Parafiskalni nameti segment su koji otežava formiranje novih
privrednih društava i obrta, a njihovo ublažavanje ili potpuno ukidanje dovelo
bi do poboljšanja ekonomskih prilika u BiH. U Federaciji BiH dva kantona su već
pokrenute inicijative za uvođenje tax free modela.
U ovom trenutku Bosna i Hercegovina ima tri puta više
parafiskalnih nameta nego Srbija, a dva puta više nego Hrvatska. U odnosu na
zemlje Evropske unije nameti su puno veći, što BiH pored svih drugih prepreka
ne pozicionira kao dobro mjesto za poslovne poduhvate. Zbog takvog ambijenta, u
BiH je potrebno napraviti određene izmjene u cilju poboljšavanja ekonomskih
prilika.
U Tuzli i Sarajevu žele tax free model
Vlada Tuzlanskog kantona prije nekoliko dana je usvojila
inicijativu Mirele Trepanić-Grbešić, zastupnice Naše stranke u Kantonalnoj
skupštini, u vezi s ublažavanjem parafiskalnih nameta pri osnivanju privrednih
društava i obrta u ovoj regiji naše zemlje. To će, kako navodi
Trepanić-Grbešić, poduzetnicima i obrtnicima omogućiti uštede, ali istovremeno će
dovesti do povećanja budžetskih prihoda.
“Naplata različitih parafiskalnih nameta u TK povećava
troškove registracije privrednih društava za 470 KM i obrta za 200 KM. S
obzirom na to da se iz budžeta Tuzlanskog kantona svake godine izdvajaju
značajna finansijska sredstva kao poticaji privredi, jedan od poticaja može
biti zamjena direktnih poticaja indirektnim kroz smanjivanje troškova osnivanja
privrednog društva i obrta. Analiza pokazuje da bi se na svakih 1.000
registrovanih preduzeća i obrta u Tuzlanskom kantonu, primjenjujući tax free
model, uplate u budžete smanjile za 670.000 KM”, pojašnjava
Trepanić-Grbešić.
S druge strane, zapošljavanje u novoosnovanim preduzećima bi
rezultiralo dodatnim prihodima na osnovu plaćanja doprinosa za zdravstveno,
penziono i invalidsko osiguranje.
“Ako pretpostavimo da bi hiljadu novoosnovanih
preduzeća zaposlilo dvije hiljade radnika sa prosječnom mjesečnom neto plaćom
od 600 KM, uplatit će se godišnje 3.624.000 KM prema Zavodu zdravstvenog
osiguranja, 5.064.000 KM u budžet FBiH po osnovu doprinosa za PIO i 432.000 KM
po osnovu doprinosa za nezaposlenost”, dodaje Trepanić-Grbešić.
Dodatni efekt je povećanje potrošnje kroz nova zapošljavanja
i povećanje naplate PDV-a.
“Ako bi dvije hiljade radnika imalo prosječnu plaću od
600 KM, njihova ukupna godišnja potrošnja bi iznosila 14,4 miliona KM, od čega
bi se 17 posto, odnosno 2,5 miliona KM odnosilo na plaćanje PDV-a, a dio ovog
novca bi također bio vraćen u budžet Tuzlanskog kantona i budžete općina”,
naglašava ona.
Isti prijedlog, početkom ove godine kroz skupštinu
inicijativu uputila je i Vildana Bešlija, zastupnica Naše stranke u Kantonu
Sarajevo. Ona za Klix.ba kaže da je, shodno posebnoj težini godine iza nas za
privredu, inicijativu predložila u svrhu stvaranja bolje poslovne klime u
Kantonu Sarajevo, nakon zakašnjelih mjera viših nivoa vlasti i prošlog saziva
Kantonalne vlade, čija se inercija, očekivano, negativno odrazila na
ovogodišnje poslovne tokove.
“Njena primjena, kako sam i navela u obrazloženju, bi
se morala sprovoditi minimalno dvije godine, a primjena u dužem periodu bi
obezbijedila značajno poboljšanje uslova za započinjanje biznisa i za
dinamičniji razvoj privrede u Kantonu Sarajevo”, navodi Bešlija.
Iako je inicijativa upućena 5. januara ove godine, njena
implementacija, odnosno konkretno ublažavanje parafiskalnih nameta do danas
nije implementirano.
