Online izdanje lista Economist piše da će milioni ljudi
ovisiti o tome kako će završiti pandemija koronavirusa.
Pandemija je počela jenjavati i izvjesno je da koronavirus
nikada neće nestati. Pretpostavlja se da ćemo živjeti u endemiji. Koronavirus
će u budućnosti biti najveća prijetnja po starije osobe i one koji su
zdravstveno ugroženi. Ali, neće biti prijetnja u mjeri u kojoj je bio u
posljednjih 20 mjeseci, tokom kojih je preminuo veliki broj ljudi. Odgovor na
ovaj virus bit će kao odgovor na gripu.
Nije poznat put do endemije. Najvažnije će biti da li će taj
put biti dobro planiran ili će biti haotičan. Ovaj drugi bi mogao imati
posljedice po živote miliona ljudi. Okončavanje pandemije je prilika za vlasti
da pokažu da li su naučile iz grešaka koje su pravile na početku pandemije.
Prema pisanju Economista, broj zaraženih i preminulih usljed
koronavirusa od augusta ove godine u cijelom svijetu se smanjuje. Među
izuzecima je Velika Britanija u kojoj se ovaj broj povećava, ali je u ovoj
državi veliki broj vakcinisanih. S obzirom na to da skoro 93 posto Britanaca
ima antitijela, znatno je manji broj preminulih. To je put ka endemiji.
Najmanje 3,8 milijardi ljudi širom svijeta primilo je jednu
dozu vakcine protiv koronavirusa. Britanski list pretpostavlja da je na
koronavirus bilo pozitivno od 1,4 do 3,6 milijardi ljudi, što je od 6 do 15
puta više od zvaničnog broja. Pri tome treba imati u vidu da postoje i oni koji
su prebolovali koronavirus, a potom su i vakcinisani.
Izazovi na putu ka endemiji
Svijet će se na putu ka kraju pandemije suočiti s nekoliko
izazova.
Jedan od njih je jesenji, odnosno zimski pandemijski val na
sjevernoj hemisferi. Tokom hladnijih dana više vremena se provodi u zatvorenom
prostoru pa je rizik od zaraze veći. Ako se ponovo poveća broj
hospitaliziranih, vlasti će morati intervenisati. Medicinska linija odbrane
mogli bi biti i novi lijekovi protiv koronavirusa koji ublažavaju simptome
zaraze. No, potrebno je da se odobri njihova upotreba. Nošenje zaštitne maske
tamo gdje je to potrebno je i dalje linija odbrane.
Sljedeći izazov je mutacija koronavirusa. Nepoznanica je da
li se mutacije ovog virusa dešavaju u siromašnim državama, gdje nema dovoljno
istraživanja ili gdje uopće ne postoje istraživanja koronavirusa. Osim toga, u
ovim državama je veliki broj nevakcinisanih. Ako se pojavi novi soj virusa,
onda će se i vakcine morati unaprijediti. To će biti lakše nego onda kada je
bilo potrebno razviti potpuno novu vakcinu.
Nove, poboljšane vakcine podrazumijevat će to da se njihova
upotreba mora odobriti, kao i prestanak korištenja postojećih. Zato bi bilo
opravdano očekivati novu globalnu borbu za vakcine, ali sada u uslovima
narušenog globalnog lanca opskrbe.
Najveći izazov bit će kako zaštititi veliki broj onih koji
nemaju imunitet. Kineski odgovor na ovaj izazov jeste striktni i kontinuirani
karantin i zatvaranje ili lockdown. Time se dobija vrijeme za vakcinaciju i
stvaranje zaliha lijekova. Komunistička partija ove države strogim
epidemiološkim mjerama uspijeva u tome da je vrlo mali broj ljudi zaražen
koronavirusom. Time žele dokazati da Kina ima bolji sistem nego demokratske
države. Politiku nula zaraženih ima i Novi Zeland, ali koronavirus nije
iskorijenio. Shodno tome, za očekivati je da će i u Kini prestati primjena
strogih epidemioloških mjera.
S obzirom na to da je najpoželjnije imunitet steći
vakcinacijom, u kompaniji Airfinity zaključili su da će do kraja ove godine
biti potrebno proizvesti 11,3 milijarde doza vakcina, a do juna sljedeće godine
25 milijardi doza. Time bi se zadovoljila globalna potražnja. Treba napomenuti
da nisu sve vakcine jednako učinkovite, ali svaka od njih je bolja od toga da
se neko zarazi.
Isporuka novih doza vakcina već je trebala početi, ali to se
nije desilo. Umjesto toga, usporene su isporuke vakcina namijenjenih za djecu,
koja srećom rijetko umiru od koronavirusa. Proizvođači obećavaju da će nove
doze biti dostupne od sljedeće godine, ali one su potrebne već sada.
Posljednji izazov bit će (ne)sposbnost nacionalnih
zdravstvenih sistema. U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) kao cilj su
postavili da 40 posto od ukupnog stanovništva svake zemlje bude vakcinisano do
kraja ove godine. Do septembra sljedeće godine trebalo bi biti vakcinisano 70
posto od ukupnog stanovništva svake države. Međutim, potrebe za vakcinama
uslovljene su demografskom strukturom stanovništva, koliko brzo ih mogu
iskorištavati, i drugim zdravstvenim prijetnjama kao što su malarija i ospice.
Koronavirus kao ubica siromašnih država
Test će biti da li će vlasti prihvatiti ove izazove. Kako
pandemija jenjava, tako je bogatim državama koronavirus sve manje interesantan.
Ali, ovaj virus bi mogao biti ubica siromašnih država, piše Economist.
zosradio.ba/072info.com
