Rast cijena za građane Bosne i Hercegovine nije novi pojam. Trend inflacije se nastavlja, a kako se čini, kraj mu se još uvijek ni ne nazire.
U Federaciji BiH potrošačke cijene u decembru zabilježile su rast od 0,8 posto u odnosu na mjesec ranije, dok je godišnja inflacija u ovom mjesecu iznosila je 6,5 posto, nakon što je mjesec ranije bila 5,4 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.
Najveći generatori inflacije jesu cijene prijevoza kao posljedica poskupljenja nafte, a koje na godišnjem nivou u decembru bilježe rast od 13,6 posto, a potom slijede cijene hrane i bezalkoholnih pića koje su imale rast od 10,1 posto.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske inflacija u ovom entitetu iznosila je u novembru 5,2 posto i bila je veća za 1,2 posto nego mjesec ranije.
Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, objašnjava kako je rast cijena u Bosni i Hercegovini, koji je prisutan već gotovo pola godine, uvezen iz inostranstva.
– To nije posljedica odluka i poteza domaćih političara, već je prvenstveno vezana za pandemiju koronavirusa, što je bilo i očekivano. Mi, ekonomisti, smo pripremali javnost. Obično nakon ekonomske krize i paketa pomoći dođe i do posljedica inflacije – započeo je on.
Ovaj analitičar ističe kako je prošle godine Bosna i Hercegovina naplatila rekordan iznos poreza na dodatnu vrijednost (PDV), te da bi, prema njegovom mišljenju, određene poreze i doprinose trebalo smanjiti.
– Kada imate veću cijenu proizvoda, ubirate i više PDV-a. Recimo, radnicima se mogao ukinuti porez na dohodak do 1.000 KM. Na taj način bi se jednim dijelom amortizovali rastući troškovi. Penzionerima se trebalo preći na drugačiji obračun penzija. Da im se penzije usklađuju svake godine sa rastom indeksa hrane, a ne općim indeksom.Oni većinu svoje penzije utroše na hranu – pojasnio je Hadžić.
Ekonomistica Svetlana Cenić ističe kako je za dugoročna rješenja sada kasno, te da ograničavanje rasta cijena nije rješenje koje bi nam pomoglo da prevaziđemo krizu.
– Sada se jedino mogu zaštiti ugrožene kategorije stanovništva. Da im se da neka pomoć, olakšice cijena energetsih proizvoda, prehrabenih proizvoda, da ljudi mogu da prežive. I da krene sad da se radi nešto kako bi se stimulisala poljoprivreda do proljeća. Ako ništa bolje, da imamo bar kraći kanal distribucije. Mi ćemo sada imati i nekvalitetniju hranu.
Poljoprivrednici da bi olakšali sebi okreću se ka lošijem kvalitetu sjemena i đubriva – navela je ekonomistica.
Cenić navodi kako je jedan od velikih probelma nepostojanje robnih rezervi ni u jednom entitetu i da zbog nepostojanja istih nije moguće intervenisati na tržištu kako bi se ublažio ovaj udar.
– Sjećamo se samo skandala i revizorskih izvještaja. Republika Srpska je pretvorila svoje robne rezerve u d.o.o., što je bilo skandalozno. Ja sam i zastupnike direktno pitala kako to misle jer robne rezerve intervenišu na tržištu.One ne mogu tržišno poslovati, ne mogu biti
profitna organizacija. Zna se šta im je namjena. Dogovor je bio da će se to riješiti u Parlamentu. Naravno, da su robne rezerve propale – rekla je Cenić
Ona je podsjetila na količine žita koje su nedostajale u tim revizorskim izvještajima, te da je katastrofa do čega su se dovele robne rezerve u oba entiteta.
Dalje ističe kako je vrlo očigledno da se povećao broj siromašnih, odnosno ljudi u apsolutnom siromaštvu.
– Povećao se broj onih koji jedva preživljavaju jer u potrošačkoj korpi i potrošačkim navikama našeg stanovništva najviše se nalazi hrana. A upravo ona bilježi najveći rast kada su u pitanju cijene – istakla je Cenić.
Anketa o potrošnji domaćinstva nije rađena od 2015. godine, kada je prag relativnog siromaštva iznosio 17,1 posto. Stoga, preciznih podataka o trenutnom stanju siromaštva u našoj zemlji nema. No, ocjena je Svjetske banke kako je siromaštvo u porastu.
– Mi smo u 2022. godini. U ovom periodu između desila se korona, pad bruto domaćeg proizvoda, zatvaranje firmi, nerad, desilo se da je toliko ljudi ostalo bez posla. Bilo bi sada zanimljivo uporediti te podatke. Za nas ekonomiste, izuzetno neophodno.
Također, nikada nije urađena reforma socijalnog sektora jer najviše primanja se dobija statusno. Najmanje dolazi do onih kojima je potrebno – zaključila je Cenić za Faktor.ba
