Cijene nafte na svjetskim tržištima pale su i prošle
sedmice, druge zaredom, pa su dodatno skliznule s najviših razina u više
godina.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice
oko 2 posto, na 82,74 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,7
posto, na 81,27 dolara.
Tako je na londonskom tržištu cijena barela dodatno
skliznula s najvišeg nivoa u tri godine, a na američkom tržištu u sedam.
Na sastanku Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i
njenih saveznika u četvrtak odlučeno je da se ostaje pri dosadašnjem planu o
povećavanje proizvodnje u decembru za 400 hiljada barela dnevno.
Tako je OPEC+ odbio znatnije povećati proizvodnju, premda je
predsjednik SAD-a Joe Biden pozvao na veće povećanje kako bi se zakočio brzi
rast cijena.
U SAD-u su maloprodajne cijene galona benzina blizu četiri
dolara, što se smatra točkom pritiska za američke vozače, pa je Biden pozvao
velike proizvođače energije u grupi vodećih razvijenih i ekonomija u razvoju
G20 da povećaju proizvodnju.
Bijela kuća poručila je i da će Washington razmotriti cijeli
niz alata koji mu stoje na raspolaganju kako bi nakon sastanka OPEC+ osigurao
snabdijevanje energentima po pristupačnim cijenama.
Na tržištu sada svi žele znati hoće li SAD i druge zemlje
posegnuti za prodajom nafte iz strateških rezervi, napisao je u bilješci
analitičar UBS-a Giovanni Staunovo.
“Takva bi odluka spustila cijene, ali strateške rezerve
nafte mogu samo popuniti prazninu u periodu vremenski ograničenih poremećaja u
proizvodnji i ne mogu riješiti strukturne probleme, poput nedovoljnih ulaganja
i rasta potražnje”, objasnio je Staunovo.
U UBS-u očekuju da će cijena barela u Londonu nastaviti
rasti idućih mjeseci prema 90 dolara.
zosradio.ba/klix.ba
