Osobe koje su umorne, nezadovoljne, dekoncentrirane, imaju
osjećaj da su opterećene poslom ili se osjećaju kao da će “izgorjeti” od
previše obveza i stresova koje donosi njihovo radno mjesto ubuduće će moći
koristiti bolovanje zbog sindroma “burnout” ili “izgaranje na poslu”,
piše Večernji list BiH.
Posjet psihologu
Svjetska zdravstvena organizacija najavila je da sindrom izgaranja sa sljedećom
godinom postaje dijagnoza, a to praktično znači kako će se zbog premora na
poslu i službeno moći ići liječniku i na bolovanje. Također, osobe koje zbog te
dijagnoze budu koristile bolovanje, dobit će terapiju, odnosno, bit će im
propisano liječenje kao što je to slučaj s bilo kojom drugom bolesti.
Stručnjaci navode kako je prvi korak u liječenju posjet psihologu ili
neuropsihijatru. Naime, većina ljudi koji dožive ovaj sindrom u početku nije
svjesna što joj se događa, zbog čega je vrlo bitno da joj najbliži članovi
obitelji ili kolege skrenu pozornost na stanje u kojem se nalazi. Ako liječnik
uistinu utvrdi da je osoba “sagorjela” na poslu i da je postala anksiozna ili
depresivna, onda se uključuju lijekovi.
S druge strane, vrlo učinkovit u liječenju napetosti i stresa je autogeni
trening. To je trening koji se održava u poluzamračenoj sobi u potpunoj tišini
i miru. Stres na radnom mjestu SZO je uvrstio u 11. izdanje priručnika Međunarodne
klasifikacije bolesti, i to kao profesionalni fenomen.
Dogovor je da države članice Svjetske zdravstvene organizacije u zdravstvenim
ustanovama ovu odluku počnu primjenjivati od 1. siječnja 2022. Budući da je BiH
članica Svjetske zdravstvene organizacije, ova pravila će vrijediti i za
njezine stanovnike.
U Federaciji BiH već su se bilježili određeni slučajevi odlazaka na bolovanje
zbog stanja prouzročenih stresom, a sada će na to imati pravo svatko tko osjeti
ili primijeti neke od simptoma sindroma “burnout”.
Simptomi ovog sindroma najčešće su iscrpljenost, nesanica, promjena apetita,
pad imuniteta, glavobolja, visok krvi tlak, kao i osjećaji praznine, poremećaji
koncentracije, zaboravljanje, nervoza, preosjetljivost…
Sve to dovodi do smanjenja učinkovitosti na poslu, povećanja pogrešaka pri
radu, kašnjenja na posao, izolacije od drugih kolega, povlačenja u sebe…
Psihologinja Slađana Cvjetković za EuroBlic je istaknula kako postoje
jasni dijagnostički kriteriji da se prepozna ovaj sindrom.
Veliki problem u BiH
– Ljudi koji su skloni profesionalnom “sagorijevanju” ne koriste bolovanja, ne
izbjegavaju posao, sve dok jednostavno ne budu nemoćni otići. Mislim da je u
interesu poslodavaca da im zaposleni ne “sagorijevaju” radi kvalitete i
produktivnosti posla – navodi Cvjetković.
Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, sukladno odluci SZO-a, već
su krenuli u postupak proširenja šifrarnika bolesti prateći svjetske smjernice.
Navode da zajedno s nadležnim institucijama Republike Srpske prate aktivnosti
Svjetske zdravstvene organizacije i Listu međunarodne klasifikacije bolesti te
da sve izmjene i novine uvrštavaju i u svoje akte.
Inače, prema podacima iz zavoda zdravstvenog osiguranja, BiH ima sve više
bolesnog radničkoga kadra, zbog čega se u ovoj zemlji svake godine za bolovanja
izdvaja 20, 30 i više milijuna konvertibilnih maraka.
