Načelnik Općine Tešanj je gostujući u emisiji Dan uživo na
televiziji N1 iznio neke statističke podatke o izvoznim rezultatima općine
Tešanj i vlastite procjene o razlozima „tešanjskog čuda“. Osim što smo se
osjetili ponosnim zbog pominjanja našeg Tešnja u pozitivnom kontekstu i
pozitivne priče o Tešnju generalno, notirali smo da je ogroman broj građana
nezadovoljan kvalitetom života u Tešnju i okolini, odnosno da je priča o
tešanjskom privrednom čudu postala ponavljani marketinški trik koji obične
građane, a u zadnje vrijeme i privrednike, počinje da uznemirava.
Naš stav je da općinska administracija treba postaviti
stvari na realne i tačne osnove, te da ne može sebi pripisivati renome koji
Tešanj ima u privrednom smislu, i da je potrebno imati u vidu razvoj Tešnja u
ranijem vremenskom periodu i doprinos generacija prije nas.
Načelnik je nazvao Tešanj „industrijskim centrom“, pritom
potencirajući metalsku, drvnu, prehrambenu i tekstilnu industriju. Nesporna je
činjenica da je Tešanj industrijski centar, te da navedene grane privrede i
naše kompanije koje pripadaju istim, u svjetskim razmjerama, pripadaju samom
vrhu. Međutim, moramo imati na umu da živimo u informatičkom dobu, eri
digitalnih tehnologija i uslužnih djelatnosti i da Tešanj u tim oblastima nema nikakvu
infrastrukturu.
Štaviše, primjera radi, najbolji matematičari iz Tešnja
danas se bave robotikom i programiranjem u Londonu i Otavi. Rade za NATO.
Njihova imena su Adnan i Ermin, sinonim za sve naše uspješne ljude. Oni nisu
tako daleko stigli zato jer im je općinska administracija pružila podršku na
vrijeme. Oni su daleko stigli i uspjeli jer su pametni i vrijedni, i naravno,
zato što su ih roditelji naučili najboljim vrijednostima, pa su svugdje
dobrodošli i mogu da rade gdje hoće. Na našu „žalost“, postali su toliko
uspješni zato što Tešanj nema inkubatore za start-up firme, nema kino,
adekvatne sportske terene i šetnice, pješačke zone, ekološku policiju, i …,
oprostite, mogli bi nabrajati u nedogled. Dok nam raste broj kladionica, dok
korupcija i nepotizam bujaju, te bivaju i staro i „novo“ normalno, te postaju
sistem i mjerilo vrijednosti, opet, na našu žalost, sistematski pred našim
očima padaju i uništavaju se tradicionalne vrijednosti kao što je briga o
starijima, komšijama, zdravlju…
Pojam Tešnja kao ekonomskog čuda su generacijama kreirali
vrijedni radnici, meanadžeri i poduzetni privrednici koji su svojim mukotrpnim
radom stvorili rezultat koji imamo.
Podsjećamo da obični građani, njih skoro 44000, nemaju mnogo
koristi od ovako prezentiranog poimanja Tešnja kao privrednog čuda, jer veliki
broj građana ulaže maksimalne napore da imaju traktor, plastenik, stoku… da
ne dođu u situaciju da prodaju imanje koje su naslijedili od svojih roditelja i
da isto, sa ponosom, prenesu na svoju djecu.
Ukazujemo na činjenicu da sva privatna preduzeća imaju svoje
upravljačke strukture koje se nalaze izvan zgrade Općine, a načelnik i općinska
administracija imaju obavezu i odgovornost da prate i prezentiraju poslovanje,
isključivo, javnih preduzeća čiji su osnivač.
