Faktori koji su doveli do ogromnog rasta cijena žitarica i uljarica, od kojih zavise i cijene ostalih prehrambenih proizvoda, ne mogu se otkloniti u kratkom roku.
Zato će rekordna poskupljenja hrane potrajati.
Visoke cijene žitarica i uljarica, od kojih zavise i cijene ostalih osnovnih prehrambenih namirnica, mogle bi ostati na rekordno visokom nivou sve do naredne žetve krajem ljeta, predviđaju u Produktnoj berzi Novi Sad.
Cijene žitarica i uljarica tokom prošle godine dostigle su rekordno visoke nivoe na svjetskim berzama zbog niskog roda. Mali prinosi su bili izazvani sušom i klimatskim promjenama na područjima koja u svijetu predvode u proizvodnji ovih kultura. To je, uz rast cijena goriva i mineralnih đubriva, uticalo da brašno, ulje, hljeb i stočna hrana poskupe tokom 2021.
godine i za preko 100 odsto, a posredno i ostali poljoprivredni proizvodi poput mlijeka, sira, mesa, jaja…
Stručnjaci u Novosadskoj produktnoj berzi ističu da je teško prognozirati šta će se dešavati ove godine, ali da se na osnovu dosadašnjih kretanja na tržištu može donekle predvidjeti šta se očekuje.
“Situacija na tržištu, generalno, je izuzetno složena. Ako se samo podsjetimo nekih očekivanja da će korona dovesti do pada potražnje, zatvaranja tržišta, pa time i obaranja svih cijena vidimo da se desio potpuno suprotan scenario. Skoro cijele 2021. godine sva roba, ne samo poljoprivredni proizvodi, bilježila je ogroman rast cijena”, kažu u Produktnoj berzi Novi Sad i dodaju:
“Globalna dešavanja, špekulacije, psihološka očekivanja, logistički problemi, štampanje novca sve su to samo neki od faktora koji su doveli do globalne inflacije. Ti faktori se nisu brzo pojavili, pa se ne očekuje ni njihovo brzo ukidanje, odnosno očekuje se da cijene sve
robe ostanu na visokom nivou. Naravno, uvijek je moguće da neka od država velikih proizvođača ili uvoznika donese neku odluku u cilju zaštite sopstvenog tržišta, a što može da se preslika na kompletna svjetska kretanja.”
Prema njihovom izvještaju, tokom prošle godine u odnosu na 2020. godinu, zabilježen je rast cijena svih primarnih poljoprivrednih proizvoda.
“U odnosu na 2019. godinu, cijena kukuruza ima rast od 68,2 odsto, pšenice od 60,5 odsto, dok je soja poskupjela 86,7 odsto”, naveli su oni.
Na pitanje da li se u Srbiji, najvećem regionalnom proizvođaču žitarica i uljarica, može očekivati bolji rod, iz Produktne berze kažu da su posijane veće površine. Rod će, međutim, zavisiti od vremenskih prilika kao i od toga koliko su ratari uložili ili su spremni da ulože u
poboljšanje prinosa zbog visokih cijena mineralnih đubriva.
“Cijene inputa za sjetvu dostigle su veoma visoke nivoe, te je sjetva bila skuplja nego prethodnih godina”, ističu u Produktnoj berzi.
Kao primjer rasta troškova za mineralno đubrivo navode da je ruska urea krajem prošle godine dostigla cijenu od 90 centi bez PDV-a, što je godišnji rast od čak 232 odsto.
S druge strane, Srbija ima problema s kvalitetom svojih žitarica i uljarica.
“Ove godine smo imali dosta razgovora s kompanijama iz regiona zbog širenja berze na tržište regiona. I upravo kao najveći problem srpskog tržišta, srpske pšenice, izdvajaju kvalitet”, kaže Miloš Janjić iz Produktne berze Novi Sad.
zosradio.ba/nezavisne.com
