Pušenje predstavlja najveći pojedinačni faktor rizika po
zdravlje i jedan je od trenutno najvažnijih javnozdravstvenih izazova u
svijetu, prenosi Anadolu Agency (AA).
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pušenje se
povezuje sa 7,2 miliona smrti godišnje u svijetu, što je više nego ukupan broj
umrlih od HIV/AIDS-a, malarije i tuberkuloze.
Održava se dugogodišnji trend po kojem se najveća prevalenca
pušenja među odraslim stanovništvom od 25 posto bilježi u Evropskom regionu.
Posljedice pušenja su vidljive u svim dimenzijama, kako
života građana, tako i razvoja cijele zajednice, navedeno je iz Zavoda za javno
zdravstvo Federacije BiH.
Pored oštećenja zdravlja i uzrokovanja bolesti, smrti i
invalidnosti, pušenje se povezuje sa velikim troškovima zdravstvene i socijalne
zaštite, povećanja nejednakosti u zdravlju, kao i udara na ekonomije zemlje i
produbljivanja siromaštva.
S ciljem jačanja svijesti zajednice i intersektorijalnih
mehanizama donošenja odluka u oblasti kontrole duhana, 2016. godine UN je
usvojio dokument “Ciljevi održivog razvoja” (Sustainable Development Goals,
SDGs) koji je posebno posvećen jačanju implementacije dokumenta Okvirne
Konvencije o kontroli duhana WHO (WHO Framework Convention on Tobacco Control
WHO FCTC).
Na ovaj način, još jednom se od strane UN naglašava značaj
Okvirne Konvencije o kontroli duhana čije su odredbe zasnovane na dokazima i
dobroj praksi u mehanizmima kontrole duhana kao najboljem sistemskom pristupu
borbe sa epidemijom pušenja u svijetu.
Dokument Okvirne Konvencije o kontroli duhana SZO (WHO
Framework Convention on Tobacco Control WHO FCTC) predstavlja prvu međunarodnu
konvenciju posvećenu zdravlju koja je usvojena na globalnom nivou i koja sadrži
strateške pristupe zasnovane na dokazima koji se nalažu u borbi protiv pušenja,
spašavanja života ljudi, smanjivanja obolijevanja i onesposobljenja
stanovništva, te jačanja ekonomskog razvoja zajednice.
Svih 53 zemalja članica u Evropskom regionu WHO aktivno su
uključene u implementaciju Okvirne Konvencije o kontroli duhana, pri čemu se
posljednjih godina bilježe značajni rezultati.
Iako se između zemalja članica bilježe pomaci u segmentima
implementacije Okvirne Konvencije o kontroli duhana, sadašnji trendovi
prevalence pušenja se ne smanjuju željenom dinamikom da bi se ispunio globalno
postavljeni cilj smanjenja prevalence pušenja za 30 posto do 2025. godine.
Posljednja populaciona istraživanja su potvrdila da pušenje
još uvijek predstavlja najveći pojedinačni faktor rizika po zdravlje
stanovništva u Federaciji BiH.
Prema rezultatima studije o stanju zdravlja odrasloga
stanovništva u Federaciji BiH koju je proveo Zavod za javno zdravstvo
Federacije BiH u 2012. godini, pušenje potvrđuje 44,1 posto ispitanika od čega
56,3 posto muškaraca i 31,6 posto žena.
Pušenje predstavlja dominantnu bolest ovisnosti među
školskom djecom i mladima. Po rezultatima Globalnog istraživanja pušenja među
školskom djecom i mladima (GYTS) koje je 2019. godine implementirao Zavod za
javno zdravstvo Federacije BiH, 24,4 posto djece trenutno konzumira neki od
duhanskih proizvoda, od čega konzumaciju cigareta potvrđuje 13,8 posto školske
djece.
Pušenje nargile među školskom djecom je rastući
javnozdravstveni izazov, što su potvrdili i rezultati ovog istraživanja po
kojem 16,1 posto djece trenutno puši nargilu, od čega 17,7 posto dječaka i 14,4
posto djevojčica.
Prema istom istraživanju, 57,1 posto djece navodi da su
vidjeli reklame duhanskih proizvoda na mjestima prodaje, 86,1 posto na TV-u i u
drugim medijima.
Prema rezultatima istraživanja koje je proveo Zavod za javno
zdravstvo Federacije BiH 2018. godine na uzorku od 920 doktora i medicinskih
sestara u timovima obiteljske medicine u Federaciji BiH, bilježi se 35 posto
pušača među zdravstvenim radnicima, od čega 28 posto puši svaki dan, dok sedam
posto ispitanika puši povremeno.
