Kao najveći sportski događaj ikad održan na našim
prostorima, na ponos Sarajeva i Bosne i Hercegovine, pamtimo Zimske olimpijske
igre (ZOI), koje su svoje otvorenje na stadionu Koševo imale prije tačno 38
godina, odnosno 8. februara 1984.
Sportski objekti
Nešto manje od šest godina ranije Sarajevo je u konkurenciji
Sapora (Japan) i Geteborga (Švedska) u Atini potvrđeno kao domaćin 14. po redu
ZOI. Potom je pretvoreno u veliko gradilište jer je od sportskih borilišta
imalo samo jednu ledenu plohu u Skenderiji i skroman Ski-centar na Jahorini.
Ovo je uveliko izmijenilo izgled Sarajeva, a svi sportski
objekti završeni su i opremljeni do jeseni 1982. godine – Zetra, staza za bob i
sankanje, skakaonice, dvorane, „bijele pruge“, žičare, hoteli, Olimpijsko selo
i novinarsko naselje sa 2.640 stanova, kao i saobraćajnice u pravcu planina.
Sarajevske Igre, održane od 8. do 19. februara, imale su
dotad najveći broj država učesnica i predstavljale su veliku promociju
Sarajeva, Bosne i Hercegovine i tadašnje Jugoslavije. Samo otvaranje je putem
TV ekrana pratilo gotovo nestvarnih oko dvije milijarde ljudi.
Na ZOI u Sarajevu su u šest sportova i 10 disciplina
nastupila 1.272 takmičara iz 49 zemalja (998 takmičara i 274 takmičarke).
Pratilo ih je 7.825 akreditiranih novinara i tehničkog
osoblja iz 760 novinskih redakcija i 67 TV kuća. Evidentirano je 696.000
gledalaca i 10.450 volontera, koji su dali doprinos da ZOI budu do tada
najbolje organizirane u historiji zimskih olimpijada.
Frankovo srebro
Za domaću publiku je posebnu važnost nosila srebrena medalja
slovenskog alpskog skijaša Jure Franka u veleslalomu – prva medalja koju će
Jugoslavija dobiti na zimskim OI. Franka su Sarajlije na skijalištu bodrile
transparentima na kojima je pisalo “Volimo Jureka više od bureka“. Prije dvije
godine je proglašen i počasnim građaninom Sarajeva.
– Kada jednom imaš Zimske olimpijske igre, to ti je kao kada
si predsjednik Amerike. Do kraja života će te smatrati predsjednikom. Zauvijek
si to, pa je tako i Sarajevo zauvijek dio olimpijskog pokreta. Za mene su ZOI
bile drugo rođenje. Zaista je istina da sam prije Sarajeva imao jedan život, a
nakon Sarajeva drugi. Tada se sve promijenilo. Ljudi te počnu drugačije
gledati, a navikneš se da si pod stalnim publicitetom – kazao je prije nekoliko
godina Jure Franko.
Dakle, sportski je to događaj koji je u današnjim
okolnostima teško zamisliti u BiH, ali koji će Sarajevo i BiH zauvijek činiti
dijelom olimpijskog pokreta.
U svjetskim muzejima
Danas, osim Olimpijskog muzeja u Sarajevu kao jedinog
sportskog muzeja u BiH, eksponate sa ZOI 1984. možete pronaći i u najvećim
svjetskim muzejima posvećenim Olimpijskim igrama.
Neke od njih smo posjetili i osvjedočili se da se u najvećem
muzeju ovog tipa, onom u Lozani (Švicarska), prilazi stepenicama na kojima su
iscrtana imena nosilaca olimpijskih baklji, među kojima je i Sanda Dubravčić.
ZOI 1984. su dosta zastupljene u Lozani – medaljama,
maskotom Vučko i nizom suvenira koje je moguće kupiti u ulaznom holu muzeja,
gdje vas uredno upozoravaju da “kupovina nije olimpijski sport”. Originalna
baklja kojom je Dubravčić, kao tadašnja takmičarka u umjetničkom klizanju,
zapalila olimpijski plamen u Sarajevu se od 2006. godine nalazi upravo u
Lozani.
U tom muzeju je inače smješten najveći svjetski arhiv (s
više od 10.000 dokumenata) Olimpijskih igara, a godišnje ga u prosjeku posjeti
više od 250.000 ljudi.
– Kad smo zatvorili Igre u Sarajevu, otišao sam iz ovog
grada, ali sam još tad znao i slutio da ću se u njega često vraćati. Sarajevo
je organiziralo prekrasne Igre i tad je pokazalo da ima šta ponuditi svijetu –
izjavio je Samaran, koji je bio veliki prijatelj Sarajeva.
Samaranova ostavština
Veliki broj eksponata sa ZOI 84. možete pronaći i u muzeju
“Juan Antonio Samaranch” na brdu Monžuik u Barceloni, koja je od 1996. godine
grad pobratim Sarajeva. Barcelona je za našu zemlju posebna i zbog toga što smo
tamo sa 10 predstavnika debitirali na Igrama.
Pokojni Samaran je, kao predsjednik Međunarodnog olimpijskog
komiteta od 1981. do 2001., bio ključna figura i za održavanje OI u Sarajevu,
koje je ocijenio dotad najbolje organiziranim u historiji. U kolekciji koju je
poklonio muzeju u Barceloni su medalje s olimpijskih igara te set kutija i
znački s logom Igara koje su održane dok je on bio predsjednik MOK-a, među
kojima i za Sarajevo 1984.
zosradio.ba/avaz.ba