Biti prvi, šesti ili sedmi u Federaciji po ukupnom izvozu je
za život, nas običnih građana, manje važno, zasigurno mnogo više nas zanima
poslovanje Doma zdravlja, opće bolnice, JKP Rad, Muzeja, stanja u Vatrogasnom
domu, šta se radi po pitanju smrada u gradu usljed ljetnog pada vodostaja
rijeke Tešanjke, koliko je kilometara asfaltnog puta ili kanalizacionih cijevi
položeno i gdje, koliko je cvjetnjaka zasađeno, koliko kilometara
biciklističkih staza otvoreno, koliko kilometara putnih pojaseva pokošeno, šta
se radi na poboljšanju vodosnabdijevanja, probijanju i proširenju puteva i na
kojim pravcima, koliko je turista posjetilo Tešanj ove godine, koliko noćenja
je ostvareno u turističkom sektoru općine, ima li napretka u regulisanju
urbanističke slike grada i općine i u kom pravcu se to kreće, zašto je sve više
zatvorenih radnji u staroj čaršiji i sve više kuća koje se raspadaju u i oko
grada, a nekada su činile kulturno-historijsko blago…
Odgovoriti adekvatno, na takva i slična pitanja, privredi bi
bila značajno veća pomoć, jer, dovedeni smo u situaciju, da je neophodno
privući stručnu i adekvatnu radnu snagu u vrlo neatraktivan prostor.
S tim u vezi imamo potrebu, ali i obavezu da ukažemo na
nedostatke vladajuće politike u neprivrednim, ali veoma važnim segmentima
društveno – političkog djelovanja, o kojima, na kraju krajeva, treba da brinu.
Za iste su i birani, za iste su i plaćeni.
1. Obrazovanje
Tešanjska privreda se u svom brzom rastu susreće sa
problemima nedostatka adekvatnog stručnog kadra. Prioritet je osposobljavanje
potrebnog stručnog kadra u skladu sa potrebama tešanjske privrede, a ne sa
potrebama ispunjavanja normi trenutno zaposlenog kadra u obrazovnim
institucijama!
Tešanjska Gimnazija je, na primjer, iznjedrila vrhunske
kadrove koji su kasnije ostvarivali rezultate svjetskog nivoa na svim poljima,
dok zadnjih godina evidentno bilježi pad u kvalitetu stečenog znanja, ali i
kvantitetu učenika.
Ništa bolje rezultate ne bilježe ni ostale tešanjske srednje
škole, jer su nastavni planovi i programi zastarjeli, učenici ne stiču potrebna
praktična znanja, opremljenost škola ne prati potrebe savremenih načina učenja,
nastavnici, ili ne mogu, (što je veća vjerovatnoća s obzirom na primanja) ili
ne žele da ulažu u svoju edukaciju…
Reći će se da je domen obrazovanja na višem insitucionalnom
nivou, no šta mi činimo da ga unaprijedimo i da ne proizvodimo kadrove koji ne
prate trendove razvoja kompanija? Da ne govorimo o upošljavanju i u ovoj
oblasti onih čije diplome imaju upitan karakter i po matrici lojalnosti i
pripadnosti određenoj političkoj opciji, a što degradira znanje i sposobnosti
onih prosvjetnih radnika koji pokušavaju dati svoj doprinos da generacije budu
spremne za novo vrijeme.
Svjesni smo da srednjoškolsko obrazovanje nije u nadležnosti
Općine, ali bi Općina preko svojih upravnih organa, zapošljavanjem najboljih
nastavnika obezbjedila kontinuitet najboljih kadrova iz Tešnja, i učinila da
obrazovanje bude pokretač saradnje između privrede i školstva, motor koji
ubrzava procese i vršiti pritisak na spore sistemske i administrativne procese
u toj oblasti.
2. Sport
Tešanj kao ekonomsko čudo ima jednu od najlošijih
infrastruktura za sportski život i sportsku kulturu, čak i u odnosu na druge,
mnogo slabije, ekonomski nerazvijene ili manje naseljene sredine. Tešanj koji
je iz različitih sportskih oblasti iznjedrio velike talente, danas zbog
nedovoljnog osjećaja vladajuće politike prema tom važnom društvenom segmentu,
nema prvoligaša, nema renome sportske sredine, nema institucionalno jaka
sportska udruženja.