Visoka prevalenca pušenja među zdravstvenim radnicima u
Federaciji BiH ukazuje na potrebu sistemskog pristupa u odvikavanju i prestanku
pušenja i kod ove grupe profesionalaca koji svakodnevno pružaju usluge zaštite
zdravlja stanovništva, predstavljajući ne samo izvor znanja nego i primjere
ponašanja vezanih za zdravlje svojim pacijentima i javnosti.
Visoki postoci prevalence pušenja povezuju se s trendom
različitih oboljenja i stanja izravno uzrokovanih štetnim efektima po zdravlje
ove vodeće bolesti ovisnosti.
Održava se dugogodišnji trend vodećih grupa oboljenja koja
su uzrokom umiranja stanovništva Federacije BiH, pri čemu su u 2020. godini
dvije vodeće grupe oboljenja kao uzrok smrtnosti bila oboljenja cirkulatornog
sistema s učešćem od 44,2 posto, što je nešto manje u poređenju sa 2019.
godinom, kada je učešće oboljenja cirkulatornog sistema u umiranju stanovništva
Federacije BiH bilo 47,9 posto i maligne neoplazme (C00-C97) sa indeksom
strukture od 18,5 posto, što je nešto manje u poređenju sa vrijednostima za
2019. godinu, kada je udio bio 21,8 posto.
Među uzrocima smrti od malignih neoplazmi u muškaraca u
2020. godini vodeća je bila maligna neoplazma bronha i pluća (C34), s učešćem
od 31,0 posto, slijedi maligna neoplazma prostate (C61) s učešćem od 8,7 posto,
maligna neoplazma kolona (C18) s udjelom od 7,3 posto, maligna neoplazma jetre
i intrahepatalnih žučnih vodova (C22) s učešćem od 6,6 posto i maligna
neoplazma želuca (C16) s udjelom 6,4 posto.
Najčešća maligna neoplazma od koje su umirale žene u
Federaciji Bosne i Hercegovine u 2020. godini bila je maligna neoplazma dojke
(C50) s učešćem u ukupnom mortalitetu od malignih neoplazmi među ženama u
Federaciji BiH od 18,4 posto, zatim slijedi maligna neoplazma bronha i pluća
(C34) s učešćem od 12,9 posto, maligna neoplazma kolona (C18), s učešćem od 6,7
posto, maligna neoplazma pankreasa (C25) s učešćem od 6,5 posto, i maligna
neoplazma jetre i intrahepatalnih žučnih vodova (C22) s udjelom od šest posto.
Posebno relevantan pokazatelj predstavlja trend stope
smrtnosti od malignih neoplazmi bronha i pluća (C34) koje se direktno povezuju
sa pušenjem kao vodećim faktorom rizika.
Bosna i Hercegovina je 2009. godine ratificirala Okvirnu
Konvenciju o kontroli duhana WHO čime se obavezala za donošenje zakonske
regulative iz oblasti kontrole duhana.
U Federaciji BiH još uvijek je na snazi Zakon o ograničenoj
upotrebi duhanskih prerađevina iz 1998. godine koji je imao nekoliko dopuna,
ali je suština da ovaj zakon nije harmoniziran s relevantnim međunarodnim
dokumentima iz oblasti kontrole duhana koji su doneseni u kasnijem periodu.
Tokom 2016. godine, Federalno ministarstvo zdravstva
iniciralo je izradu Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih
i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH.
U pripremi zakona su se koristili relevantni međunarodni
dokumenti kao što su Okvirna Konvencija o kontroli duhana SZO i EU direktive iz
oblasti kontrole duhana.
Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i
ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH je u formi prijedloga 2018. godine
usvojila Vlada Federacije BiH, a tokom 2021. godine isti je usvojio
Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH. Dokument je trenutno u fazi
daljnje procedure usvajanja u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
Uz podršku Ureda WHO-a u BiH, Zavod za javno zdravstvo
Federacije BiH u saradnji s Federalnim ministarstvom zdravstva pripremio je i
publikovao vodiče i smjernice za prevenciju i nadzor kardiovaskularnih bolesti
(KVB) namijenjene timovima porodične medicine, među kojima i smjernice za
odvikavanje i prestanak pušenja koje sadrže algoritam postupaka za prestanak i
odvikavanje od pušenja za timove porodične medicine.
