Nelegalna izgradnja objekata opterećuje Tuzlu, a nepostojanje mehanizama za njeno zaustavljanje građane ohrabruje na bespravno građenje prvenstveno kuća. Stručnjaci upozoravaju na posljedice nepravilnog građenja, ukazujući na važnost poštivanja propisa.
Nelegalna izgradnja svih vrsta objekata zastupljena je na prostoru cijele Bosne i Hercegovine, a tačan broj koliko ih je na ovakav način formirano teško je utvrditi. Problem dodatno usložnjava i nepostojanje mehanizma koji će ovaj negativan trend zaustaviti, što građane dodatno ohrabruje u nelagalnoj izgradnji.
S problemom postojanja nelegalnih objekata susreće se i Tuzla, koja je specifična zbog vrste terena na kojem se nalazi, a koji je opterećen starim eksploatacionim poljima, rudarskim jamama i klizištima. Čak 16,5 posto površine nalazi se direktno pod klizištima, dok je 6,5 posto označeno kao lokalitet za potencijalno aktiviranje novih.
Ko može legalizovati izgrađeni objekt?
Zakon o legalizaciji objekata donesen je 2006. godine, a od tada je pretrpio nekoliko izmjena zbog ubacivanja novih satelitskih snimaka terena, ali najviše iz razloga produženja rokova za podnošenje zahtjeva za legalizaciju.
Krajnji rok, konkretno na području Tuzle, produžen je do konca maja ove godine, a procedura legalizacije može se pokrenuti za građevinu koja je do dana stupanja na snagu zakona započeta, izgrađena, dograđena, rekonstruisana ili izgrađena bez odobrenja za građenje. Također, postupak legalizacije omogućen je i za građevinu za koju postoji odobrenje za građenje, ali je investitor odstupio od uslova datih u ranije izdatoj dozvoli.
“Mi svake godine za rješavanje imamo u prosjeku od šest i po do sedam hiljada zahtjeva, ali uspijemo riješiti njih između 600 i 700. Uglavnom prednjače individualni stambeni objekti, a također ne zaostaju ni privredni subjekti, poslovni objekti, ali i infrastrukturni objekti koji se moraju legalizovati, poput mostova i saobraćajnica”, kaže za Klix.ba Gordana Jakovac-Bajraktarević, šefica Odjeljenja za urbanističko-tehničku dokumentaciju, koje djeluje pri Službi za prostorno uređenje u zaštitu okolice Tuzle.
Samo od maja 2021. do kraja te godine nadležna gradska služba dobila je okvirno 1.100 zahtjeva, a od toga je čak 75 posto formalnog karaktera, u cilju ishodovanja određenih uvjerenja.
“Građani nam formalno podnesu zahtjev da bi dobili uvjerenje na osnovu kojeg je vidljivo da imaju podnesen zahtjev za legalizaciju, a koje koriste u postupku izdavanja lične karte u MUP-u TK. Također, formalne zahtjeve predaju i da bi dobili potvrdu o tome da se njihov objekt nalazi na satelitskom snimku, kako bi sebi osigurali priključak za električnu energiju, vodu ili centralno grijanje, što im je zakon omogućio”, ističe Jakovac-Bajraktarević, inače inžinjerka arhitekture.
Nesmotreno biranje lokacija za građenje
Grafičkim i tekstualnim prikazom odluke o provođenju prostornog plana jasno su definisana područja na kojima je moguće vršiti građenje na prostoru Tuzle. Međutim, činjenično stanje na terenu pokazuje da građani stambene objekte grade gdje stignu.
Shodno iskustvima, naša sagovornica navodi da su građani prilično osviješteni prilikom konstruktivnih radova koji se vrše na izgradnji objekata, međutim, problem su lokacije koje biraju vrlo nesmotreno.
“U poslijeratnom periodu, građani koji su iz drugih dijelova BiH u svojstvu izbjeglica došli u tuzlanske krajeve, na nepoznatom terenu, ne znajući da li ima klizišta ili ne, po nižoj cijeni su kupovali zemljište, gdje su napravili kuće u kojima žive. S obzirom na to da nema mehanizama za sprečavanje nedisciplinirane gradnje, ne samo u BiH, nego i u drugim zemljama regije, ljudi masovno prave kuće jer znaju da ih nema ko kazniti”, dodaje Jakovac-Bajraktarević.
Inače, legalizaciji svakog izgrađenog objekta pristupa se na isti način kao da je, naprimjer, riječ o kući koja se gradi od temelja. Na teren izlaze geolozi, tehnička osoba građevinske ili arhitektonske struke i pravnik, koji vrše sve neophodne provjere.
“Taj objekt koji dobije naknadnu urbanističku saglasnost te odobrenja za građenje i upotrebu smatramo da ispunjava sve tehničke normative i kvalitetan je za življenje. Također, podneseni zahtjev za legalizaciju ne znači da će objekt biti legalizovan, jer on prolazi svu detaljnu proceduru”, pojašnjava Jakovac-Bajraktarević.
Sprečavanje legalizacije objekta može uslijediti iz geoloških razloga, odnosno jer je napravljen na klizištu i vlasnik ugrožava sebe, ali i ostale stanovnike. Također, to se može desiti i zbog činjenice da vlasniku objekta dio parcele ne da komšija zbog imovinskopravnih odnosa, zatim u slučaju da je on napravljen pored magistralnog ili regionalnog puta te ukoliko je izgrađen na klizištu, odnosno terenu na kojem nije moguće izvesti bilo kakvu vrstu tehničke intervencije uz pomoć koje bi se osigurala stabilnost područja.
Neophodno pooštravanje mjera
S druge strane, problem nelegalne izgradnje objekata u našoj zemlji, a samim tim i Tuzli, bit će zastupljen i u narednim godinama, jer ne postoji zakonska regulativa na osnovu koje bi osobi koja je, naprimjer, bespravno izgradila kuću, a koja ne može proći postupak legalizacije, bilo naređeno njeno rušenje.
“Nažalost, mi ćemo u ovakvom stanju biti sve dok se budemo vodili mišlju: ‘kad je mogao bespravno napraviti komšija, mogu i ja’. Sve to ide lančano, niko ih ne zaustavlja, niko nije kažnjen i nikome objekat nije srušen. Shodno tome, definitivno se treba raditi na pooštravanju tih mjera, ali ko god da to pokrene našao bi se u mukotrpnom, dugotrajnom i veoma teškom poslu”, smatra Jakovac-Bajraktarević.
Naša sagovornica na kraju građanima poručuje da nije pametno i uputno graditi objekte bez dokumentacije, istaknuvši da cijela procedura ne košta mnogo. Kako ističe, skuplje dođe sanacija posljedica, ukoliko se objekat napravi na klizištu ili nekom drugom nepovoljnom terenu, od ishodovanja ranije navedenih svih dozvola.
Izgradnja objekta s urednom dokumentacijom predviđa da imate potpuno legalan i registrovan objekt, dok u suprotnom imate krov nad glavom koji nije zvanično naveden, ali i strah od mogućeg nastanka raznih problema, piše klix.ba
