Zbog rijetkih genetičkih varijanti u genu za receptor za
koji se vezuje virus, neki ljudi su jednostavno imuni na COVID.
Širom svijeta u toku su studije kojima naučnici pokušavaju
da analiziraju ljude koji su prirodno otporni na virus COVID 19 a sve ukazuje
da se ključ krije u njihovim genima. Te pretpostavke je za Blic potvrdio prof. dr Goran Brajušković,
istaknuti molekularni genetičar i predavač na Biološkom fakultetu u Beogradu.
“Definitivno postoje osobe koje su imune na
zaražavanje. Uzrok još nije poznat odnosno još nije identifikovana genetička
varijanta, ali je u pitanju izmjena redoslijeda nukleotida u DNK, koja
dovodi do ‘rezistencije’ na virus. To je najvjerovatnije genetička varijanta u
genu za receptor preko koga se virus vezuje za naše ćelije. Sasvim je sigurno
da je ova genetička varijanta relativno rijetka”, govori prof.
Brajušković.
“Za HIV virus je identifikovana genetička varijanta u
receptorima T4 ćelija koje nosioce štite od zaražavanja HIV virusom. Broj
tih osoba je relativno mali, a vjerovatno je isti slučaj sa COVID-om”,
dodaje profesor.
Virus rijetko menja način ulaska
Dr Brajušković ističe da se ta imunost na COVID može jedino
neutralisati promenom načina ulaska virusa u ćeliju.
“U slučaju da virus promjeni način ulaska u ćeliju, što
je skoro nemoguć scenario, tada imune osobe postaju osjetljive na infekciju.
Tokom pandemije HIV virusa koja traje decenijama put ulaska virusa u naše
ćelije nije promjenjen”, ističe.
Istraživanja medicinskog fakulteta
Naučnici sa Medicinskog fakulteta u Beogradu sproveli
su veliko istraživanje kako bi otkrili na koji način COVID utiče na
bolest i ko ima veće šanse da oboli, a rezultati su pokazali da od genetike
pojedinca i otpornosti organizma zavisi kako će čovjek odgovoriti na bolest.
Pacijenti sa COVID-om koji su nosioci genotipa sa nižom
aktivnošću antioksidantnih enzima i posljedično manjim antioksidantnim
kapacitetom imaju veću podložnost za nastanak virusa, kao i viši nivo
pokazatelja zapaljenja i koagulacije, pokazalo je ovo istraživanje koje je
sproveo naučni tim Medicinskog fakulteta u okviru Specijalnog programa
istraživanja COVID-a.
Otpornost organizma, imuni odgovor, DNK predispozicija,
pa i krvna grupa, mogu biti odgovorni kada je odbrana od korone u pitanju.
Primjera radi, kada je krvna grupa u pitanju neka istraživanja iz Kine,
Italije, Španije pokazala su da je krvna grupa “A” najpodložnija
zaražavanju, a da je “nulta” otpornija. Međutim, jedno istraživanje
sprovodi se i u Srbiji, čije je rezultate prepoznala i Svjetska zdravstvena
organizacija, a tiče se povezanosti DNK i COVID-a.
Korona će slabiti
Dr Brajušković na pitanje u kom pravcu ide epidemija,
odgovara da su njegove procene da virus neće nestati, ali kapacitet virusa ka
mutiranju nije beskonačan, tako da će i ovoj pandemiji jednog dana
doći kraj.
“Niko ne može sa sigurnošću reći kada će pandemiji
doći kraj, ali se nadamo da će tokom proleća da slabi, jer je i prokuženost
veća”, rekao je prof. Brajušković.
Da je situacija trenutno svakako neprediva, mišljenja je
mikrobiolog, prof. dr Nada Kuljić-Kapulica, ali kako kaže ukoliko se
ovaj virus bude u budućnosti ponašao poput ostalih korona virusa kojih je
ukupno četiri, njegova najveća jačina biće tokom zimskog perioda.
Ona dodaje da je jako teško predvidjeti u kom
pravcu će sada virus ići ali kaže da je ovo neka najperspektivnija prognoza.
“Teško je to predvideti zato što nam je ovaj virus
pravio svakakva iznenađenja, ali u svakom slučaju to je neka najperspektivnija
prognoza, da će cirkulisati kao što već cirkuliše među ljudima, da će
davati blažu bolest poput ostalih korona virusa i da će povremene izazivati
teže ili lakše bolesti i da će ga najviše biti upravo u ovom periodu”,
kaže dr Kapulica.
zosradio.ba/radiosarajevo.ba
