Kafoljupci će ubuduće možda ispijati kavu proizvedenu u
Petrijevoj zdjelici, a ne na plantaži, kažu finski naučnici koji se nadaju da
su u laboratoriju uspjeli uzgojiti održivu kafu.
“To je doista prava kafa jer u ovom proizvodu nema ničega
osim – kafe”, kaže Heiko Rischer, pokazujući zdjelicu punu smeđeg praha.
On i njegovi kolege iz finskoga Tehničkog istraživačkog
instituta VTT vjeruju da će se proizvodnjom ovakve kafe izbjeći brojni problemi
u okolišu koje izaziva masovna proizvodnja jednog od najpopularnijih napitaka u
svijetu.
Njihova kafa nije samljevena iz zrnja, već je uzgojena iz
skupine stanica biljke kafe u strogo kontroliranim uvjetima u bioreaktoru.
Kad se preprži, prah se može pripremati na potpuno jednak
način kao i konvencionalna kafa.
Kafa je problematična
Rischerova skupina koristila se istim načelima stanične
poljoprivrede kakva se koriste za proizvodnju mesa u laboratoriju i
ne uključuju klanje stoke. Takvo je meso prošle godine u Singapuru dobilo
odobrenje za prodaju.
“No kafa je problematičan proizvod”, rekao je Rischer,
djelomično i zbog toga jer su zbog porasta globalnih temperatura postojeće
plantaže manje plodonosne pa uzgajivači krče šume da bi osigurali mjesto za
nove usjeve.
“Tu je i problem prijevoza, kao i
upotreba fosilnih goriva. U potpunosti ima smisla tražiti alternativu”,
smatra Rischer.
Tim sada provodi analizu o tomu u kolikoj bi mjeri bilo
održivo masovno proizvoditi kafu u laboratoriju, no Rischer vjeruje da bi za
takav proces trebalo manje radne snage i manje troškova nego za konvencionalnu
kavu.
Profesionalni kušači
Kafoljupcima će za uspjeh laboratorijske kafe ključan biti
njezin okus, ali zasad samo posebno obučeni kušači imaju dopuštenje probati je
jer se zakonski radi o “novoj vrsti hrane”.
“Zasad je oni smiju samo kušati i ispljunuti, ne smiju je
progutati”, rekao je znanstvenik Heikki Aisala, stručnjak za osjetilnu
percepciju koji vodi skupinu kušača u sklopu finskog projekta.
“U usporedbi s regularnom kafom, stanična je manje gorka”,
što je možda posljedica nešto manje količine kofeina. No mi nismo profesionalni
pržitelji kave, a znamo da se mnogi okusi stvaraju baš tokom toga procesa”,
dodao je Aisala.
Rischer smatra da će trebati najmanje četiri godine prije
nego što kafa iz laboratorija dobije dozvolu regulatora za komercijalnu
upotrebu.
Projekt bi mogao biti važan i za samu Finsku, koja je među
vodećim zemljama svijeta u konzumiranju kafe po stanovniku.
“Ovdje za to definitivno ima puno entuzijazma”, rekao
je Aisala.
zosradio.ba/N1
