U 2022. godini planirano je izdavanje 1.360 radnih dozvola za strance u Bosni i Hercegovini, od čega se 620 odnosi na novo zapošljavanje, a ostalo je produženje postojećih radnih dozvola.
Odluku o kvotama radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u 2022. pripremilo je Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Zanimljivo je da u njoj nema navedenih sezonskih radnika jer službe za zapošljavanje nisu ni imale takav zahtjev.
Razlog tome, kažu u Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, jest što poslodavci nisu tražili sezonske radnika.
– Međutim, to što ne traže ne znači da nema potreba, nego je mali broj zahtjeva za sezonske radnike. Nadležna institucija za sezonske radne dozvole je Služba za poslove sa strancima BiH i oni su tek 17. decembra primili prvi takav zahtjev. Razumijemo da je teško poslodavcima planirati hoće li im trebati sezonskih radnika, ali bolje je da planiraju radne dozvole pa da ne zaposle ako ustanove da ne trebaju, nego da je obrnuto – kazao je Boris Pupić, portparol Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
No ono što je interesantnije jeste to što se među strancima koji se planiraju zaposliti u 2022. godini, za koje su planirane radne dozvole, nalaze i mesari, pekari, vozači, bravari, konobari, matičari, IT tehničari, socijalni radnici, odgajatelji, odnosno profili kakvih ima među bh. građanima.
Radne dozvole planirane su i za ratare, voćare, stočare, rudare, kopače, za konobare, kušaoce hrane i pića, kuhare, hotelijere, ali i za pratioce putnika, stjuardese, konduktere, laborante, vaspitače, nastavnike, fotoreportere, knjigovođe, operne pjevače, plesače, batlera, domara, njegovatelja.
Najviše novih radnih dozvola za strance planirano je za oblast građevinarstva (130) gdje se “traže” tesari, zidari, inžinjeri, molerim keramičari, bravati, elektroničari, vodoinstalateri, zatim za oblast prerađivačke industrije (110) gdje su planirane radne dozvole za krojače, krznare, metalostrugare, poslastičare, kao i za trgovinu (91).
– Radi se o tome da u BiH dolaze ljudi koji otvaraju firmu, recimo pekaru, i oni moraju dobiti radnu dozvolu u kojoj će stajati njihovo pravo zanimanje, moraju sebe prijaviti. Može biti po zanimanju matičar, a otvorio recimo prodavnicu, ali mora upisati svoju kvalifikaciju. Tako je i puno ljudi dobilo radnu dozvolu a nemaju kvalifikaciju, ali oni su došli, otvorili
firmu. Ne zauzimaju radno mjesto našem građaninu nego će čak ta firma doprinijeti novom zapošjavanju jer će, recimo, pekar zaposliti još dva radnika. Ili recimo neka strana kompanija otvori malo veću firmu ovdje. Oni prvo pošalju svoje ljude koji će to u početku voditi – pojasnio je Pupić.
zosradio.ba/Faktor
