Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i hrane Slovenije je
registrovalo bosanskog brdskog konja kao autohtonu pasminu Slovenije, a iz ovog
ministarstva su u odgovoru za Klix.ba obrazložili zašto su to uradili.
To su učinili odlukom iz 16. septembra 2021. te tvrde da je
Međunarodno udruženje uzgajivača bosanskog brdskog konja potvrdilo ovu odluku.
U ovom ministarstvu su istakli da je riječ o udruženju čija je adresa sjedišta
u Sloveniji, a upravo je na njegov zahtjev donesena odluka. Udruženje su
predstavili kao priznato po pitanju navedene pasmine konja.
U prilog ocjeni da je riječ o relevantnom udruženju po ovom
pitanju, naglasili su to da je to navedeno i na web stranici Evropske komisije. Prema onome što je
resorno ministarstvo Slovenije istaklo u odgovoru za naš portal, na spomenutoj
web stranici je objašnjeno zašto su ovo i druga udruženja relevantni.
Napomenuli su da Evropska komisija po ovom pitanju nema
sporazum s Federacijom Bosne i Hercegovine.
“Shodno listi nadležnih za uzgajanje u trećim državama (koje
nisu članice Evropske unije, op. a.), svaka zemlja članica mora prihvatiti
program uzgoja životinja kupljenih u trećim državama i moraju imati zootehničke
certifikate izdate od nadležnih sadržanih na web stranici Evropske komisije. Na
ovoj stranici nema Federacije Bosne i Hercegovine. To znači da Evropska
komisija nema sporazum o međusobnom priznanju programa za uzgoj”, ukazali
su.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i hrane Slovenije je
naglasilo da su, prema informacijama kojima raspolažu, u Međunarodnom udruženju
uzgajivača bosanskog brdskog konja uzgajivači iz brojnih zemalja, pa i iz Bosne
i Hercegovine.
Kako su istakli, na web stranici Federalnog ministarstva
poljoprivrede, vode i šumarstva nisu pronašli indicije da u ovom entitetu
postoji program uzgajanja ove pasmine konja. Obrazlažući odluku o priznanju
pasmnine kao slovenske, uvjeravaju da je udruženje uz zahtjev priložilo studiju
čiji su autori veliki broj stručnjaka za konjogojstvo.
Na pitanje na osnovu čega su donijeli ovakvu odluku s
obzirom na to da je riječ o konju čije je stanište u Bosni i Hercegovini,
odgovorili su da je to učinjeno u skladu sa slovenskim Zakonom o poljoprivredi
i Pravilnikom o očuvanju biodiverziteta. Također smo ih pitali da li su se
prije donošenja odluke konsultovali s nadležnima u Bosni i Hercegovini.
“Ne, naše ministarstvo se nije konsultovalo s
nadležnima u Federaciji Bosne i Hercegovine, niti je obavijestilo njene
organe”, potcrtali su.
Pozivajući se na međunarodne ugovore i zakone EU, također
tvrde da je priznavanje autohtonosti u nadležnosti država.
“To znači da sve države u svijetu imaju svoje kriterije
i ne konsultuju se s drugim državama o konkretnim slučajevima. Praksa kriterija
priznavanja razlikuje se od zemlje do zemlje”, poručili su.
Naveli su da postoje brojni primjeri u kojima je jedna
pasmina ili rasa priznata kao autohtona u više država.
“Istakli bismo primjer lipicanera, koji je nastao na
području današnje Slovenije prije 450 godina, a koji je kao autohtona
registrovana u više država, kao što su Austrija, Hrvatska, Rumunija, Slovenija
i druge”, ukazali su.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i hrane Slovenije
su u odgovoru za naš portal naveli da se ova zemlja ne miješa u pravila za
priznavanje pasmine, rase u drugim državama niti se po tom pitanju konsultuje s
drugim zemljama.
zosradio.ba/klix.ba