Prvu streljanu u Tešnju je napravio privrednik, entuzijasta
svojim sredstvima, a danas se možemo pohvaliti da u Tešnju imamo
reprezentativku u streljaštvu. Zove se Nadina.
Još jedna Nadina iz Tešnja je reprezentativka, dospjela na
14. mjesto svjetske taekwando rang liste, a da nije imala sponzora, niti bilo
kakvu finansijsku podršku.
Bazen koji smo čekali decenijama i dobili prije dvije
godine, već dva puta se popravlja. Radovi su dodijeljeni i izvedeni u istom
izbornom mandatu. Ako se nešto i izgradi, tu posao ne prestaje. Mora se
kontinuirano voditi računa o održavanju terena, igrališta, bazena.
Mnoga sportska udruženja koja djeluju i prave rezultate, to
ostvaruju uz pomoć entuzijasta pojedinaca, roditelja, simpatizera i
privrednika, dok ih Općina s vremena na vrijeme nagradi – po postignutom
uspjehu, ili zanemarivim, i svakako nedostatnim, izdvajanjima iz Budžeta. Mnogi
od talenata odustaju zbog nedostatka uslova i podrške, pa nikad i ne doznamo
šta smo izgubili. Vlast mora postati dinamičnija i preuzeti svoj dio
odgovornosti i u tom dijelu.
3. Ekologija
Ekološke aktivnosti koje u zapadnim zemljama prate u stopu
industrijski razvoj, kod nas su ostavljene nevladinom sektoru. Ne sporimo
afirmativan pristup Općine takvim projektima, ali on još nikada nije postao
proaktivan i institucionalan.
Problemi se guraju pod tepih i ne rješavaju, sve je manje
transparentnosti, a neke aktivnosti su i sporne i kontroverzne obzirom da su
aktivnosti na provođenju projekta eksproprijacije zemljišta za izgradnju
kanalizacionog sistema dovele Tešanj u vrlo negativan kontest. Sasvim
nepotrebno i na štetu građana Tešnja i privrede u cjelini. No, o tome neka
tužilaštvo da svoj sud. A od Općine tražimo samo da zakonito radi svoj posao, u
svom punom djelokrugu.
Kao posljedicu nezakonitog rada imamo sve zagađenije rijeke,
zagađeniji zrak i prostor, sve manje plodnog zemljišta za proizvodnju hrane, a
problem Tešnja sa vodosnabdijevanjem će tek da bude najveći problem Općine,
ukoliko se nešto ubrzo ne učini na tom polju.
Do sada ne vidimo suštinsko rješavanja takvih problema i
stavljanja pod kontrolu loših pojava, što bi bila obaveza jedne odgovorne
politike koja, osim o privredi, vodi računa i o zdravlju, ostanku i
zadovoljenju svih potreba svojih građana. Stalno bi se trebalo razgovarati i
rješavati sporna pitanja: izlivanje fekalija u rijeku, pojasevi pored puteva
koji se ne kose, odvodni kanali koji se ne održavaju, drveće koje se ne
orezuje, napušteni i ruševni objekti širom općine,… Do danas nemamo ekološku
policiju, ekološku edukaciju, od strane općinske administracije organizovane
radne akcije čišćenja šuma i riječnih korita, koja bi se provodila od školskih
klupa preko mjesnih zajednica, pa do obaveznih ili fakultativnih radnih vikenda
u prirodi za sve mlade i radno sposobne.
Na našu sreću, imamo znatan broj samosvjesnih građana koji
se samoinicijativno udružuju i ulažući svoj rad i vrijeme, našu sredinu drže
pristojno čistom. Hvala im na tome!