“Nažalost, nemam zvaničan odgovor po pitanju
inicijative o ukidanju parafiskalnih nameta pri osnivanju privrednih društava i
obrta u Kantonu Sarajevo. S tim u vezi, ne znam u kojoj je fazi, odnosno da li
se nešto radi po ovom pitanju, ali ću svakako na narednoj sjednici tražiti
informaciju o tome. Iskreno se nadam da ćemo uskoro u Kantonu Sarajevo napraviti
korake ka ovom vidu rasterećenja potencijalnih privrednika i obrtnika prilikom
registracije”, dodaje Bešlija, istaknuvši zadovoljstvo da je ova
inicijativa, nedavno predložena od njene stranačke kolegice Trepanić-Grbešić u
Tuzli već usvojena od Kantonalne vlade.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić tax free model ocjenjuje
inovativnim prijedlogom kojim bi se mogle premostiti postojeće zakonske
barijere i nedostatak političke volje za ukidanjem parafiskalnih nameta.
“Teret ovih nameta bi prešao na kantonalno
ministarstvo, a što bi se moglo predstaviti kao drugačiji tip subvencije (za
konkretnu radnju, u ovom slučaju osnivanja biznisa). Mišljenja sam da ovo ne bi
bio pretjeran šok za kantonalni budžet jer vjerovatno da značajan broj
poduzetnika ne bi koristio ovo pravo. Svejedno, postojanje ovakve opcije znači
izuzetan iskorak u odnosu na postojeće prakse ekonomske politike u Bosni i
Hercegovini”, smatra Čavalić.
Postojeći model destimulirajući za poduzetnike
U Bosni i Hercegovini postoji više od tri hiljade parafiskalnih
nameta, koji u kontinuitetu otežavaju poslovanje domaćih kompanija.
“Razlog zašto imamo ovoliko parafiskalnih nameta jeste
diskreciono pravo lokalne samouprave i kantona u FBiH da uvedu vlastiti
parafiskalni namet, a s ciljem ostvarivanja dodatnih budžetskih prihoda.
Suprotna praksa – ukidanja parafiskalnih nameta je veoma rijetka i uglavnom se
dešava shodno djelovanjima viših nivoa vlasti, naprimjer izmjenom kantonalnog
ili entitetskog zakona koji je omogućavao nižem nivou da implementira dati parafiskalni
namet”, dodaje Čavalić.
Pored navedenog, kako kaže naš sagovornik, Bosna i
Hercegovina je propustila nekoliko šansi za digitalnu transformaciju privrede,
društva, ali najvažnije javne uprave. On dalje navodi da se čak odustalo i od
dugo najavljivanog modela “one stop shop”.
“Sve ovo uslovljava postojeći model otvaranja biznisa
koji je destimulirajući za poduzetnike. Ovo je prepoznala i Svjetska banka pa
je tako na prošlogodišnjem izvještaju o lakoći poslovanja ‘Doing Business
2020.’ Bosna i Hercegovina zauzela 90. mjesto. Ovaj izvještaj, između ostalog
prati procedure u vezi otvaranja biznisa. Ono što je bitno navesti da je i
funkcionalan proces zatvaranja biznisa isto toliko bitan kao i onaj koji se
odnosi na otvaranje, a što se često zanemaruje u javnosti. Poduzetnik mora
znati da može vrlo jednostavno napustiti dati biznis ako se isti pokaže
neuspješnim, a statistika pokazuje da su veće šanse da propadnete, nego li
uspijete u poduzetništvu, bez obzira u kojoj zemlji živjeli. Domaći problem je
što ovo dodatno otežavamo”, nadovezuje se ekonomski analitičar iz Tuzle.
Ukidanje parafiskalnih nameta pri osnivanju privrednih
društava i obrta predstavlja kratkoročni varijabilni trošak za budžet, međutim,
kako nam je kazao Čavalić, dugoročno bi došlo do povećanja budžetskih prihoda,
unapređenja ekonomskih indikatora, zatim pada učešća sive ekonomije, većeg
potencijala ekonomskog rasta, povećanja zaposlenosti…
“Mjera nije popularna za domaće vlasti jer u kratkom
roku gube. Zato očekujem da će istu u potpunosti implementirati samo one vlade
koje imaju na raspolaganju viška budžetskih sredstava, poput Sarajevskog i
Tuzlanskog kantona, ako to vlada prihvati. Razumijevajući prirodu parafiskalnih
nameta, ovu mjeru je samo moguće parcijalno implementirati, po kantonima”,
naglašava Čavalić.
Kada je riječ o Republici Srpskoj, Čavalić zaključuje da je
taj bh. entitet ranije uradio dobru stvar, definisanjem osnivačkog kapitala od
jednu marku za d.o.o., što je već u startu dalo izuzetnu prednost ovom
entitetu, barem po pitanju osnivanja biznisa.
zosradio.ba/klix.ba
