Klimatske promjene mogle bi stvoriti uvjete koji
su gotovo nemogući za život za skoro 3 milijarde ljudi, piše Financial Times.
Naime, od 9 milijardi ljudi, koliko bi prema trenutnim
projekcijama trebalo živjeti na Zemlji u 2070., čak 3 milijarde mogle bi biti
izložene temperaturama kakve su danas u rangu onih koje vladaju u najtoplijim
dijelovima Sahare, navodi se u istraživanju kineskih, američkih i europskih
znanstvenika.
U prošloj godini samo 0.8 posto površine planeta imalo je
srednju godišnju temperaturu od 29 Celzijevih stepeni ili više, a na tom
teritoriju živjelo je samo 29 miliona ljudi. Do spomenute 2070. godine u toj bi
se situaciji moglo naći 19 posto planeta i 3 milijarde ljudi.
Međutim, brzo djelovanje te smanjenje emisija stakleničkih
plinova moglo bi prepoloviti broj populacije izložene takvim vremenskim
uvjetima.
“Dobra vijest je da se ti utjecaji mogu uvelike
smanjiti ako čovječanstvo uspije obuzdati globalno zatopljenje”, rekao je
koautor studije Tim Lenton, stručnjak za klimu sa Sveučilišta Exeter.
Izvješće naglašava kako većina ljudi živi u vrlo uskom
rasponu srednje godišnje temperature od 11 do 15 Celzijevih stepeni.
Naučnici su primijetili da su, unatoč svim inovacijama i
migracijama, ljudi uglavnom živjeli u tim klimatskim uvjetima nekoliko tisuća
godina.
“Ova izrazito stalna klimatska niša vjerojatno
predstavlja temeljna ograničenja za ono što je ljudima potrebno da prežive i
napreduju”, rekao je profesor Marten Scheffer sa Sveučilišta
Wageningen, koji je koordinirao istraživanje sa svojim kineskim kolegom Chi
Xuom sa Sveučilišta Nanjing.
Prema navodima znanstvenika, globalno zatopljenje
rezultiralo je porastom temperature za 1.1 Celzijeva stepena od
predindustrijskog doba.
Očekuje se da će doseći 1.5 stepeni u roku od 20 godina, čak
i u najboljem slučaju značajnog smanjenja emisija stakleničkih plinova.
“Svaki stepen zagrijavanja iznad sadašnjih razina
odgovara otprilike 1 milijardi ljudi koji su izvan normalnih klimatskih
parametara”, rekao je Lenton.
Koji su scenariji?
Međudržavni panel za klimatske promjene (IPCC) postavio je
tri različita scenarija i tri projekcije u svom izvješću o procjeni klimatskih
promjena.
Kako bi vizualizirao koliko će Zemlja biti pogodna za život
2070. prema ovim scenarijima, Financial Times je spojio projekcije stanovništva
sa svakim klimatskim modelom i primijenio ih na šest kontinenata.
Sjeverna Amerika
Prema najekstremnijem scenariju, južne države SAD-a postale
bi mnogo toplije do 2070., osobito one koje graniče s Meksičkim zaljevom.
Srednja Amerika bi snosila najveći teret povišenih temperatura, s do 20 miliona
ljudi koji žive na srednjim godišnjim temperaturama od 29 Celzijevih stepeni.
Veliki dijelovi Kanade i Aljaske ispod arktičkog kruga
doživjeli bi toplije uvjete do 2070. Ova područja su sada uglavnom nenaseljena
i predviđa se da će takva i ostati bez uračunavanja migracija, piše Index.hr.
Južna Amerika
Velika područja Amazonske prašume u Brazilu, zajedno s
okolnim zemljama Peruom, Kolumbijom i Venezuelom, do 2070. bila bi praktički
nemoguća za život zbog ekstremne vrućine.
Oko 59 miliona ljudi bilo bi pogođeno ovim uvjetima – ili
oko 12 posto predviđene populacije na kontinentu po najekstremnijem scenariju.
Europa
Predviđa se da će Europa biti jedini kontinent koji će
izbjeći srednje godišnje temperature iznad 29 Celzijevih stepeni.
Međutim, velika područja Skandinavije, istočne Rusije i
zemalja koje graniče sa Sredozemljem i dalje bi mogla očekivati rast
temperatura za čak 5 stepenido 2070. prema najgorem scenariju.
Afrika
Predviđa se da će populacija Afrike doživjeti eksploziju
stanovništva u svim zajedničkim scenarijima socioekonomskog puta,
udvostručujući se s 1.2 milijarde na gotovo 2.4 milijarde ljudi. Podsaharska
država Nigerija će vjerojatno postati treća najmnogoljudnija zemlja na svijetu
do sredine ovog stoljeća, nadmašivši SAD. Njegov najveći grad, Lagos, trebao bi
biti najveći grad na svijetu po broju stanovnika 2075. sa 61.5 miliona
stanovnika na temelju srednjeg scenarija (SSP 2).
Oko 81 posto predviđene populacije Nigerije od oko 477
miliona patilo bi od ovih ekstremnih temperatura. To bi moglo natjerati ogromne
brojeve da migriraju, ali je vrlo teško predvidjeti razvoj situacije.
“Predviđanje stvarne veličine klimatskih migracija i
dalje je izazov. Ljudi radije ne migriraju. Također, u dijelu svijeta postoji
prostor za lokalnu prilagodbu u granicama, ali na globalnom jugu to će
zahtijevati brzo poticanje ljudskog razvoja”, rekao je Scheffer.
Azija
Predviđa se da će azijska populacija narasti na više od 5
milijardi do 2070., a veliki broj zemalja iskusit će srednje godišnje
temperature veće od 29 Celzijevih stepeni.
Najgore bi bila pogođena Indija, s populacijom koja bi mogla
doseći 1.6 milijardi, od kojih bi više od polovice doživjelo ovu ekstremnu
vrućinu.
Gotovo cijeli Ujedinjeni Arapski Emirati i Kambodža postali
bi gotovo nemogući za život, uključujući i gusto naseljena područja južnog
Vijetnama i istočnog Pakistana.
Oceanija
Ekstremna vrućina Oceanije bila bi ograničena na uglavnom
nenaseljena područja Papue Nove Gvineje i sjeverne Australije, pri čemu bi
većina stanovništva Australije ostala pretežno smještena uz južnu i istočnu
obalu.
Dok je Scheffer povukao paralele u potrebi rješavanja
klimatskih promjena s odgovorom na pandemiju bez presedana, istaknuo je da neće
biti olakšanja nakon što se velika područja planeta zagriju na razine koje se
jedva mogu preživjeti.
“Ne samo da bi to imalo razorne izravne učinke nego
ostavlja ljude manje sposobnima da se nose s budućim krizama poput novih
pandemija. Jedina stvar koja može spriječiti ovo je brzo smanjenje emisije
ugljika”, rekao je.
Više od 100 svjetskih čelnika želi prestati krčiti šume do
2030.
Podsjetimo, svjetski lideri okupljeni su u Glasgowu na jednoj od možda i
najvažnijih konferencija u povijesti.
Jedno od obećanja je da će se do kraja desetljeća zaustaviti
i preokrenuti trendovi u krčenju šuma i degradaciji tla, što bi trebalo
utjecati na štetne emisije plinova.
zosradio.ba/radiosarajevo.ba