4. Zdravstvo
Da li je zdravstvo u Tešnju sa svim svojim pozitivnim
stranama, rezultat rada općinske administracije ili zajedničkog dugogodišnjeg,
prijeratnog i poslijeratnog napora doktorskog kadra i poštenih zdravstvenih
radnika koji su sačuvali status bolnice, izborili se za određene odjele,
samostalno praveći nove generacije specijalizanata i stručnjaka koji svoje
znanje šire i izvan Tešnja? Veliki broj zdravstvenih radnika ostaje neprimjećen
i bez obzira na svoj korektan i pošten (nekorumpiran) pristup radu, poštujući
Hipokratovu zakletvu, spominje se u negativnom kontekstu zbog onih radnika u
zdravstvu koji, na žalost ovog društva, svoje pozicije grade upošljavajući
„preko veze“, primajući mito, poklone za usluge, i sl. To, naravno, ide preko
leđa i na štetu onih koji i nisu u stanju da priušte sebi adekvatno liječenje.
Naša Ratna bolnica, medicinske sestre, medicinari i doktori
u njoj su naša jaka emocija, i sve što je nakon toga urađeno na tom polju.
Želimo da zdravstvo ima puno više pozitivnih strana, a iskustva naših građana
potvrđuju da smo se u Tešnju, u vrijeme pandemije, snašli kvalitetnije nego
kompletno naše društvo, između ostalog i ličnim angažovanjem privrednika.
Međutim, velika je odgovornost, kako na menadžmentu naših
zdravstvenih ustanova, tako i na svim stalno zaposlenim ljekarima, i naravno
općinskoj administraciji, jer je vlasnik naših zdravstvenih ustanova, da se
spriječi odlazak mladih i perspektivnih ljekara, a svjedoci smo da ih je već
zavidan broj otišao iz Tešnja, jer im je rad produžavan svaka tri mjeseca, a
mogućnost ostvarenja stalnog zaposlenja i specijalizacije bivala veoma upitna,
pa i nemoguća.
Molimo ljekare da dignu svoj glas i učine sve da zaštite i
ove mlade ljude i nas. Ne tako davno, imali ste privilegiju, da o vama, itekako
brinu i za vas se bore, starije kolege.
5. Dijaspora
Tražimo povezivanje i saradnju sa našim jednako važnim
članovima zajednice koji su svoj zadatak obavili onda kada su nam najviše
trebali. Oni i danas treba da se osjećaju dobrodošlim i važnim u svom rodnom
kraju, u vremenu kada više nisu toliko potrebni kao finansijska podrška, kao
što su bili u nekim drugim vremenima. Iskreno želimo da nam na taj način više
nikad ne zatrebaju. Sada nam trebaju njihove ideje i iskustvo življenja u
svijetu koji je decenijski ispred nas. Potrebno je napraviti saradnju i
ambijent da mlađe generacije koje su rođene u drugim državama i koje rado
dolaze u rodni kraj svojih roditelja, ne osjećaju da su ovdje stranci i da im
nešto nedostaje. Za sada, nažalost, svjedočimo suprotno. Lokalna vlast treba
preuzeti odgovornost, izaći u susret potrebama Tešnjaka iz dijaspore i za njih
otvoriti ured za saradnju, mjesto na kom mogu brže nego lokalci zadovoljiti
svoje administativne potrebe i posvetiti se porodicama na kratkim odmorima.
6. Umjetnost, kultura i zabava
Svjedočimo da kultura jedva preživljava u Tešnju. Neophodno
je da vlast preuzme odgovornost za takvo stanje i da se ponude rješenja
problema. Koncerti, pozorišne predstave, omladinske igre, kino projekcije
aktuelnih naslova su nedovoljno zastupljeni u kulturnom životu Tešnja. Mladi
Tešnjaci pronalaze zabavne sadržaje u Doboju, Tuzli, Sarajevu, Zenici…
Danas mnoga talentovana djeca, koja bi možda mogli postati
uspješni umjetnici, glumci, slikari, plesači, muzičari,… nemaju gdje da
afirmišu svoje talente, a to bi društvena zajednica trebala da im omogući.
Jednom je jedan Safet dao 28 kg zlata da bi Tešanj imao
najljepšu zgradu u centru – Dom kulture, u kojem se pozorišna predstava nije
odigrala, niti film prikazao već godinama. Ne možemo se praviti slijepi. A
ponosimo se time da se prva pozorišna predstava ikad u Bosni i Hercegovini
odigrala baš u Tešnju!
