Dok se svijet bori protiv suša
istorijskih razmjera, požara koji mijenjaju krajolik i smrtonosnih poplava,
važan izvještaj globalnih naučnika kaže da se brzo smanjuje mogućnost
redukovanja našeg oslanjanja na fosilna goriva, te izbjegavanja katastrofalnih
promjena života kakvog danas poznajemo.
Naučni izvještaj Međuvladinog panela
Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (IPCC) kaže da se svijet brzo
zagrijao do prosječne temperature 1,1 stepen Celzijusov više od
predindustrijskog nivoa, a sada napreduje prema 1,5 stupenu, što je kritični
prag za koji su se svjetski čelnici složili da se ne smije preći kako bi se
izbjegle sve lošije posljedice, piše CNN.
Kako zaustaviti rast?
Samo temeljnim smanjenjem emisije
stakleničkih gasova, uz uklanjanje ugljen-dioksida iz atmosfere, možemo
zaustaviti ovaj uznapredovali trend.
“Zaključak je da nam preostaje
nula godina da izbjegnemo opasne klimatske promjene, jer one su već
ovdje”, rekao je za CNN Michael E. Mann, vodeći autor izvještaja IPCC-ja
za 2001. godinu. Za razliku od prethodnih procjena, izvješće objavljeno danas
zaključuje kako je nedvosmisleno da su ljudi uzrokovali klimatsku krizu i
potvrđuje da su se već dogodile rasprostranjene i nagle promjene, od kojih su
neke i nepovratne.
To je djelimično posljedica vrtoglavog
tempa kojim se planeta zagrijavala u posljednje vrijeme, brže nego što su
naučnici prethodno primjećivali. Od 2018. godine, kada je panel objavio poseban
izvještaj o značaju granice od 1,5 stepeni, emisije stakleničkih gasova
nastavile su se povećavati i time gurale globalne temperature na više.
Čak i prema najoptimističnijem
scenariju IPCC-ja, prema kojem svjetske emisije danas počinju naglo padati i
svode se na neto nulu do 2050. godine, globalna temperatura ipak će dosegnuti
prag od 1,5 stepeni prije nego što počne padati.
“Crveno upozorenje za
čovječanstvo”
U saopštenju za javnost glavni
sekretar UN-a Antonio Guteres nazvao je izvještaj “crvenim upozorenjem za
čovječanstvo” te napomenuo da je prag od 1,5 stepeni opasno blizu.
“Jedini način da spriječimo
prekoračenje ovog praga je hitno pojačavanje naših napora i prihvatanje
najambicioznijeg puta”, rekao je Guteres.
Izvještaj IPCC-ja pojavilo se samo tri
mjeseca prije međunarodnih pregovora o klimatskim promjenama pod vođstvom UN-a,
tokom kojih se očekuje da će globalni čelnici osnažiti svoje obveze smanjenja
emisije stakleničkih gasova. Iako su neke zemlje obećale strože rezove nakon
Pariskog sporazuma 2015. godine, mnoge su propustile rokove za to, a i dalje
postoji značajna razlika između onoga što čelnici obećavaju i onoga što je
potrebno do 2030. godine.
“Iz naučne perspektive, svaki
stepen, svaki dio stepena, svaka polovina stepena bitni su u smislu
ograničavanja posljedica klimatskih promjena. Dakle, šta god zemlje odredile
kao cilj, postoje prednosti i posljedice u odabiru tih granica”, rekao je
za CNN Ko Barrett, bivši potpredsjednik IPCC-ja.
“Ovo je pakao, nevolja i
propast”
Dave Reay, direktor Edinburškog instituta
za klimatske promjene, rekao je da svjetski čelnici moraju imati u vidu
zaključke ovog izvještaja na konferenciji u novembru i preduzeti hitne mjere.
“Ovo nije samo još jedan naučni
izvještaj. Ovo je pakao, nevolja i propast”, istakao je Reay.
“Znali smo šta slijedi i sada je
to ovdje”
S povećanjem računarske moći naučnici
su uvjereniji nego ikad u povezivanje klimatske krize i ekstremnih vremenskih
prilika, što za neke regije – čak i pri 1,1 stepenu većim temperaturama – već
postaje nepodnošljivo.
Michael Byrne, klimatski naučnik sa
Univerziteta Oksford, rekao je kako se ovaj izvještaj razlikuje po tome što
učinci globalnog zagrijavanja više nisu u dalekoj budućnosti ni u dalekim
dijelovima svijeta. “Znali smo šta slijedi i sada je to ovdje”, dodao
je Byrne.
