Da li su klimatske promjene odgovorne za poplave – šta kaže nauka?

/

Obilne kiše koje su prouzročile smrtonosne poplave
širom zapadne Njemačke i Belgije izazvale su uzbunu, a mnogi se pitaju
jesu li za to odgovorne klimatske promjene.

Naučnici su dugo govorili da će klimatske promjene dovesti
do obilnih kiša i posljedičnim poplava.

Međutim, za određivanje uloge klimatskih promjena u
poplavama, trebat će pričekati najmanje nekoliko sedmica, poručuju naučnici.

“Poplave se uvijek događaju. One su slučajni događaji,
poput bacanja kocke. Međutim, promijenili smo uslove”, kaže Ralf
Toumi, stručnjak za klimu Imperial Collegea.

U poplavama koje su pogodile Njemačku i Belgiju, ali i neke
druge zemlje, poginule su najmanje 183 osobe, a za stotinama se još traga.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja će u nedjelju posjetiti
poplavljena područja, rekla je da je riječ o katastrofi te je obećala podržati
pogođene u ovim “teškim i strašnim vremenima”.

Generalno, globalni rast prosječne temperature za oko 1,2
stepena Celzijevih, u odnosu na predindustrijske prosjeke, čini obilne kiše
vjerojatnijima, tvrde naučnici.

Topliji zrak zadržava više vlage, što znači da će se na
kraju osloboditi više vode.

“Kada imamo ove obilne kiše, atmosfera je gotovo poput
spužve – stisnete ju i voda istječe”, rekao je Johannes Quaas,
profesor teorijske meteorologije sa Sveučilišta Leipzig.

Porast prosječne globalne temperature za jedan stepen
povećava sposobnost atmosfere da zadržava vodu za sedam posto, rekli su
klimatski naučnici.

Drugi faktori, poput geografije i atmosferskog tlaka,
također utječu na količinu kiše u određenom području.

Geert Jan van Oldenborgh iz World Weather Attributiona,
međunarodne znanstvene mreže koja analizira kako su klimatske promjene mogle
utjecati na vrijeme, rekao je kako očekuje da će biti potrebno nekoliko sedmica
da bi se utvrdila veza između ovih kiša i klimatskih promjena.

“Brzi smo, ali ne toliko”, kazao je Oldenborgh,
naučnik Nizozemskog metereološkog instituta.

Rana opažanja sugeriraju da je kišu mogao
poticati sistem niskog tlaka zraka u zapadnoj Europi.

Poplave su uslijedile samo nekoliko sedmica nakon što
je rekordni toplinski val ubio stotine ljudi u Kanadi i Sjedinjenim
Američkim Državama. Naučnici su u međuvremenu rekli da bi ekstremne
vrućine bile “gotovo nemoguće” bez klimatskih promjena koje su
učinile takav događaj barem 150 puta vjerojatnijim.

U Europi je također neuobičajeno vruće. Najtopliji juni od
1844. zabilježen je u finskoj prijestolnici Helsinkiju. A,
zbog ovosedmičnih kiša vodostaj rijeka je na rekordnim nivoima u
mnogim područjima zapadne Europe.

Iako istraživači decenijama predviđaju vremenski
poremećaj zbog klimatskih promjena, neki kažu kako ih je brzina promjena
iznenadila.

“Čini se da se to događa tako brzo, što me plaši”,
kazao je Hayley Fowler, hidroklimatolog Univerziteta Newcastle, koji
napominje da su zabilježeni “ozbiljni rekordni događaji širom svijeta,
unutar nekoliko sedmica”.

zosradio.ba/radiosarajevo.ba

Ukoliko imate vijest a želite to podijeliti s nama pošaljite nam sadržaj putem kontakt forme. Ako imate najavu događaja ili poznajete neku osobu o kojoj biste voljeli da čitate budite slobodni da nas kontaktirate. Osim kontakt forme Vaše materijale možete slati i putem vibera na broj 061/388-818


Povezani postovi

Meteorolozi objavili kakvo bi nas vrijeme moglo očekivati za prvomajske praznike

Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) objavio je srednjoročnu prognozu sa...

Bolest bubrega tiho se javlja: Jedan rani simptom može biti upozorenje

Smrtnost povezana s bubrežnom bolesti raste iz godine u...

Dosadila vam je klasična, za Bajram napravite kokos baklavu

Iako su u tradiciji regije najpopularnije baklave s orasima,...

Zeničanin Irdin Dinči snima tri nove pjesme, krije ime kolege sa kojim je uradio duet

Irdin Dinči uskoro ulazi u studio kako bi snimio...