Bosna i Hercegovina je zemlja puna potencijala za ulaganje i
zanimljiva je stranim investitorima. Međutim, kada treba doći do realizacije
neke investicije, ulagači nailaze na brojne prepreke i probleme.
Naime, kada zaista žele pokrenuti neki biznis u Bosni i
Hercegovini, strani investitori se prvo suoče s endemskom korupcijom, složenim
pravnim okvirom i vladinim strukturama, netransparentnim poslovnim procedurama,
nedovoljnom zaštitom imovinskih prava i slabim pravosudnim sistemom.
“Ekonomske reforme za dovršetak tranzicije iz socijalističke
prošlosti u tržišno orijentiranu budućnost odvijale su se polako, a zemlja ima
nizak nivo direktnih stranih ulaganja (SDI). Prema preliminarnim podacima
Centralne banke BiH, SDI u 2020. godini u BiH iznosio je 299 miliona američkih
dolara, što je smanjenje za 34 posto u odnosu na 2019. godinu”, stoji u
izvještaju američkog State Departmenta o investicionoj klimi za 2021. u našoj
zemlji.
Osnivanje preduzeća u BiH, kažu, može biti izuzetno
opterećujući i dugotrajan proces za investitore. Svjetska banka procjenjuje da
za registraciju novog preduzeća u Sarajevu postoji prosječno 13 postupaka koji
traju 81 dan.
“Registracija u BiH ponekad se može ubrzati ako kompanije
imaju lokalnog pravnika koji će pratiti svaki korak u procesu. Republika Srpska
je osnovala jedinstveno mjesto za registraciju preduzeća, što je na papiru
smanjilo vrijeme registracije preduzeća na od sedam do 14 dana. Međutim, u praksi
to može potrajati znatno duže. Entitetski, kantonalni i općinski nivoi vlasti
uspostavljaju vlastite zakone i propise o poslovanju, stvarajući suvišne i
nedosljedne procedure koje omogućavaju korupciju. Često je teško razumjeti sve
zakone i pravila koji bi se mogli primijeniti na određene poslovne aktivnosti,
s obzirom na preklapanje nadležnosti i nedostatak centralnog izvora
informacija. Stoga je presudno da strani investitori dobiju lokalnu pomoć i
savjete. Najavljeni planovi Federacije da uspostavi sistem registracije na
jednom mjestu dugo se odgađaju”, navode iz State Departmenta.
Prema izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja za 2020.
godinu, BiH je među najmanje atraktivnim poslovnim okruženjima u Jugoistočnoj
Evropi te zauzima 90. mjesto od 190 globalnih ekonomija. Naša zemlja rangirana
je ovako loše upravo zbog dugotrajnih i napornih procesa započinjanja novog
posla i dobivanja građevinskih dozvola.
“Očekivalo se da će ekonomski rast BiH prije pandemije
dosegnuti 4 posto 2021. godine, potpomognut uglavnom potrošnjom i donekle
javnim ulaganjima. Privreda BiH porasla je za procijenjenih tri posto u 2019.
godini, dok je domaća potrošnja i dalje dominantni pokretač rasta. BiH je usko
povezana s globalnim lancima vrijednosti, jer prvenstveno izvozi robu, a ne
usluge. Preliminarne procjene ekonomskog pada za 2020. godinu u BiH variraju.
Naprimjer, MMF predviđa ekonomsko smanjenje od 5 posto u 2020. i rast od 3,5
posto u 2021. godini, dok EBRD predviđa pad od 4,5 posto u 2020. i oporavak od
5 posto u 2021. godini”, stoji u ovom izvještaju.
Prema izvještaju State Departmenta, američka ulaganja u našu
zemlju su niska, jer je i tržište malo, ali i zbog relativno niskog nivoa
prihoda, udaljenosti od Sjedinjenih Američkih Država, izazovne poslovne klime i
nedostatka prilika za ulaganje. Tako većinu američkih kompanija u BiH
predstavljaju mali prodajni uredi koji su koncentrisani na prodaju američke
robe i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja.
“Bez obzira na to, BiH nudi poslovne mogućnosti dobro
pripremljenim i upornim izvoznicima i investitorima. Kompanije koje prevladaju
izazove i pokrenu biznis u BiH često vremenom vrate uložena sredstva. Zemlja je
otvorena za strana ulaganja i nudi liberalni trgovinski režim, a njena
pojednostavljena porezna struktura jedna je od najnižih u regiji (17 posto
PDV-a i 10 posto paušalnog poreza na dohodak)”, podaci su iz ovog izvještaja.
State Department podsjeća da BiH nastavlja aktivnosti koje
su potrebne kako bi postala članica Svjetske trgovinske organizacije, ali
ističu i kako je naša zemlja bogata prirodnim resursima, pružajući veliki
potencijal u energetici, poljoprivredi, drvnoj industriji i turizmu. Najbolje
poslovne mogućnosti za američke izvoznike u BiH, kažu, uključuju opremu za
proizvodnju i prijenos energije, telekomunikacionu i IT opremu i usluge,
transportnu infrastrukturu i opremu, inžinjerske i građevinske usluge,
medicinsku opremu i sirovine te hemikalije za industrijsku preradu.
“Američki izvoz u BiH u 2020. godini bio je 235 miliona
američkih dolara, što je pad od 40 posto u odnosu na 2019. i držao je 2,3 posto
ukupnog izvoza iz BiH. Izvoz BiH u SAD u 2019. godini bio je 39,7 miliona
dolara. Američki izvoz u BiH prvenstveno se odnosi na sirovine za industrijsku
preradu, hranu i poljoprivredne proizvode, mašine i transportnu opremu te
mineralna goriva”, podaci su State Departmenta.
zosradio.ba/072info.com
