BiH je kandidaturu za članstvo u EU podnijela 15. februara
2016. godine, a šest godina kasnije nije ni blizu da ta kandidatura bude
prihvaćena.
Podsjećanja radi, da bi kandidatura bila prihvaćena, zemlja
kandidat prvo mora poslati odgovore na Upitnik Evropske komisije, na osnovu
čega se sačinjava Mišljenje Evropske komisije o kandidaturi.
Međutim, da bi BiH uopšte bila u situaciji da dobije
pitanja, prvo je trebalo riješiti pitanje mehanizma koordinacije između
različitih institucija u BiH, što je bio mukotrpan proces koji je trajao
godinama. Kada su pitanja konačno stigla, BiH je imala velike probleme da na
pitanja odgovori, Evropska komisija je nekoliko puta vraćala odgovore na
dopunu, a na neka pitanja odgovore nismo ni poslali.
Nakon što su odgovori stigli, Evropska komisija je predložila
Mišljenje o kandidaturi, koju je prihvatio i Evropski savjet, a u kojem je BiH
poručeno da nije spremna za kandidaturu, te joj je pojašnjeno da prvo mora
ispuniti 14 ključnih prioriteta. Ovih 14 prioriteta BiH je dobila prije godinu
i po dana, a od tada do danas ispunjen je tek jedan i po, kako je rečeno u Kancelariji EU u BiH.
“Preduzeti su određeni koraci za ispunjavanje 14
ključnih prioriteta. Na primjer, revidirana Državna strategija za rad na
predmetima ratnih zločina usvojena je u septembru 2020. godine, čime se
doprinijelo realizaciji ključnog prioriteta 5, a opštinski izbori održani su u
Mostaru u decembru 2020. godine, prvi put od 2008. godine, čime je ispunjen dio
ključnog prioriteta 1”, rekli su oni za “Nezavisne novine”.
Takođe, kako ističu, javna politička opredijeljenost svih
nivoa vlasti za strateški cilj integracije u EU nije pretvorena u konkretnu
aktivnost, što, prevedeno s birokratskog briselskog na obični srpski jezik,
znači da su vlasti samo pričale o integracijama u EU, ali da ništa na tome nisu
radile. Kao posljednju u nizu kriza u BiH navode poteze vlasti u RS, te
naglašavaju da retorika podjela onemogućava dalji napredak u ispunjavanju 14
ključnih prioriteta.
“BiH je u ranoj fazi ili ima određeni nivo pripremljenosti
u pogledu stepena spremnosti i sposobnosti da preuzme obaveze članstva u EU.
Opšti tempo reformi mora se ubrzati ako BiH želi postići održiv napredak na
putu ka EU. Značajni koraci naprijed mogli bi se napraviti ako se stranke
dogovore o ustavnoj i izbornoj reformi, kao i zakonodavstvu o javnim nabavkama,
sukobu interesa i pravosuđu. Pozivamo da se hitno prekine s retorikom podjela i
takvim djelovanjem, na potpuni povratak u institucije BiH i vraćanje fokusa na
neophodne reforme koje će koristiti građanima BiH i omogućiti napredak na putu
ka EU”, naglasili su oni.
Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, kaže da su svi u BiH zaboravili da je zemlja uopšte krenula u
evropske integracije. “To pitanje teško da mogu riješiti ovdašnje
političke elite. One su zadovoljne stanjem mirovanja u koje su nas uvele.
Mislim da se njima nigdje ne žuri, posebno ne u uređen prostor pravne države,
jer bi to naglavačke preokrenulo njihov lični život”, kaže Topićeva. Na
pitanje može li se od međunarodne zajednice očekivati da ona učini ključne
iskorake, Topićeva kaže da je EU više zaokupljena unutrašnjim problemima.
“Ali nije ni posao EU da odradi domaću zadaću domaćih
političara. Ona će se sasvim sigurno više angažovati kako bi spriječila
dezintegrativne procese u BiH, što ne znači da će zaklopiti oči nad neradom i
neizvršenim reformama i pokloniti nam status kandidata”, zaključuje
Topićeva.
Važni datumi
21. juna 2003. Evropsko vijeće odobrava
status potencijalnog kandidata BiH
16. juna 2008. potpisan Sporazum o
stabilizaciji i pridruživanju (SSP)
1. juna 2015. SSP stupio na snagu
15. februara 2016. BiH predaje formalni
zahtjev za članstvo
9. decembra 2016. EU predaje BiH Upitnik o
pristupanju u članstvo
28. februara 2018. BiH predala EU odgovore
na Upitnik o pristupanju
20. juna 2018. EU poslala dodatna pitanja
iz Upitnika o pristupanju
5. marta 2019. BiH predala EU odgovore na
dodatna pitanja
29. maja 2019. Evropska komisija odgovara
na Upitnik pozitivnim mišljenjem