Osim Pape, on ne poznaje nijednu visoku dužnost bez
regularnog kraja službe, tvrdi Kristijan Šmit (Christian Schmidt) o svojoj
novoj ulozi visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, koju će političar CSU i
bivši savezni ministar poljoprivrede preuzeti 1. avgusta.
Gotovo apsolutistička moć koju međunarodni predstavnik ima u
državi zapadnog Balkana sa svojom komplikovanom etničkom i političkom
strukturom, barem u teoriji, također podsjeća na Svetog Oca, piše Frankfurter
Allgemeine Zeitung.
Može smijeniti izabrane političare, poništiti zakone i
izdavati uredbe. Ured su stvorile Ujedinjene nacije za nadzor Dejtonskog
mirovnog sporazuma nakon završetka bosanskog rata, u kojem je ubijeno oko 100
000 ljudi između 1992. i 1995. godine.
Tokom posjete uredništvu FAZ-a, Šmit je govorio o “vrlo
opsežnim kompetencijama” svog novog položaja sa sjedištem u Sarajevu.
– Odlazim tamo s jasnim očekivanjem da će se pokrenuti
razvojni proces koji je zastao – rekao je Šmit.
To znači da će pristupiti kritičkim pitanjima na posvećen
način. Prije svega, to je teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
– Podjela teritorija to svakako nije – jasno kaže budući
visoki predstavnik.
Najavljuje da će se odlučno suprotstaviti svim historijskim
narativima koji stavljaju vlastitu etničku skupinu iznad ostalih građana. Uz
to, mladima je potrebna perspektiva u vlastitoj zemlji. Trenutno više od 70
posto mladih želi napustiti zemlju.
– Ja sam ideja Angele Merkel – kaže dugogodišnji član
Bundestaga iz Srednje Frankonije o tome kako je dobio novu funkciju.
Prije nego što je Šmita 27. maja imenovalo Vijeće za
provedbu mira (PIC), morao se boriti s žestokim protivljenjem Rusije. S druge
strane, Vašington je više angažovan pod Bajdenom.
– Koristi mi činjenica da su se Amerikanci vratili na brod –
kaže Šmit.
Šmitt preuzima novu funkciju s ciljem da je dugoročno sam
ukine. Dok se to ne dogodi i dok Bosna i Hercegovina ne dobije realne izglede
za pristupanje EU, još je dug put. Kada je EU u pitanju, Šmitt razmišlja
pragmatično i kaže:
– Moramo razmišljati o srednjim koracima.
Može zamisliti ekonomsko područje jugoistočne Evrope.
Ekonomska strategija EU posebno je važna za regiju jer Kina, sa svojim masivnim
ekonomskim opredjeljenjem, ima daleko veći strateški pristup od Moskve.
zosradio.ba/avaz.ba