Suše su 70 posto češće
Toplotni talas koji je ovog ljeta ubio
stotine ljudi na sjeverozapadu SAD i kanadskoj pokrajini Britanska Kolumbija
bio bi gotovo nemoguć bez klimatske krize, utvrdili su istraživači. Kriza je
učinila da su razorne padavine uragana “Harvey” otprilike tri puta
vjerovatnije i 15 posto intenzivnije, ističu naučnici. “Harvey” je
2017. godine donio više od 19 biliona galona vode u Teksas i Luizijanu, što je
izazvalo razorne poplave na području Hjustone. IPCC kaže da se obilne padavine
koje su se događale jednom u 10 godina sada javljaju 30 posto češće.
Globalno gledajući, suše koje su se
mogle dogoditi samo jednom u desetak godina sada se događaju 70 posto češće,
pokazuje izvještaj. Veza s klimatskim promjenama posebno je jaka na zapadu
Sjedinjenih Američkih Država, koje proživljavaju istorijsku višegodišnju sušu
koja je isušila rezervoare i izazvala nestašicu vode. Usred suše koja ne
popušta i rekordnih vrućina, sezone požara sada su duže i rezultiraju
razornijim požarima. Šest od 10 najvećih požara u Kaliforniji dogodilo se 2020.
ili 2021. godine.
“Vidimo zaista zastrašujuće
ponašanje požara. Ne znam kako to dovoljno naglasiti”, rekao je Chris
Carlton, nadzornik kalifornijskog šumskog parka prirode Plumas, koji je
ovogodišnju sezonu požara nazvao “nepoznatim teritorijem”.
Charles Koven, vodeći autor poglavlja
u izvještaju o globalnim ugljenikovim ciklusima, rekao je za CNN da je
Kalifornija već dosegnula ključnu tačku u požarima: “Mislim da nismo znali
gdje je taj prag dok ga nismo prešli. Ono što izvještaj jasno pokazuje je da će
vjerovatnost prelaska bilo koje od ovih granica zasigurno povećati
zagrijavanje.”
“Zagrijavanje iznad 1,5 stepeni
dovelo bi do toga da klimatski sistem izgleda neprepoznatljivo”
Sa svakim djelićem stepena dodatnog
zagrijavanja učinci se pogoršavaju. Čak i uprkos ograničavanju zagrijavanja na
1,5 stupeni Celzijusovih, za koje je prema Pariskom sporazumu utvrđeno da je
idealno za sprečavanje najgorih posljedica, ekstremni vremenski uslovi koje je
svijet doživio ovog ljeta postaće sve ozbiljniji i učestaliji. Zagrijavanje
iznad 1,5 stepeni, kažu naučnici, dovelo bi do toga da klimatski sistem izgleda
neprepoznatljivo.
Andrew Watson, naučnik sa Univerziteta
Exeter, rekao je da klimatski modeli korišteni u izvještaju ne obuhvataju rizik
od događaja “male vjerovatnosti, a velikog uticaja” koji postaju
vjerovatniji povećavanjem globalne temperature.
“To su događaji poput urušavanja
ledenog pokrova, iznenadnih promjena u cirkulaciji okeana ili katastrofalnih
požara. “Ove ‘poznate nepoznanice’ još su strašnije”, rekao je
Watson.
Izvještaj od otprilike 3.500 stranica
vrhunac je gotovo decenija klimatskih istraživanja naučnika širom svijeta. I
premda se IPCC smatra glavnim izvorom informacija o klimatskim promjenama, ova
organizacija ima tendenciju biti konzervativna u svojim otkrićima zbog načina
na koji funkcioniše, jer su stotine naučnika postigle konsenzus ne samo o
istraživanju, već i načinu izražavanja kojim ga opisuju.
“Ledene ploče se tope, ekstremne
poplave biće češće, nivo mora nastaviće da raste”
Ipak, izvještaj objavljen danas
koristi najjaču formulaciju dosad u opisu klimatske krize. Ledene ploče se tope
i nastaviće se topiti; ekstremne poplave zbog većeg nivoa mora biće sve
učestalije; a sam nivo mora nastaviće da raste i u 22. vijeku, jednostavno zbog
količine toplote koju su okeani dosad zadržali. Istovremeno naučnici
alarmiraju, Međunarodna agencija za energetiku kaže da će ljudska emisija
ugljen-dioksida porasti za 1,5 milijardi tona 2021. godine, što je drugo
najveće povećanje u istoriji. Time je nadmašena većina prošlogodišnjeg pada
uzrokovanog pandemijom kovida 19.
Izvještaj IPCC-a jasno ukazuje da
globalni lideri moraju odmah smanjiti emisije stakleničkih gasova, prije nego
što se smrtonosni i skupi vremenski ekstremi još više pogoršaju. Ali Barrett
kaže kako je ključna poruka u izvještaju da je još uvijek moguće spriječiti
najstrašnije posljedice.
“Zaista su potrebne neviđene
transformacijske promjene, brzo i trenutno smanjenje emisije stakleničkih
gasova na neto nulu do 2050. godine. Ideja da još postoji put prema naprijed
trebalo bi da nam da nadu”, zaključio je Barrett za CNN, prenosi Index.hr.
zosradio.ba/nezavisne.com