Za ovakvo stanje, svakako, nije odgovoran menadžment Centra
za kulturu, koji sa veoma malim finansijskim sredstvima, koja dobija iz budžeta
Općine, Tešanj i dalje drži veoma visoko na regionalnoj kulturnoj mapi. Ne
treba se lagati, držimo se zahvaljujući isključivo, svjetskom imenu, pjesničkoj
i književnoj veličini, Amiru Brki.
7. Urbanizam
Decenijama svjedočimo neriješnom fizičkom pristupu gradu i
pogledi su nam, izgleda, uprti samo u koridor 5C. No, moramo upitati do kada
ćemo u grad ulaziti jednom uskom saobraćajnicom? Kada možemo očekivati
ujednačavanje građevinskog stila i donošenje jedinstvenog regulacionog plana
koji vrijedi za sve duži vremenski priod? Kada ćemo dobiti novo idejno rješenje
za vrata grada: autobusku stanicu i napušteni objekat GP Ingrap, stare ili
napuštene objekte ili vječito privremene objekte u srcu grada?
Zašto je put kroz Crni vrh, koji nas je u ratu spasio,
zapostavljen i napušten i zašto nikada nijedan kilometar asfaltnog puta ili
neki most ili tunel koji bi ga skratili, nisu realizovani?
Zašto subotom od Jelaha do Tešanjke putujemo 40 minuta? Kada
možemo dobiti alternativni pravac koji će rasteretiti regionalni put M4 i možda
dinamizirati Pousorje?
Parkovi su nam tmurni i zapušteni, šetališta neuslovna,
odmarališta bez sadržaja, Gradina nedovoljno iskorištena,… Općina nije
izgradila sadržaje u prirodi na taj način da građani mogu koristiti šume npr.
za gljivarenje, vožnju bicikla, šetnje, nemamo staze za trčanje ili
adrenalinski park.
Naše šume koje su naši preci sačuvali, a naši ljudi odbranili
u agresiji, sada su u nadležnosti kantonalnog preduzeća iz Zavidovića koje daje
poslove izvođenja radova u našim šumama trećim firmama iz Kreševa ili Kiseljaka
koje nam uništavaju puteve i usput kradu šumu. Ne možemo se braniti
nadležnostima i ne poduzimati ništa!
Znamo ko zadnje tri decenije upravlja procesima i resursima
općine Tešanj, pa stoga pozivamo nadležne da preuzmu odgovornost i kreiraju
lijepe priče u svom punom djelokrugu rada.
Poštovani Načelniče, privrednici će znati uraditi svoj posao.
Uvijek su znali. Tešnjaci su imali i imaju i danas svoje: Adem-agu, Ašir-agu,
Edhema, Safeta, Izudina, Mahmuta, Seada, Mehmedaliju, Envera, Sulju, pa još
jednog Izudina i Sulju, Isku…i još drugih lijepih i časnih 2500 imena koji
vode svoje i naše kompanije, i idemo dalje. Svi oni, zajedno sa svojim
zaposlenicima, su napravili od privrede Tešnja to što jeste.
Molimo Vas da se potrudite, da doživimo, da o gore navedenim
djelatnostima, za koje ste odgovorni, ili suodgovorni, govorite na način kako
ste to govorili o privredi.
Privreda nije jedini segment društva, niti Općina ima
odgovornost samo za podržavanje i neometanje privrednih aktivnosti.
Narod i pravda kao politička organizacija, uložit će sve
napore i resurse da unaprijedi život u našoj općini i državi, i aktivno
doprinese u rješavanju gore navedenih problema, i svakih drugih neriješenih
pitanja koji se pojave na putu do jake države i funkcionalne općine. Za
navedene ciljeve odbijamo kompromise i bilo kakvo politikanstvo!
U najboljoj namjeri, Narod i pravda Tešanj
zosradio.ba
