradio.ba/klix.ba
